Skip to content

Mariana Ban: PERNATA KONSTELACIJA

Za ovaj projekt Mariana Ban uzima vrane, gavrane kao glavni motiv

Eugen Borkovsky

Gradska galerija Fonticus Grožnjan / Grisignana predstavlja:
subota / sabato, 1. X. 2022., u 19.00 h
Mariana Ban
PERNATA KONSTELACIJA
samostalna izložba / mostra personale
Kustos: Eugen Borkovsky
otvorenje / apertura: subota / sabato, 1. X. 2022., u 19.00 h

Mariana Ban: PERNATA KONSTELACIJA

Ovaj likovni projekt koji potpisuje Marina Ban nudi nam motiv ptice i ponekad lišća, granja, žbunja. Oba motiva pripadaju repertoaru prirodnog okruženja. Radi se o većim formatima uz izvedbu tehnikom uljanih boja na papiru. Specifičnost većine ovih radova je umjetničina inovacija, ideja da se radovi mogu vidjeti obostrano. Umjetnica prepušta boji na volju da se probije kroz slojeve papira i da pokaže oblike na drugoj strani podloge.
Ptica uvijek budi konotacije vezane za slobodu, bijeg, nedodirljivost i nezavisnost. Obično pticu volimo zagledati dok veličanstveno leti, izaziva ideju slobode, mogućnost bijega iz realnosti. Ili, ako je mala, volimo ju vidjeti iz blizine i diviti se njenom perju, kljunu i vrckavosti pokreta. Grupacije ptica izazivaju različite doživljaje. Često ih poistovjećujemo s ljudskim druženjem.
Za ovaj projekt Mariana Ban uzima vrane, gavrane kao glavni motiv. Gavran (Corvus corax) je ptica iz porodice vrana (Corvidae). Najčešće je tamna, crne boje. U jatima često borave i u blizini naselja. Hrane se sjemenkama, sitnim životinjama, a ponekad i strvinama. Vrane su nizom svojih osobina oduvijek privlačile pažnju jer spadaju u najinteligentnije ptice. Smatraju se tajnovitima i za njih se vezuju dobre i loše misli. Doživljavaju se kao simbol mudrosti, jer su u mnogim legendama bile pomoćnice čarobnjaka i time svjedočile tajnom znanju. Tako su širom svijeta imali/e značajnu ulogu u mnogim mitologijama. Jedno sazviježđe nosi njihovo ime prepoznato od babilonskih astronoma prije 3000 godina. Božanstva i kraljevi koristili su mudrost, inteligenciju i njihove letačke sposobnosti. U skandinavskoj mitologiji pomoćnice boga Odina bile su dvije vrane koje su letjele okolinom i izvještavale o događajima. Za Grke je gavran bio sveta ptica i Apolonov glasnik. Prema legendi, boginja Atena zamijenila je svog mudrog savjetnika gavrana sovom i to zbog njegove brbljavosti. U kineskom mitu vrane predstavljaju Sunce. U kulturi nekih Indijanaca Sjeverne Amerike smatra se kako je gavran donio Sunce na/u svijet. Iako je gavran prema Starom Zavjetu hranio proroka Iliju, zbog svog mističnog značenja u ranijim kulturama autoritativno kršćanstvo ove ptice ozloglašava pa ih danas, već arhetipski, doživljavamo s dozom zlokobnosti.
Znakovitost ove vrste ptičjeg roda Mariana Ban koristi kao motiv propitivanja nelogičnosti suvremenog vremena. I zaista, grupacije vrana predstavljene na ovoj izložbi iniciraju osvješćivanje. Jata, grupe predstavljenih tamnih ptica, djeluju dramatično. Kao da upozoravaju. Prispodobljena krilata bića crnog perja kao da međusobno komuniciraju nama nerazumljivim pokretima, znakovima, pogledima. Isto nam se može učiniti kad promatramo grupu ljudi u crnim odijelima. Pticama je crnina prirodna boja dok je ljudima crno odijelo oznaka nekog, najčešće oficijelnog, bahatog određenja.
Oblici na obrnutom, drugom licu slike, djelomično bivaju reducirani. Oni jesu prepoznatljivi, ali više nisu čisti rezultat umjetničina oblikovanja. Mariana ih namjerno prepušta slučajnosti inicirajući ovaj odraz izborom materijala i gustoće nanosa boje i otapala. U zrcalnoj slici nalazimo zasjenjene tragove doživljaja, skoro impresivnije nego na prednjoj strani. Intencijom autorice, pripuštanja pogledu poleđine rada, postajemo usmjereni ka snažnom upitu stanja okruženja u recentnom povijesnom trenutku. Jer, zasjenjeni, pomalo nejasni obrisi grupacije ptica, predstavljeni na ovaj način, izazivaju naše osobne emocije, izazivaju propitivanje o našem stanju, nemiru, nelagodi, nezadovoljstvu najosnovnijim međuljudskim, političkim, socijalnim statusom u okruženju u kojem bivstvujemo. Instinktivno se budi naša potisnuta podsvijest. Senzibilni promatrač mora osjetiti ponuđenu umjetničinu ideju propitivanja osobnosti. Jer do pred malo je osobno ja bilo oslonac načina života, odrednica identiteta, oslonac svrhovitosti života. Novo, ovovremeno ja, napadnuto je na svim područjima. Ograničava ga se konstruiranom, nelogičnom ekonomijom, pravilima, nametnutim konvencijama. Perfidnu agresiju ispoljava konglomerat informacija, reklama, proklamacija, medijskog ispiranja mozga, forsiranja pravila ponašanja. Pokušava nas se unificirati, ubiti nam osobnost, perfidno nas utjerati u krdo.

