NEUM
SLIKE RAJA I TRAGOVI PAKLA
Pero Pavlović
Na obronku brda ponad Kovrage u Gradcu buknuo je požar 2. kolovoza ove godine. Kako kaže narodna poslovica: ”Jedna iskrica zapali cijelu šumu.” Dogodio se ponovno požar ovih ljetnih vrelih dana na istome mjestu gdje se to često događa. Progovorila zemlja, divlje, jezikom ognja. Kao u ratu, jedan ispaljen hitac između neprijateljskih linija i bukne boj s nesagledivim posljedicama. Bilo je zaista divno prolaziti ovoga proljeća novom magistralnom cestom koja vodi kroz Podžablje! Priroda je otvorila svoja raskošna njedra i sve opijala svojom krasotom i pjesmom. Ne znaš je li ljepši cvrkut i zvižduk ptica ili raznobojno cvijeće i ozelenjelo bujno bilje. A tek ljekovite trave koje nešto kasnije cvatu svojim bogatstvom mirisa draškaju sva ćutila. Tu je kadulja, vrijes, buhač, iva, ježin, bušin, dubačac, pelin, smilje – svaku travku raspoznaješ po izgledu i posebnom mirisu. Planina Žaba nad Podžabljem i Broćancom svoje kamene vrhunce izvila u nebesku plavet. Prolazeći ovim predjelima odmarao sam tijelo i dušu.
A onda je došlo ljeto. Mjesec je kolovoz. Temperature se penju do 40 stupnjeva Celzijevih. Priroda se tiho ”peče” na suncu. Sve je na živoj muci, ljudi, bilje i životinje. Nepoznat netko, ili nepoznato nešto, kresnuo je iskru. Bilo je to spomenutog nadnevka. Iz iskre se pojavio plamičak, plamen, pa golema lomača koja je sve pred sobom pretvarala u prah i pepeo. Požar se širio na sve strane. Krenuo prema zapadu i zaustavio se. Krenuo prema Gradcu i zaustavio se. Onda jurnuo prema planini Žabi i istočno prema Prapratnici, Hutovu i Zelenikovcu i vremenom prešao na sjevernu stranu Žabe. Približio se naseljenim mjestima Cerevu i Mramoru. Neumski vatrogasci su na vrijeme reagirali i pokazali svu spretnost i požrtvovanost gaseći požar. Pridružilo im se i domaće pučanstvo. Na teren su izašli općinski načelnik Dragan Jurković i predsjednica Općinskog vijeća Danijela Matić, djelatnici Doma zdravlja, policije i ostalih službi. Kasnije im se pridružuju vatrogasci iz susjednih mjesta: Čapljine, Mostara, Metkovića i Stona. Na poziv, Oružane snage BiH šalju dva helikoptera koja pomažu gasiti požar na širem neumskom području. Dok ovo pišem, požar još nije ugašen. Dosadašnja šteta je golema. Oblaci dima, gareži i paljevine prekrivaju okolna brda, doline i Žabu. Ne pamti se da je Žaba doživjela goru katastrofu. Načelnik općine Neum Dragan Jurković proglasio je stanje elementarne nepogode.
Uz novi magistralni put imamo dvije oprečne slike. Ona prijašnja, prva: edenska slika. Ova druga: tragovi pakla. Pitanja se spontano nameću, a odgovori su logični i jasni. Bilje i ljudi žive u međusobnoj simbiozi. Biljka čovjeku osigurava kisik koji udiše, a čovjek biljci uzvraća ugljičnim dioksidom koji omogućava fotosintezu. I biljka i čovjek su Božja stvorenja. Bog je stvarajući svijet dao čovjeku zemlju i što je na zemlji da time upravlja i pametno gospodari. Bog je Stvoritelj svega živoga i neživoga, a čovjek s Bogom je sustvaratelj novoga i boljeg svijeta. Čovjek ovdje na zemlji, misleći da može sam biti graditelj i stvaratelj drugačijeg svijeta, upada u zamku vlastitih zabluda i grijeha. Kada čovjek udara na prirodni red stvari i remeti ekološki sustav na zemlji, teško griješi, čini težak grijeh. Priroda se žestoko osvećuje čovjeku: požarom, poplavama, trešnjom, sušom, uzdizanjem razine mora, ekstremnim temperaturama, novim bolestima, ratovima, mržnjama i raznim zlima. Pišući o strašnom neumskom požaru, posebno me dirnuo jedan podatak.
