Skip to content

MALI ŽENSKI RAZGOVORI S AUTORICOM KNJIGE “GERMANIZMI U VARAŽDINSKOM GOVORU”, PROF. SANJOM ŽUPANIĆ

U Varaždinu je lijepo i ugodno živjeti jer je malen, miran grad koji ima srce i dušu

Rođena Varaždinka prije 38 godina, danas radi kao profesorica engleskog i njemačkog jezika i književnosti u Strojarskoj i prometnoj školi u Varaždinu, a od 2006. godine imenovana je stalnim sudskim tumačem za engleski i njemački jezik te često radi kao prevoditeljica. Riječ je o autorici najnovije knjige koja je upotpunila mozaik o Varaždinu “Germanizmi u varaždinskom govoru” prof. dr. sc. Sanji Županić. Za Male ženske razgovore doznali smo puno od ove decentne i samozatajne profesorice koja je sačuvala “varaždinske germanizme” od zaborava s obzirom na sveprisutne engleske izraze koji mijenjaju do sada poznati varaždinski govor. Možemo se jedino nadati da će Varaždinci i oni mlađi nastaviti govoriti kao što su govorili njihovi djedovi i bake i roditelji. Jer osim kaj je lepo čuti da je dečec iz vešmašine zvadil veš i obaviti posel tak da zbehandlaš svoju tetu i ak bu imal acjta bu išel z dečkima na nogomet… No, germenizme je pedantno u varaždinskom govoru pobrojala prof. Županić, a na vama je samo da se upustite u jezičnu avanturu. Sve ostalo smo mi za vas odradili.

Gordana Igrec

Kako ste došli na ideju napisati knjigu o germanizmima u varaždinskom govoru?

Na proučavanje germanizama u varaždinskim govoru potaknuo me prof. dr. sc. Velimir Piškorec kada sam bila studentica Poslijediplomskoga doktorskog studija lingvistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Tako sam 2015. godine počela proučavati posljedice njemačko-hrvatskih jezičnih dodira u Varaždinu, a sama monografija proširena je verzija istoimene doktorske disertacije. 

Je li nekad prije kojih 70 godina varaždinski govor imao više germanizama nego danas?

Varaždinski je govor prije 70 godina definitivno imao više germanizama nego danas. Radilo se o razdoblju kad su Varaždinci još uvijek imali doticaj s njemačkim jezikom jer su ga starije generacije često koristile te rado isticale svoje znanje tog jezika. To su generacije koje su živjele u doba kad su Varaždinci njemački jezik smatrali prestižnijim, te često i “švapčarili«” u međusobnoj, svakodnevnoj komunikaciji. Štoviše, i u svoju su kajkavštinu unosili njemačke riječi koje su fonološki i morfološki prilagodili varaždinskom govoru. Međutim, danas, mlađe generacije preferiraju učiti engleski jezik te sve rjeđe uče i razumiju njemački jezik. Tako sve manje koriste germanizme, a često ne mogu ni objasniti njihovo značenje. Germanizmi su za njih riječi koje pripadaju govoru njihovih djedova, baka ili, eventualno, roditelja. Općenito, moje je mišljenje da su upravo germanizmi ono što varaždinskom kajkavskom govoru daje jedan poseban “štih” stoga ih bilježenjem treba sačuvati od zaborava te spriječiti da oni nestanu iz našeg svakodnevnog govora.

Koje riječi primjerice su germanizmi u varaždinskom govoru, a najviše ih koristimo?

U monografiji Germanizmi u varaždinskom govoru identificirano je sveukupno 6.589 germanizama, a u varaždinskom govoru ih koristimo svakodnevno. Zbog intenzivne upotrebe njemačkog jezika u Varaždinu u pojedinim povijesnim razdobljima i varaždinski je govor primio veliki broj germanizama. Za potrebe svakodnevne komunikacije iz njemačkog se jezika crpilo za najraznovrsnija područja ljudskoga života – kulinarstvo, školstvo, tehniku, sport, obrt, industriju, poljoprivredu, domaćinstvo, bankarstvo, tiskarstvo, zabavu, slobodno vrijeme, glazbu, društvo i za još mnoga druga područja.

Među najfrekventnije spadaju: vura, cajt, Špancirfest, štand, plac, Banusplac, kriglin, birc, škrnecl, ficlek, rajngla, vešmašina, šparet, čušpajz, perec, jeger, cigel, mešter, šrajf, tutlek, lajbek, badekostim, štok, kragl, zokna/zoklin, šličuha, cikcak, rikverc, lajtung, šoferšajba, kuplung, kiler, fergazer, šiber, štosdemfer, kuršlus, karniša, luster, haustor, blond, friško, reš, štekati, bedinati, špotati, furati, larmati, landrati, frentati, špancirati, bremzati, peglati, nahajcati, zdinstati, štrajfnuti, zacajhnati, zluftati, zrihtati, tancati, hoblati, pohati, iči cipelcug, durhmarš, biti našpanani, fršlok ga je trefil.

