BUŠIN

Pero Pavlović

Ova biljka vraća nas u minule svjetove i drevne civilizacije

Zimzeleni grmić oresio svibanj
Još lipanj lazom ugodio štih
U pretincu duše anđeoski timbar
Laude ljubavi bokori u stih

Ružičasti bušin, labdanum i cistus
Oleorezina, bujnu zrenju kras
Iz busenja cvjetnog izvio se cyprus
Danak slutnjom zori, stiže sreće čas

Mira i tamjan, glazba tajnih prela
Uspaljena suncem struji krvca vrela
Bušin razbokoren vjeđe rastvorio

U zipci od trave proljeće se ziba
Ladanesterion mirisna je čipka
Gonetač se medni u latičje skrio

Početkom proljeća na okolnim brdima moga rodnog Gradca cvati jedna grmolika biljka čije ime dugo vremena nisam znao. Istu biljku sam nalazio u Neumu uz more. Prirodu sam uvijek volio. U djetinjstvu sam saznao imena većine biljaka u mom užem i širem zavičaju. To znanje sam bogatio za gimnazijskog školovanja i na fakultetu iz farmaceutske botanike. Spomenuta biljka je ostajala izvan kruga moga zanimanja. Ono što me vraćalo toj biljci njeni su bijeli do ljubičasti cvjetovi s pet latica koji su u četvrtom i petom mjesecu kitili gradačke brežuljke i zaravni. Stariji žitelji nisu blagonaklono gledali na ovu biljku jer je nisu brstile ovce i koze i nije se smatrala ljekovitom. Mislio sam da je ovo neka dosadna korovna biljka koja me tek zanimala radi prelijepih snježnobijelih cvjetova. Godine su tako prolazile, a onda sam u jednoj knjizi koja opisuje ljekovito bilje naišao na biljku pod nazivom bušin. U mašti sam vidio meni znane krajolike prekrivene cvjetnim tepisima bušina. Bila je to nestvarna bajka iz ranog djetinjstva punog radosti, igre i cvijeća. Tada je počelo moje detaljnije bavljenje ovom biljkom.

Vraćala me u minule svjetove i drevne civilizacije. Hipokrat, jedan od najvećih liječnika svih vremena, ovoj biljci pridaje veliku pozornost. Spominje njezina mnogobrojna ljekovita svojstva. Hipokrat preporuča ”miru”, smjesu mire i labdanuma koga se dobiva iz listova i grančica bušina, za liječenje čireva. Spomenimo i Hipokratovu prisegu koju su polagali grčki liječnici prije stupanja u liječničku službu. Evo nas i kod pojma bioetike koji je tek od nedavno u uporabi. Nije li, zapravo, njen začetnik bio Hipokrat. Da se danas primjenjuju načela prisege, ne bi bilo ni masovnih abortusa, ni eutanazije, ni inih nastranosti zapadnog liberalnog svijeta.

Medikament labdanum Rimljani su koristili protiv crijevnih glista, za liječenje prehlade, kašlja, reumatskih oboljenja i raznih kožnih bolesti. U Egiptu i Rimu labdanum se koristio za izradbu raznih parfema. Egipatski faraoni su prigodom raznih ceremonija nosili lažne brade od ovčje vune natopljene labdanumom. Japanci su koristili labdanum i mirisne neriko mješavine koje bi palili kada bi pili čaj. Okolo bi se širili mirisni oblačići dima. Ti rituali su zadržani do danas.

U svijetu postoji 35 vrsta bušina. U Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini najčešće uspijevaju tri vrste: bijeli bušin (Cistus salviifolius), ljepljivi bušin (Cistus monspeliensis) i vlasnasti, sivobijeli, bušin (Cistus incanus). Postoji i nekoliko hibridnih vrsta ove biljke. Spomenimo i C. ladanifer te C. creticus koji uspjeva na Kreti, no ja sam ga nalazio u Gradcu.

U našim krajevima ljudi su prije uzgajali puno ovaca i koza. Stada su se na ispaši kretala kroz predjele gdje raste bušin. Na njihova krzna lijepila se smolasta tvar iz bušinovih listova zvana labdanum. Dolaskom s ispaše češljala su se krzna životinja i tako se dobivao dragocjeni labdanum. Koristili su se i dugi štapovi s kožnim i platnenim trakama, ladanesterioni, kojima su češljali grmove bušina i tako skupljali lambdanum. Eterična ulja koja se dobivaju destilacijom iz listova i grančica bušina također se koriste u medicinske svrhe. U istu svrhu služe i tonici i hidrolati (cvjetne vodice).

C. incanus (divlji pelin) vrlo je ljekovita drvenasta biljka koja ima bijele do ružičaste nijanse cvjetova. Proglašena je 1999. europskom biljkom godine. Ljekovitost potječe od bogatog sadržaja polifenola. Sprečava mnoge kožne i upalne bolesti. Djeluje antibakterijski, antivirusno i antifugalno. Ima antioksidativna i antialergijska svojstva. U sastavu je mnogih medicinskih preparata koji jačaju imunološki sustav čovjeka.

Eto zašto sam se ovoj biljci, koja raste u mome rodnom Gradcu i Neumu, ovako odužio. Stihom, prozom i darovanim vremenom. Došla je na popis biljaka koje me zanimaju, koje sam zavolio i koje proučavam. Hvala Onome koji je ovu ljekobiljku stvorio i uveo u naš zemaljski vrt.