PANONSKI LIST U AUSTRIJI POSVETIO POSEBNI BROJ JUBILEJU TOMISLAVA MARIJANA BILOSNIĆA

Višejezični časopis Panonski list / Pannonisches Blat / Pannon Lap, koji izlazi u Austriji u Güttenbachu (Pinkovac), u izdanju Pannonischen Institutes, u redakciji dr. sc. Roberta Hajszana Panonskog, cijeli je svoj broj (datiran TMB/2022), posvetio književniku, slikaru, fotografu i publicisti Tomislavu Marijanu Bilosniću, obilježavajući ovogodišnji autorov jubilej – 75. godina života i 55. godina plodnog umjetničkog rada

Za napomenuti je, kako su i u više brojeva ovog časopisa tijekom ove godine tiskani posebni prilozi koji govore o Tomislavu Marijanu Bilosniću i prate njegov umjetnički rad. Broj Panonskog lista (7c/2022.) koji je prethodio ovom jubilarnom izdanju, tako je donio esej portorikanskog pjesnika i kritičara Davida Cortesa Cabana, sveučilišnog profesora u New Yorku, koji na punih 12 stranica piše o Bilosnićevoj zbirci „Havana blues“ objavljenoj u Rumunjskoj na rumunjskom i španjolskom jeziku. 

Broj Panonskog lista posvećen Bilosnićevu jubileju započinje pjesmom kolege pjesnika Tomislava Domovića naslovljenom „Majstor“, a cijeli broj je naslovljen Domovićevom posvetom „U prinos 75. godišnjeg obilja srca, 55 godišnjeg skupljanja zvijezda“. Slijedi uvodni tekst dr. Branka Škifiča nedavno objavljen u „Zadarskom listu“ – „Moj prijatelj Marijan Tomislav Bilosnić“, koji je po priznanju samog autora „topla priča o prijateljstvu“. 

Akademik Alfredo Pérez Alencart, poznati peruansko-španjolski pjesnik, profesor na Sveučilištu Salamanca, urednik i izdavač Bilosnićevih zbirki objavljenih na španjolskom jeziku „Tigar“ i „Afrika“, donosi tekst naslovljen „Tigar se vratio korijenima. Afrika“. Riječ je o nadahnutom eseju o Bilosnićevoj knjizi „Afrika“ objavljenoj na više jezika, u kojemu naglašava kako je „Bilosnić dio odabrane skupine pjesnika koji pišu poeziju zbog životne potrebe“. Karl Kvitko, izdavač Bilosnićevog „Tigra“ u Sjedinjenim Američkim Državama na šest stranica Lista piše o tome kako je nastajao Bilosnićev prijevod na engleski jezik i kako je došlo do američkog izdanja pod naslovom „Tigar je svijet“, te o izuzetno pozitivnoj recepciji ove Bilosnićeve zbirke kod američkih književnih kritičara, tako da je dr. John Taylor svrstao među 18 knjiga (2012. ) koje treba čitati.

Dr. sc. Božica Pažur pod naslovom „Sveta knjiga o vrtu ili – kako obrisati obzorja poezije“, piše „Uz Bilosnićevu životnu 75-ljetnicu intuitivno nam se tim više nameće ideja kako je upravo arhetipom vrta posijano ono sjemensko znamenje kojim nas autor vodi u tajne postupka „ljudske kreacije i kontakta sa zemljom“ (Knežević: 604) kao vlastite umjetničke „Božje geste“. Lada Žigo Španić vrlo nadahnuto piše o Bilosnićevoj poemi „Vrtni patuljak“ nazivajući je „raskošnom poezijom apokalipse“. Drago Krpina donosi prikaz Bilosnićeve zbirke pjesama  „Naranče Federica Garcie Lorce“, koju drži „više od poezije“. 

Daniel Načinović u tekstu „Mir s križem od tijela i krila“ bavi se promišljanjem o Bilosnićeve „Molitve svetom Franji“ objavljene na 25 jezika i 5 pisama svijeta. Slijedi tekst izv. prof. dr. sc. Sanje Knežević o Bilosnićevoj najnovijoj zbirci „Vidio sam Borgesove oči“, koja ovu zbirku vidi u kontekstu ranijih Bilosnićevih pjesničkih uspješnica kao što su zbirke „Tigar“, „Odisejeve pjesme“ i „Odisej“, te „sjećanja na konkretna maslinova stabla sa svojih mediteranskih putovanja stvarajući određeni poetski putopis kako je to već ranije činio primjerice u svojim zbirkama „Havana blues“ i „Naranče Federica Garcije Lorce.“ Rumunjska kritičarka Tatiana Radulescu za „Tigra“ Tomislava Marijana Bilosnića kaže – „izvorni je zanos preseljen u edenski prostor, u poeziju, u dionizijske tajnovitosti i nameće se kao heraldička slika s plemićkim grbom koja pripada kasti posvećenoj otkrivanju tajni.“

Urednik časopisa Panonski list, gosp. Robert Hajszan Panopnski piše o Tomislavu Marijanu Bilosniću kao najplodnijem suradniku ovoga višejezičnoga glasila i njegovih publikacija. Zatim slijedi opsežna Bilosnićeva biografija, te fotografije i bibliografske bilješke o 12 Bilosnićevih izdanja, koja su već objavljena, ili će to biti do kraja 2022. godine.

Slično izdanje o Bilosnićevu jubileju, u suradnji s drugim autorima iz svijeta, uskoro se očekuje u Rumunjskoj. Konačni prinos više od stotinjak tekstova domaćih i stranih autora posvećenih stvaralaštvu i životu Tomislava Marijana Bilosnića bit će obznanjen krajem 2022. godine u posebnome Zborniku.