Skip to content

Otvorena tradicionalna Božićna izložba u Zagrebu

Podružnica HKLD-a „Branimir Richter“ u Zagrebu upriličila je 15. prosinca 2021. svečano otvorenje Božićne izložbe radova nastalih na ovogodišnjoj umjetničkoj koloniji u Sošicama i to u nazočnosti članova HKLD-a, umjetnika i prijatelja. Izložbu je otvorila Nada Kos-Benc, dugogodišnja i zaslužna članica Društva. Adventskim repertoarom pjesama svečanost su upotpunile Dijana Krišto i Ivana Klinar. Program je vodila Vesna Lukinović Škudar. Na proteklu godinu su se osvrnuli i čestitke za uspješnu Novu godinu uputili Galešić Ljubanović, Čivljak, Katić i Tomić

Otvarajući program ovogodišnje Božićne izložbe Podružnice HKLD-a „Branimir Richter“ u Zagrebu moderator programa prof. dr. Vesna Lukinović Škudar, voditelj Umjetničke zbirke HKLD-a „Anton Švajger“, ponudila je podatke o do sada održanim umjetničkim kolonijama zagrebačkog HKLD-a. One su se uz manje iznimke održavale gotovo svake godine, i to ovim redoslijedom: 1) 2010.; 2) 2011. – (Praška) 12. 11. 2011.; 3) 2014. – (Praška), 8. 11. 2014.; 4) 2015. – (Vukovar) 14. 11. 2015. održana s hodočašćem; 5) 2017. – Saborsko, 23. 9. 2017.; 6) 2018. – Sabljaci (Ogulin), 15. 9. 2018.; 7) 2019. – Baške Oštarije (Karlobag), 14. 9. 2019.; 8) 2020. – Dubranec, 19. 9. 2020.; 9) 2021. – Sošice, 11. 9. 2021. Uz umjetničke kolonije organizirane su i Božićne izložbe na kojima su predstavljena djela i ponuđena javnosti na razgledavanje i otkup. Broj tako prikupljenih djela je pred-pandemijske godine dosegao brojku 45. Jedne godine održana je u HKLD-u i uskršnja izložba. Valja ovdje spomenuti i vrlo uspješnu izložbu Medicina sacra povodom 25. obljetnice HKLD-a.

Osvrt na, obzirom na okolnosti, svakako uspješnu 2021. godinu dala je predsjednica podružnice HKLD-a u Zagrebu prof. dr. Danica Galešić Ljubanović. Podsjetila je na neke točke koje su se ticale same podružnice: suradnju s grkokatolicima u obilježavanju Dana života na Gornjem gradu, izletu „Tako blizu, a tako daleko“ u Križevce, umjetničkoj koloniji u Sošicama; predstavljanje tri knjige (Richter, Krapac i De Micheli Vitturi), predavanja (Budišin, Krapac), izlet u Vukovar uz Dan sjećanja i druge aktivnosti. Svim članovima je poželjela obilje zdravlja i uspjeha u Novoj godini.

Nakon što je nazočne pozdravio predsjednik Društva doc. dr. prim. Rok Čivljak, riječ je uzeo g. Stjepan Katić, voditelj umjetničkih kolonija. On je predstavio prigodni katalog izložbe u kom se nalaze životopisi umjetnika koji su sudjelovali na koloniji u Sošicama. Zahvalio je onima koji su mu pomogli postaviti izložbu te sve pozvao na radno druženje dogodine u rujnu u Rakovicu.

Čestitku je uputio i fra Draženko Tomić, duhovnik Podružnice. Istaknuo je nastojanje Crkve da jednom od sastavnica poslanja katoličkog liječnika učini obranu i promicanje života svakog ljudskog bića od začeća do njegova naravnog zalaza. Podsjetio je na riječi Ivana Pavla II. koji je u svoje vrijeme ukazao na preokupacije koje ugrožavaju shvaćanje ljudske autonomije i pozvao sve ljude dobre volje da uistinu poštuju prava ljudskog bića, da se hrabro suprotstave brojnim i zabrinjavajućim oblicima napada na ljudsko zdravlje i život. Katolički liječnici su k tom pozvani posredovati kolegama na radnom mjestu ne samo znanje povezano s profesijom nego i kršćanske medicinsko-etičke stavove, ponajprije u situacijama koje uz profesionalnu kompetentnost zahtijevaju i odgovarajuću pripravu na moralnom i vjerskom polju.

Tomić je nabrojio i na neke obljetnice u 2022. godini: 30 godina od primanja HKLD-a u međunarodna udruženja katoličkih liječnika, od osnutka riječke i pulske podružnice, od otvorenja Caritasove ljekarne u Zagrebu; 25 godina od osnutka podružnice u Osijeku, od trenutka kad je FIAMC dobio status nevladine organizacije pri UN-u; 20 godina od osnutka HKLD-a u Slavonskom Brodu, Požegi i Dubrovniku; od pokretanja društvene web-stranice, od smrti velikog prijatelja HKLD-a kardinala Franje Kuharića; 15 godina od smrti prve predsjednice Margarite Peraica; 10 godina od smrti prof. Branimira Richtera, čije ime nosi zagrebačka podružnica.

