Skip to content

Jürgen Karwelat: GROŽNJANCI 1989.

Autor se laća dokumentiranja osobnog. On poznaje pravila tradicije. Zna koje značenje od prikazivanja lika očekuju autor, a koje promatrači fotografije

Eugen Borkovsky

Karwelat Jürgen GROŽNJANCI 1989.
Karwelat Jürgen, pravnik, dokumentarist, fotograf, predstavlja seriju portretnih fotografija. Sve fotografije su crno-bijele, a pažnja je uvijek pridavana glavi, licu, tek rijetko profesiji ili ambijentu. Lice nosi oznaku identiteta. Ono otkriva naše unutarnje stanje ili nosi željenu grimasu. Lice je dio tijela koji je neponovljivo osoban, koji nas označava kao pojedinca. Tijekom povijesti čovjek je najviše obrađivan likovni motiv. Ponekad je vizualiziran prikazima tijela, a ponekad je pažnja usmjerena na glavu. Karwelat pažnju pridaje licima bez drugih dijelova tijela. Autor motive ne postavlja u izdvojeni ambijent. Neki modeli zadubljeni su u svoje trenutno stanje: razmišljanje, opuštanje, komuniciranje pogledom. Neka lica djeluju kao da se smiješe uz tremu ili opušteno. Naziremo djeliće karaktera.
Ova izložba svojevrstan je projekt memorije. Niz fotografija rezultat je istraživačko-dokumentarističkog činjenja ostvarenog tijekom 1989. godine. Tako imaju vrijednost zabilježenog vremena povijesti Grožnjana. Na nekim fotografijama prepoznajemo aktere koji su tada bili mlađi najmanje trideset godina. Uz njih zapažamo i osobe koje su nas u međuvremenu zauvijek napustile pa je njima ova prezentacija i svojevrsni hommage. Među licima prepoznajemo nekoliko domaćih ljudi, ali i umjetnika koji su od 1965. doseljavali na Grožnjan, osobno podupirući ideju Grada umjetnika.

Gradska galerija Fonticus Grožnjan / Grisignana
subota / sabato, 18. VI. 2022, u 20.00 h
Jürgen Karwelat
GROŽNJANCI 1989 / GRISIGNANESI 1989.
samostalna izložba / mostra personale
Kustos: Eugen Borkovsky
otvorenje / apertura: subota / sabato, 18. VI. 2022, u 20.00 h

Autor se laća dokumentiranja osobnog. On poznaje pravila tradicije. Zna koje značenje od prikazivanja lika očekuju autor, a koje promatrači fotografije. To su formalni, fizionomski identitet modela i značenjski identitet, svodljiv na psihologiju karaktera. Relacija percepcije formalno je opisiva odnosima između linija, tonova, sjena, ali ovdje je zanimljiviji socijalni ili povijesni kontekst atraktivne lokacije. Čini se da je na početku bio čin traganja za motivom i bilježenje na fotografski materijal, bez namještanja ili poziranja, kao u prolazu. Neki akteri kao da su prekinuti u svojoj aktivnost pa su snimljeni u introvertiranim stanjima. Neki su vedri i raspoloženi za suradnju s fotografom.
Kad je fotografija u pitanju, iako tehnologija ne ograničava status djela, postavlja se pitanje što je to umjetnička, a što dokumentarna fotografija. Ovaj niz velikim dijelom pripada kvalitetnoj dokumentarnoj fotografiji, a dio radova može se posebno pohvaliti zbog visokih kreativnih dometa.

Portret je i znak društvenih pravila. Grimase su često uvjetovane običajima, sustezanjem i drugim socijalnim faktorima. Indicije stanja ili odnosa pojedinca i okoline provlače se kroz radove. Autor pokušava prodrijeti u ljudsku psihu, u ono ljudsko što skrivamo i što rijetko izlazi na vidjelo. Fotografski zabilježena situacija postaje fiktivna scena za suočavanje. U našem slučaju, imamo dva nivoa suočavanja: pojedinca koji se prepoznaje i grupe promatrača koji tog pojedinca prepoznaju.
Na radovima čitamo cijeli proces: Karwelat ulazi u prostor modela koji mu dopušta prisustvo. Tu, bez režije ili uz minimalno poziranje, bilježi situacije. On, poput tata, krade trenutak osobe. Svojom radoznalošću stvara album. Ova krađa, na zadovoljstvo kradice i okradenog, biva sažeta u format artističkog predmeta. Zahvaljujemo autoru na avanturi svjedočenja. Rezultat njegovog djelovanja portret je Grada umjetnika 1989. godine, kroz portrete stanovnika.

See also  HGZ, nakon samo deset dana i deset sekundi / foto!

Jurgen Karwelat, rođen je početkom pedesetih godina u Dortmundu. Kao student prava angažiran je u berlinskom studentskom pokretu 1968. godine i taj angažman određuje njegov daljnji put. Kao pravnik bavi se zaštitom potrošača u Ministarstvu privrede u Berlinu, a u slobodno vrijeme djeluje u povijesnim istraživanjima i kao vodič po povijesnim lokalitetima grada Berlina. Fotografija mu je sredstvo bilježenja tekuće povijesti, više dokument nego estetska kategorija. Kao fotograf sredinom osamdesetih upoznaje Grožnjan. Prvu izložbu u Galeriji Porton imao je 1986. godine, a kasnije i 1993., 2007. i 2018. godine. Sudjelovao je u prikupljanju slikovnog materijala za knjigu „Grožnjan – Istarski grad umjetnika“. Godine 1992. sa skupinom „Art-Club“ iz Grožnjana organizira izložbu „Europski umjetnici protiv rata u Europi“ predstavljenu u berlinskom art klubu „Die Moeve“. Ona sljedeće godine prerasta u niz izložbi „Kunstband durch Europa“, (u projektu malih formata sudjeluje tristotinjak europskih umjetnika, a novac od prodaje išao je u humanitarne svrhe). Izložbe su predstavljene u Berlinu, Bonnu, Dresdenu te u Brtonigli i Grožnjanu. Sada je u mirovini i bavi se povijesnim istraživanjima u Njemačkoj i Poljskoj.