Umjetnica komentira: „Slike prikazuju vrane koje proživljavaju raznovrsne ljudske emocije, najčešće pesimističnog aspekta. Rad se gleda na obje strane papira, tako da s one gdje figurativni motivi nisu striktno definirani dobivamo zrcalno predstavljanje emocija kroz nedefinirani podsvjesni prikaz.“ Zapažamo da umjetnica ostatak podloge ostavlja praznim. Ovim odustajanjem od ideje ambijenta, definicije okruženja, ona uspijeva dovesti dramatiku scena do vrhunca.
Prolazeći postavom, predstavljeno doživljavamo kao svojevrsne odjeke nužnosti i želje, službenog i neslužbenog, realnog i doživljenog. Tako je percepcija znatno oplemenjena i obogaćena osobnijim propitivanjem. Motivi lišća, grana, žbunja s mogućim malim ptićima, podupiru istovremeno sjetnu i dramatičnu atmosferu projekta. Ova izložbena prezentacija zaista nudi mnoge asocijacije. Već svjedočimo da nas je ideja demokracije prevarila. Umjesto da se politika i ekonomija bavi poboljšanjem uvjeta života, ona služi isključivo mega profitu. Mali ljudi su nebitni. Formira se krdo kojim se može manipulirati. Nismo više radnici; postajemo proli, radna snaga za eksploataciju bez ikakvih prava na osobno ili na dostojanstvo osobnosti, obitelji, prijateljstva, emocionalnih iskaza. Dobro je da mlada osoba kritički komentira recentno vrijeme jer znači da je progledala. Da ne vjeruje u reklamokraciju, medijske proklamacije, prikrivene ili čitljive znakove pojavnosti fašizacije tzv. demokratskih društvenih uređenja.
Umjetničina vizualizacija motiva: jata ptica koje nisu u letu, odabrana je kao alegorija, simbolika koja ilustrira čovjeka nasilno smještenog u racionalni svijet današnjeg nehumanog društva, tzv. uljudbe. Ponuđeno je propitivanje ljudskog, njegovog zrcalnog, unutarnjeg svijeta u pokušaju buđenja podsvijesti. Poput ideje grupiranja mrava u mravinjaku ili krda bizona u prostranstvima prerije koji simboliziraju strah od izdvajanja, tako i ove ptice, izvan funkcije leta, iniciraju naše osobne strahove od izdvajanja iz grupe, u kojoj je doduše smrdljivo, ali u kojoj se osjećamo sigurniji. Izdvajanje, naglašavanje osobnosti, individualnosti uvijek potiče drugačijost koja nosi rizik segregacije: od odbacivanja do dramatične izolacije, pasivizacije od strane grupe, krda, interesne grupacije. Postoji priča o grčkom mudracu Apoloniju koja govori kako je razumio govor ptica: jedna od njih prenijela je ostalima kako je otkrila žito koje je iscurilo iz kola. Za njom su sve odletjele na neočekivanu gozbu. Mudrac je ponudio poruku da su ptice dobar primjer ljudima koji, kada steknu bogatstvo, žele sve zadržati samo za sebe. Ovu pouku uz izuzetnu autoričinu vizualizaciju prihvatiti kao upozorenje.

Biografija autorice:
Mariana Ban rođena je 6. IV. 1997. godine u Puli. Umjetnošću se počela baviti kroz srednjoškolsko obrazovanje na Školi za primijenjenu umjetnost i dizajn u Puli, gdje je završila smjer grafičkog dizajna pod mentorstvom Denisa Sardoza. Po završetku škole, upisuje Akademiju primijenjenih umjetnosti u Rijeci, smjer slikarstva. Za vrijeme preddiplomskog studija, izlagala je svoje radove u Puli i Rijeci (samostalna izložba u Galeriji Cvajner, Pula, 2019., grupna izložba “Bakice” u Galeriji SKC, Rijeka, 2019., te grupna izložba “Otok” za vrijeme diplomskog studija, Galerija SKC, Rijeka, 2021., grupna izložba “da.festival”, 2022., grupna izložba “Plemena svijeta”, 2022. u GKR, te grupna izložba “Monokromije”, Galerija Juraj Klović, 2022.). Jedna je od voditelja radionice “Slikarski (p)okušaj“ čiji je cilj bio studentima neumjetničkog usmjerenja dati uvid u osnove likovnog govora kroz teoriju i praksu. Trenutno pohađa diplomski studij slikarstva na APU Rijeka. Živi i radi između Rijeke i Pule.