Mate Turić (Mata CROata) predložen za Nagradu Vladimir Nazor uz stručni opis djela Paule Kovačec
Općina Gradec s načelnicom Ljubicom Ambrušec predložila za Nagradu Vladimir Nazor akademskog kipara Matu Turića (Mata CROata) za ambijentalnu skulpturu Križ u oluji , uz stručni opis djela buduće povjesničarke umjetnosti Paule Kovačec
Paula Kovačec
KRIŽ U OLUJI
Skulptura Križ u oluji Mate Turića (Mate CROate) njegovo je, još jedno u nizu, velebno kameno ostvarenje. Visoko dva metra, ovo je monumentalno djelo spoj njegovih karakterističnih jedrenjaka, ali i križa iz kojeg crpi posebnu inspiraciju. Križ je postavljen i posvećen u centru općine Gradec na blagdan sv. Križa. Ovo je djelo, kako je to i sam autor naglasio, prepuno simbolike. Iako velik dio kipareva opusa čine jedrenjaci, u ovom je slučaju križ stavljen u prvi plan. Nakošen i ispunjen prorezima kojima kipar potpisuje i pečati svoje stvaralaštvo, ovaj se križ opire oluji koja ne jenjava. Lomljenjem linija propinje se u visinu i ostavlja dojam gordosti i čvrstine, ali istovremeno i snage i blagosti. Križ preuzima vlast nad olujom i pomiče granice mogućeg. Stvara se svojevrstan mesijanski efekt – vrlo suptilno, a ujedno i iznimno glasno!
CROata je i ovim djelom nastavio svoj prepoznatljivi niz inspiriran jedrima i blizinom mora. Svoju inspiraciju pronalazi u ljepoti i asocijativnosti ovih malenih brodica. Kroz takve motive uspijeva još snažnije prodrijeti u unutarnji svijet nas promatrača i budi senzibilitet, stvara viziju, pokreće snagu i upućuje na slobodu. Jedrenjak za Matu jednako tako označava upornost i stalnu borbu. Kao što se jedra ponekad opiru, a ponekad mire sa vjetrom, tako i umjetnik – nošen inspiracijama – neprestano pleše sa valovitom pučinom svojih ideja.
Jedrenjak i križ na ovoj su skulpturi pomireni i stvaraju kamenitu simbiozu. Donji dio skulpture predstavlja simboličan trup broda čiji jarbol prodire kroz olujnu buktinju, propinje se i naginje kako bi cijeli brod ostao na površini. Matini zarezi u kamenu donose dinamiku i
pokrenutost te istovremenu mirnoću i stabilnost. Vrlo paradoksalno, a opet toliko skladno. Teško je pronaći riječi kojima bi se mogla opisati dublja simbolika ovog djela, a bilo kakva komparacija sa djelima drugih umjetnika jednostavno je nemoguća. CROata je istaknuo kako ovaj Križ u oluji u obliku jedrenjaka simbolizira trnovit povijesni put koji je prošlo kršćanstvo, ali i hrvatski narod. Gledajući ovo ostvarenje iz takve perspektive postaje jasna naglašena simbolika slobode, zajedništva, duboke vjere i nade koju ista budi.
Križ plovi, čvrst i stamen, u oluji koja ne daje naznake smiraja. Pruža sigurnost i daje smisao nedaćama. Štiti od olujnih nevremena i pruža utočište onima koji Ga traže. Križ u oluji djelo je koje će iz dana u dan postajati sve aktualnije i suvremenije. Svjedoci vremena u kojima živimo, ne možemo previdjeti važnost ovakve poruke. Mate Turić ovim je ostvarenjem
pokazao ozbiljnost svoga shvaćanja poznate uzrečice ”djela, a ne riječi”. Naposljetku, još je jedan paradoks važno istaknuti – iako naizgled tiho i staloženo, Matino kamenje zaista vič
Nagrada Vladimir Nazor hrvatska je državna nagrada koja se dodjeljuje svake godine za najbolja umjetnička ostvarenja u književnosti, glazbi, filmu, likovnim i primijenjenim umjetnostima, kazališnoj umjetnosti te arhitekturi i urbanizmu. Nagrada je bila povremeno dodjeljivana i za očuvanje kulturne baštine, primijenjene umjetnosti te teorijsko-književnu esejistiku na području kulture i umjetnosti. Dodjeljuje se kao godišnja nagrada i kao nagrada za životno djelo, a ime je dobila po hrvatskom književniku Vladimiru Nazoru. Godišnja nagrada dodjeljuje se umjetnicima za najbolja umjetnička ostvarenja koja su bila objavljena, izložena, prikazana ili izvedena tijekom protekle godine, kao i grupi umjetnika za kolektivna umjetnička ostvarenja. Nagrada za životno djelo dodjeljuje se istaknutim umjetnicima koji su svojim stvaralaštvom obilježili vrijeme u kojem su djelovali i čiji je stvaralački put zaokružen, a djela i ostvarenja ostaju trajno dobro Republike Hrvatske. Nagradu dodjeljuje Odbor “Nagrade Vladimir Nazor” na prijedlog komisija koje osniva za pojedina područja umjetnosti. Predsjednika i članove Odbora, na prijedlog ministra kulture, imenuje Hrvatski sabor iz redova umjetnika, kulturnih i javnih djelatnika. hr.wikipedia.org
Mate Turić, Mata CROata, rođen je 1987. u Zagrebu. Završio ALU u Širokom Brijegu. U svom radu najčešće radi u oprostorenom reljefu. Najviše radi u kamenu, izrađujući rukopisno prepoznatljive skulpture u svom prorezanom stilu, prorezujući ih. Prepoznat od stručnog žirija pariškog Salona d’Automne 2020. i 2021. godine.
Uz Charlesa Billicha i Antu Dabru sudjelovao na G2 Meetingu ponajboljih hrvatskih umjetnika koji predstavljaju Hrvatsku.
U suradnji sa tvrtkom Svilić izradio nagradne pehare za Rally Croatia 2021
Izradio nagrade za Moja.hr 2021.
Branka Hlevnjak osobno ga je proglasila 2015. godine najboljim mladim umjetnikom u časopisu za kulturu Hrvatsko Slovo.
Dobitnik nagrade Artist On Globe za najboljeg mladog umjetnika u Hrvatskoj 2015, i
2016. nagrada Artists On Globe za izložbu godine u Hrvatskoj,
2018. Nagrada na međunarodnoj izložbi minijature Moslavečki Štrk u Popovači,
2018. 2. nagrada za javni anonimni natječaj za spomenik braniteljima u Dugom Selu i druge. Ostvario 50 različitih samostalnih izložbi u kamenu.
Napravio impozantan broj različitih kamenih skulptura, ponajviše jedrenjaka, koje mogu u budućnosti biti kao moguća idejna rješenja za velike javne skulpture.
Sve napravljene skulpture u zadnjih 8 godina su rukopisno prepoznatljive i povezane u jednu cjelinu. Skulpture se mogu uživo pogledati u umjetnikovom ateljeu, na adresi Banovo 11 u Vrbovcu, u Hrvatskoj.
Kad mijenja teme, ima rukopisno prepoznatljive skulpture.
Simbolika koju u svojim skulpturama stvara: Jedrenjaci kao simbol slobode, ljubavi, zajedništva, nade, upornosti, povezivanja, vizija…
Često sudjelovao na brojnim humanitarnim kolonijama diljem Hrvatske i inozemstva.
Samostalno izlagao 11 puta u Gradu Zagrebu te u Slunju, Karlovcu, Splitu, Svetom Ivanu Zelini, Sevnici, Rogaškoj Slatini, Širokom Brijegu, kao i više puta u Gradecu, Vrbovcu, Dugom Selu, Sesvetama, Beču, Dubrovniku, Križevcima, Imotskom, Rogoznici, Orebiću, Atelju Galeriji Mate Turić Mata CROata…
Paula Kovačec studentica je diplomskog studija povijesti i povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Rođena je 7. studenog 1999. godine, živi i stvara u Jakovlju, malenom mjestu nedaleko od Zagreba. Svoje formativne godine provela je pišući filmske i stripovske kritike, a kasnije se posvetila i recenziranju knjiga. Za vrijeme studija fokus je stavila na proučavanje likovnih umjetnosti, a svoje radove redovito proširuje povijesnim kontekstom. Članica je društva za prikupljanje, čuvanje i promicanje hrvatske kajkavske baštine Kajkaviana u čijim časopisima objavljuje članke vezane uz Hrvatsko zagorje i povijesnu baštinu.