Sve navedeno je posuđeni jezični materijal iz njemačkoga jezika. Također, treba istaknuti da u prošlosti Varaždinci nisu posuđivali jezični materijal samo iz standardnoga njemačkoga jezika, već i iz njegovih regionalnih varijanti, posebno iz govora južnonjemačkih prostora i Austrije. Tako nam iz južnonjemačkih i austrijskih govora dolaze modeli za germanizme poput – frajla, partviš, rol, fertuf, škaf, špajza, flajšmašina, escajk, germa, karmenadl, kajzerflajš, knedl/knedlin, koleraba, kraflin, buhtla, mošt, puta, špricer, štenga, štokrl/štokrlin, cigaretlin, čik, pajser, fašerati, apšisati, šlihtati, švercati ili cvikati.

Koliko dugo ste radili na knjizi?

Na znanstvenoj sam monografiji radila više od 6 godina. Četiri godine trajalo je istraživanje i obrada prikupljene građe za potrebe doktorskoga rada, a dvije godine nadopuna i pisanje dodatnih poglavlja za monografiju.

Kako je knjiga prihvaćena?

Budući da me mnogi kolege, poznanici, stručnjaci, lingvisti, ali i općenito Varaždinci, pitaju o djelu i germanizmima u varaždinskom govoru, vjerujem da je knjiga vrlo dobro prihvaćena. Djelo Germanizmi u varaždinskom govoru namijenjeno je lingvistima, u prvom redu istraživačima jezičnih dodira, ali, naravno, i široj javnosti. Ljubiteljima varaždinske kajkavštine sa sigurnošću je najzanimljivije četvrto, ujedno i najopsežnije poglavlje ove monografije koje nosi naslov Glosar varaždinskih germanizama. Glosar je strukturiran abecedno prema njemačkome modelu, a uz svaki germanizam postoje gramatičke informacije, definicije značenja, kao i opis glasovne i značenjske adaptacije varaždinskom govoru. Također, na samom kraju natuknice dati su rečenični konteksti uporabe za sve identificirane germanizme.

Postoji li već nešto slično u Varaždinu?

Ne postoji znanstvena monografija koja opisuje sociolingvistički i povijesno-kulturni okvir dodira njemačkoga jezika i varaždinske kajkavštine, daje rezultate dodirnojezikoslovne analize na fonološkoj, morfološkoj i semantičkoj razini te sadrži glosar, odnosno rječnik germanizama u varaždinskom govoru.  Monografija počinje kronološkim pregledom nekadašnjih i suvremenih civilizacijskih, društveno-kulturnih, upravno-administrativnih, gospodarskih i političkih veza zemalja njemačkoga govornoga područja i Varaždina. Slijedi teorijski okvir s definicijama osnovnih pojmova koji se proučavaju u okviru dodirnoga jezikoslovlja i sociolingvistike. Treće pak poglavlje tematizira rezultate analize adaptacijskih procesa varaždinskih germanizama na fonološkoj, morfološkoj i semantičkoj razini. Glosar varaždinskih germanizama čini četvrti dio djela, a slijede ga komplementarna poglavlja – skraćeni abecedni popis varaždinskih replika i skraćeni abecedni popis njemačkih modela. Na samom kraju nalazi se popis dijafonskih parova pomoću kojih je opisana glasovna prilagodba njemačkih modela varaždinskoj kajkavštini. Radi lakšega snalaženja, posljednje stranice uključuju i kazala temeljnih pojmova i osoba te njihove kratke biografije. 

Germanizmi su normalna pojava u našem gradu zbog stoljetne povezanosti s Austro-Ugarskom Monarhijom. Pa, dajte, molim Vas malo to pojasnite?

Varaždinci su germanizme u svoj svakodnevni govor počeli unositi već u srednjem vijeku kada su na ova područja pozvani kraljevski gosti, tzv. hospites, a koji su došli pretežno iz njemačkoga govornoga područja kako bi unaprijedili ovaj kraj. Otada potječu najstariji germanizmi – rihtar i burger / purger.  Drugi značajniji utjecaj germanofonoga stanovništa u Varaždinu zbio se za vrijeme postojanja Vojne krajine kada su u gradu boravili brojni vojskovođe i činovnici iz njemačkoga govornoga područja. Tada su u varaždinski govor ušli brojni germanizmi vezani uz vojsku, ratovanje, administraciju i upravu. Do sljedećeg intenzivnog vala njemačkoga utjecaja u Varaždinu dolazi imenovanjem Franje Nádasdyja hrvatskim banom i kapetanom Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije te njegovim nastanjenjem u palači Drašković. Tada Varaždin postaje važno političko sjedište, a plemstvo, koje je obnašalo vlast, gradilo je svoje palače u baroknom stilu te živjelo raskošnim životom, imajući za uzor austrijsku prijestolnicu, pa se zato Varaždin često i danas naziva »mali Beč«. Upravo zbog velikoga broja Nijemaca naseljenih na varaždinsko područje u doba kada je Varaždin bio glavni grad tadašnje Hrvatske, mnogi su ugledni građani govorili njemački jezik koji je postao jezikom varaždinskoga gradskoga društva, velikog dijela intelektualaca i obrtnika koji su krajem 18. stoljeća živjeli prosječnim kulturnim životom njemačke periferije. Stoga ne čudi da je to razdoblje kada je i varaždinska kajkavština primila najveći broj posuđenica iz njemačkoga jezika. Njemački je jezični utjecaj u Varaždinu počeo slabiti tek po završetku 1. svjetskoga rata kada se Austro-Ugarska Monarhija našla na strani poraženih.

Koja prezimena su germanskog porijekla, ali su se slavenizirala odnosno kroatizirala?

U ranijoj povijesti grada Varaždina bilo je uobičajeno stanovnicima davati prezimena, između ostalog, i prema njihovom zanatu. Budući da je u određenim povijesnim razdobljima među varaždinskim stanovništvom bilo obrtnika kojima je njemački bio materinski jezik, tako su neka od varaždinskih prezimena ujedno i germanizmi, primjerice Cingesar, Špoljar i Mešter. Kod ovih oblika prezimena radi se o primarnim germanizmima te većina onih koji dobro znaju njemački jezik mogu prepoznati njihove njemačke modele (njem. Zinngießer, Sporer i Meister). Raznim su pak rječotvornim strategijama nastali sekundarni germanizmi koji su se toliko ustalili, ne samo u varaždinskom govoru, već i u standardu, da ih više ni ne percipiramo kao posuđenice, npr. prezimena Dretar (njem. Draht), zatim Meštrić / Meštrović (njem. Meister) ili Špoljarić (njem. Sporer). 

Kako ste bili zadovoljni promocijom u Varaždinu?

Promocija u je održana 12. prosinca u salonu Gradske vijećnice Grada Varaždina. Organizirao ju je Zavod za znanstveni rad HAZU u Varaždinu. Bila mi je izuzetna čast što su uz mene na  promociji govorili gradonačelnik Varaždina, dr. sc. Neven Bosilj, akademik i glavni tajnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Dario Vretenar, istaknuti hrvatski lingvist prof. dr. sc. Velimir Piškorec, te viša muzejska savjetnica i kustosica Povijesnoga odjela Gradskoga muzeja Varaždin, Spomenka Težak, dok je sam događaj moderirao upravitelj Zavoda za znanstveni rad HAZU, dr. sc. Vladimir Huzjan.

Što inače volite najviše čitati?

Posljednjih šest godina nisam, nažalost, imala vremena čitati van područja koje sam istraživala, a koje je obuhvaćalo dodirnojezikoslovnu literaturu te arhivsku i muzejsku građu na njemačkom i hrvatskom jeziku kao i tekstove na varaždinskoj  kajkavštini. I danas mi je ta tematika vrlo zanimljiva, pogotovo djela tiskana u Varaždinu na njemačkom jeziku.

Kako provodite slobodno vrijeme?

Slobodno vrijeme najčešće provodim igrajući se s djecom. Kad je lijepo vrijeme, najradije s obitelji odem na špancirung po centru Varaždina uz obaveznu kavicu, kolače i klipiće na nekom od varaždinskih trgova. 

Vaš moto u životu…

“Živi i pusti druge da žive”.

Do kojih vrijednosti držite u životu?

Najvažniji su mi skladni obiteljski i prijateljski odnosi, poštenje i osobni razvoj.

Zašto je u Varaždinu lijepo živjeti?

U Varaždinu je lijepo i ugodno živjeti jer je malen, miran grad koji ima srce i dušu, u njemu imam sve što trebam i volim. Sviđa mi se što svake godine ima sve više kulturnih sadržaja, kvalitetnih događanja, može se primijetiti napredak i razvoj grada.

Što nam novoga pripremate u skorijoj budućnosti?

Zajedno s upraviteljem Zavoda za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Varaždinu, dr. sc. Vladimirom Huzjanom te višom muzejskom savjetnicom i kustosicom Povijesnoga odjela Gradskoga muzeja Varaždin, Spomenkom Težak, radim na projektu koji je povezan s uporabom njemačkoga jezika u Varaždinu u povijesti. Točnije, radi se o prijevodu jedne povijesne knjige o gradu Varaždinu, a koja je tiskana na njemačkom jeziku u Varaždinu u prvoj polovici 19. stoljeća.