Skip to content

XXVI. kongres FIAMC-a, Rim, 15.–17. rujna 2022.

Medicine: Reparative or Transformative? The Mission of the Christian Physician

Andrea Koščec, mag. pharm.

U Vatikanu je u „Istituto Patristico Augustinianum“ 15.–17. rujna 2022. godine održan 26. međunarodni kongres Svjetske federacije katoličkih liječničkih društava (FIAMC, od fran. Fédération Internationale des Associations de Médecins Catholiques) na temu „Medicine: Reparative or Transformative? The Mission of the Christian Physician.“

Kongres je okupio predavače i sudionike iz preko tridesetak zemalja svijeta, a sadržajno je bio podijeljen u tri vrste sekcija: medicinske, filozofske i teološke. Tijekom medicinskog dijela izlaganja pokazao se izniman napredak medicinske znanosti koja uz pomoć novih tehnoloških dostignuća pomiče granice mogućega, pa mogućim i stvarnim postaje ono što se donedavno činilo nemogućim. No postoji i opasnost da se pomicanjem tih granica pokušaju pomaknuti i granice etičnoga i moralnoga što predstavlja novi izazov u medicini kojega moraju biti svjesni osobito katolički zdravstveni djelatnici.

Brojni su izlagači naglasili mogućnost sjedinjenja visokih tehnoloških standarda i napretka suvremene medicine sa pristupom koji u potpunosti poštuje viziju čovjeka sa svojim dostojanstvom kao osobe te njegove veze sa okolinom i socijalnim aspektom, gledajući ga kao kreaturu voljenu od Gospodina.

Istaknuta je važnost formacije katoličkih liječnika koji u liječenje bolesnog čovjeka kada je to potrebno trebaju uključiti sva napredna tehnološka dostignuća, ali ih koristiti prikladno, prema kriterijima koji čuvaju ljudski život i njegovo dostojanstvo. Liječnik katolik treba učiti o humanosti te kako ju primjenjivati kod trpećeg pacijenta kada nema potrebnog lijeka, jer upravo bez te vrednote ostaje samo medicinska tehnika i tehnološki uspjeh.

Iz teološke perspektive razni predavači su istaknuli čovjekovu stvorenost na sliku Božju, a ta istina nameće obvezu čovjekove brige za tijelo i dušu. No, ne radi se o reparativnoj brizi po svaku cijenu, već o brizi koja prihvaća granice i ranjivosti ljudske naravi. Nedostatak svijesti o tim granicama i ranjivostima često dovodi do ideološko-scijentističkog pogleda na čovjeka koji biva ispražnjen otajstvene dimenzije svojega života. Transhumanizam u tom smislu predstavlja utilitarističku i imanentističku viziju koja nastoji “otrgnuti” čovjeka od svojeg transcendentalnog korijena.

Jedan od izazova Kongresa bio je pokazati načine kako katolički liječnik može pristupiti bolesnom i trpećem čovjeku te mu posvetiti svoje vrijeme, znanje i vještine dostojanstveno i brižno, po uzoru na Isusa Krista, istinskog Spasitelja čovjeka u cjelovitosti.

Završna sekcija Kongresa bila je posvećena mladima, a tijekom nje su mladi iz Brazila, SAD-a, Nizozemske, Portugala, Francuske i Hrvatske, zajedno sa svojim mentorima, istaknuli važnost međugeneracijske komunikacije i suradnje s ciljem daljeg razvoja i integracije katoličkih uvjerenja u buduće generacije mladih zdravstvenih djelatnika. Odlučeno je da se na tu temu dijalog nastavi iduće godine u sklopu Svjetskog susreta mladih koji će se održati u Lisabonu u Portugalu.

Na Kongresu je uz predstavnike i članove brojnih svjetskih i europskih nacionalnih društava sudjelovalo i petnaest članova Hrvatskoga katoličkog liječničkog društva, kao jednog od brojčano najzastupljenijih nacionalnih društava na Kongresu. Njima su se kao duhovni pratitelji pridružili i svećenici iz Hrvatske: prof. dr. sc. Ivan Bodrožić, duhovnik HKLD-a, don Rikardo Lekaj, katedralni župnik pulske katedrale Uznesenja Blažene Djevice Marije, te doc. dr. sc. vlč. Odilon-Gbenoukpo Singbo, profesor na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu. Doc. Singbo je na Kongresu održao i pozvano predavanje na temu „Iskustvo Afrike, Europe i transhumanizma“.

Svečano misno slavlje za sve sudionike Kongresa u petak 16. rujna predvodio je na oltaru Katedre sv. Petra u Bazilici sv. Petra kardinal Peter Turkson, kancelar Papinske akademije znanosti i Papinske akademije društvenih znanosti. Misna čitanja i molitvu vjernika čitali su na svojim jezicima odabrani sudionici Kongresa, a molitvu za zdravstvene djelatnike na hrvatskom jeziku čitala je izv. prof. dr. sc. Marta Čivljak, pročelnica Odjela za sestrinstvo Hrvatskoga katoličkog sveučilišta. Posebno je dirljiva bila molitva za mir koju je predvodio kolega iz Ukrajine. U svim liturgijskim slavljima koncelebrirali su trojica naših svećenika, a članovi HKLD-a uveličali liturgijska slavlja svojim pjevanjem u čemu su im pomogli orguljaši i solisti Marin Čargo i Zoran Tomić.

Na svečanom zatvaranju Kongresa sudionike je pozdravio državni tajnik Svete Stolice kardinal Pietro Parolin. Tom prigodom generalni tajnik prof. dr. Niklaus Waldis i predsjednik FIAMC-a prof. dr. Bernard Ars dodijelili su odličja zaslužnim članovima i dužnosnicima nacionalnih društava i međunarodne federacije za njihov doprinos u organizaciji Kongresa i sveukupnoj aktivnosti katoličkih liječničkih udruga. Hrvatsko katoličko liječničko društvo posebno je apostrofirano jer su čak dvije nagrade dodijeljene članovima HKLD-a: zlatnu medalju „Dr. José María Simón Castellví Award“ za iznimni doprinos očuvanju kršćanskih vrijednosti u liječničkoj praksi dobio je doc. dr. sc. Rok Čivljak, predsjednik HKLD-a dok je brončanu medalju za doprinos radu i angažmanu mladih članova dobila mag. pharm. Andrea Koščec, tajnica podružnice HKLD-a „Branimir Richter“ u Zagrebu.

Na završnom misnom slavlju u kapeli instituta „Maria Sanctissima Bambina“, koje je predvodio vlč. Odilon, u završnim pozdravnim riječima tajnik predsjednika Arsa prof. Vincent Kemme još jednom je istaknuo aktivnu ulogu članova HKLD-a na čelu s predsjednikom Čivljakom te im zahvalio ne samo na sudjelovanju u stručnom dijelu Kongresa već i u liturgijskim slavljima.

Pogledajte još fotografije izvor FIAMC: