Turner je odabrao klasične žanrove i scene – veličanstveni krajolik u dobro osmišljenim kompozicijama i povijesne događaje i to opširno – i unio im novu dinamiku u slikarstvu
Razmišljao je o sve većoj važnosti individualnog iskustva u eri prosvjetiteljstva, gdje su percepcije ljudskih bića dovele do uzvišenih osobnih trenutaka i uzvišenih interakcija s prirodom. Kroz ovu predanost prikazivanju pojačanih stanja svijesti i bića, pomogao je definirati međudisciplinarni umjetnički pokret romantizma, postavljajući pozornicu za kasniji razvoj slikanja subjektivnih iskustava koja će dovesti do impresionizma. U nekim od svojih kasnijih djela, Turner je reagirao na dolazak moderne ere tako što je izume ljudskog izuma učinio snažno, ponekad prijeteći prisutnim.