Podžablje i Broćanac su idealan teren za uzgoj maslina. U nekih vlasnika u ovom požaru stradalo je oko 400 stabala maslina. Sada će trebati 7 do 8 godina da se zasade i odgoje nova maslinova stabla. Latinski naziv za maslinu je Olea europea. Odužio sam se ovoj plemenitoj biljci pjesmom ”Maslina” koju sam davno napisao: Noina golubica/ Nosi je u kljunu// Tamno zelena/ Bjelkasto srebrna// Nebo i zemlja u jednom imenu// Uljika/ Amfora pretočena suncem
Najviše stabala maslina ima Španjolska, a slijedi je Italija. Jedno stablo može dati do 40 kilograma ploda a do 8 litara ulja. Srednja godišnja temperatura za uzgoj maslina trebala bi biti od 15 do 20 stupnjeva Celzijevih. Previše jaki vjetrovi ne pogoduju uzgoju masline nego prozračna područja. Maslini odgovara rahlo, duboko tlo da zadrži vodu, a raste na područjima sve do 700 metara nadmorske visine. Maslina kod nas uspijeva u Dalmaciji i južnom dijelu Hercegovine. Već stoljećima ima puno maslina u našoj bližoj i daljoj okolici, naročito na dubrovačkom području. Tako je Dubrovačka Republika obvezivala mladiće zasaditi odgovarajući broj maslinovih stabljika prije ženidbe. Postoji mnogo domaćih sorti maslina, a uvoze se mnoge vrijedne gospodarske sorte, uljne i stolne. Uljne sorte su sitnijeg ploda, a stolne krupnijeg. Uljne sorte se ubiraju krajem godine, a stolne početkom jeseni. Crne masline za jelo beru se kada su u punoj zrelosti. S obzirom na uzgoj oblika imamo grmoliki oblik bez orezivanja biljke u prvih 8 do 10 godina. Imamo i okruglastu krošnju s niskim i visokim deblom, tu je palmeta, vaza, grmasta vaza i vretenasti grm.
Među najstarije masline na svijetu spada lunjska maslina stara 2000 godina. Lunjski maslinik prostire se na 400 hektara površine, nalazi se kod mjesta Lun na sjeverozapadu Paga i ima 80 000 stabala maslina. To je najveći maslinik u Hrvatskoj. Najmanje 1000 stabala starije je od 1000 godina. Dok mi se roje misli o maslinama na um mi pada remek djelo hrvatske pjesnikinje Vesne Parun ”Crna maslina”, koju sam imao priliku upoznati u Zagrebu. Pjesnikinja je izrazila želju boraviti jedno vrijeme u Neumu, a pisala je stihove o Neumu, konkretno o poluotoku Kleku. Ulje iz ploda masline dobiva se prešanjem (hladna obrada) ili pomoću vruće vode i pare. Maslinovo ulje koristi se za jelo, za svete obrede, gorivo za svjetiljke, za masažu, kao novac, za glancanje dijamanata, a posebno je ljekovito kantarionovo ulje (priprema se od maslinova ulja i cvijeta Gospine trave). Maslina je biblijska biljka. Mojsije je oslobađao muškarce od ratovanja koji su uzgajali masline. Na slikama anđeo Gabrijel drži maslinovu grančicu dok se ukazuje Djevici Mariji. Prigodom slavnog Isusova ulaska u Jeruzalem, narod preda nj prostire maslinove i palmine grane. Isusov križ je prema predaji bio od maslinova i cedrova drveta. A i pobjednicima na Olimpijskim igrama na glavu su stavljali maslinov vijenac.
I, najveća zanimljivost! Antun, Pavao i Jakov Branković iz Sarajeva zaslužni su što je Getsemanski vrt, u kome je počela Kristova muka, vraćen kršćanima. Naime, ta trojica Hrvata rasprodali su sve svoje imanje i od te svote od tadašnjih turskih vlasnika otkupili su Getsemani. Brankovići su to mjesto darovali franjevačkim redovnicima Svete Zemlje. Za zasluge imenovani su vitezovima Svetog groba u Jeruzalemu. Masline su znak sveta života, mira i mudrosti. Plod masline gorka je okusa koji potječe od glikozida oleuropeina. Maslinovo ulje sadrži mononezasićene masne kiseline, vitamin E i fitonutrijente. Ove tvari smanjuju razinu kolesterola i triglicerida u krvi, sprečavaju upale, pojavu tumora i astme, liječe osteoartritis, alergiju i druge bolesti. Čaj od listova divlje masline smanjuje krvni tlak.
Putujem ovih dana novom magistralnom cestom Neum – Stolac i nakratko zastajem. Gledam okoliš. Stupam na spaljenu zemlju. U izmaglici i podnevnoj jari sjetim se Nazorova ”Cvrčka”.
I cvrči, cvrči cvrčak na čvoru crne smrče/ Svoj trohej zagušljivi, svoj zvučni, teški jamb…/ Podne je. – Kao voda tišinom razlijeva se./ Sunčani ditiramb…
Gle, ne čujem zagušljivu glazbu cvrčaka jer je sve pusto, crno i gluho. Jer je sve umoreno i u pepeo pretvoreno. U daljini – fatamorgana! Zemlja čeka novo rađanje života.