Izložbu je otvorila Nada Benc-Kos. Tom prigodom je istaknut i dio zasluga koje ona ima za HKLD. Naime, Nada Benc-Kos je u Hrvatskom katoličkom liječničkom društvu (HKLD) od samih njegovih početaka. Ona je 1993. izabrana za člana Upravnog odbora HKLD-a (Glasnik, 1993/1(4), str. 3), a zatim je od 1995. deset godina bila član Nadzornog odbora HKLD-a – birana je pet puta uzastopno u to tijelo na dvogodišnje mandate (Glasnik, 1995/2, 44-49; 1997/2, 47-52; 1999/1-2, 68-75; 2001/2, 82-88; 2003/2, 57-65). Izvijestila je o sastanku katoličkih laičkih udruga u Centru za promicanje socijalnog nauka Crkve koji je održan u Zagrebu 15. 11. 2000. i 16. 1. 2001. (Glasnik, 2001/2, 82-88)

Katić, Čivljak, Kos-Benc, Lukinović Škudar, Tomić

Na skupštinama društva Nada Benc-Kos obično je izvješćivala o radu Karitativne sekcije. Sekcija se sastajala svake treće srijede u mjesecu u Palmotićevoj. U to vrijeme brojila je između 30 i 40 članova (npr. 1995. njih 32; 1996. njih 35) a trećina njih se posebno isticala svojom aktivnošću razvijajući znatnu aktivnost, npr. prim. Krapac i drugi. Nastojala je u rad Sekcije uključiti nove članove, posebno one mlađe.

Od aktivnosti svakako se ističe suradnja s udrugom Kap dobrote pok. p. Antuna Cveka, posjeti starim i bolesnim svećeničkim ili sestarskim domovima o Božiću i Danu bolesnika, razvrstavanje sanitetskog materijala i lijekova iz donacija, obilježavanje Dana bolesnika s osnovnim i srednjim školama u suradnji s Hrvatskim katoličkim društvom prosvjetnih djelatnika.

U tijeku 1993. godine ističe se suradnja s pokretom Hospis u zbrinjavanju bolesnih, nemoćnih i socijalno ugroženih, zatim u osnivanju “mini-domova” i sličnih ustanova; suradnja s Društvom hrvatskih intelektualki na skupljanju svjedočanstava o osobama stradalim u ratu. Pokrenuta je akcija za stvaranje školskog “Karitasa” s posebno prilagođenim programom, te za osnivanje Društva hrvatskih katoličkih medicinskih sestara. Osnivanje zdravstvenog savjetovališta je usprkos razumijevanju Ljekarne Caritas zastalo zbog neusklađenog radnog vremena. (Glasnik, 1994/1-2, str. 33-35)

Aktivnosti se nastavljaju i narednih godina: povodom Svjetskog dana bolesnika 1994. članovi Sekcije su posjetili bolesne časne sestre i njihove štićenice u slijedećim samostanima: Antunovac, Sestre milosrdnice sv. Vinka, Kćeri Božje ljubavi (na dvije lokacije) i Misionarke ljubavi Majke Terezije. Tu su i djeca O.Š. “Kaptol” u dogovoru s ravnateljem škole izvela program za bolesnike. Posjetili su i umirovljene svećenike na Kaptolu. U svim tim aktivnostima ostvarena je dobra suradnja s Udrugom hrvatskih katoličkih prosvjetnih djelatnika. Školska su djeca posjetila bolesne i u staračkim domovima, te u zagrebačkim bolnicama. U tijeku spomenute 1994. članovi Karitativne sekcije HKLD-a posjetili su 72 starije i bolesne osobe, a 1995. godine njih 167. Svima su podijeljene poruke svetog Oca za Dan bolesnika te poklon paketići s proizvodima “Kraš”. U suradnji s udrugom “Kap dobrote” posjetili su i 9 domova umirovljenika te prihvatilište beskućnika “Predah”. Od 1994. godine 14 članova redovito je pomagalo u razvrstavanju lijekova i sanitetskog materijala, koji je u preko 300 paketa pristigao u Župu Srca Isusova u Palmotićevoj ulici. Uz pomoć Sekcije organiziran je i Božićni koncert na kojem su nastupili Zagrebački liječnici pjevači. Nekoliko članova pomaže u radu udruge Kap dobrote. To je pridonijelo boljoj zdravstvenoj skrbi za korisnike prihvatilišta Predah, gdje se o njihovom zdravlju brinu 3 liječnika specijalista. U suradnji s Društvom hrvatskih katoličkih prosvjetnih djelatnika i Kapi dobrote organizirali su 28. siječnja 1995. stručni skup “Svekolika briga za stare, nemoćne i bolesne te odgoj za karitativni rad”, u povodu 25. obljetnice karitativnog apostolata p. Antuna Cveka. Boravak pape Ivana Pavla II. u Hrvatskoj bio je poticaj članovima Karitativne sekcije da se organiziraju u prihvatu kolega iz drugih mjesta u Hrvatskoj. Tijekom samog boravka liječnici su se aktivno uključili u osiguranje zdravstvene skrbi za vjernike prisutne na euharistijskom slavlju na zagrebačkom hipodromu. Uočeni su i neki problemi u radu sekcije: nedostatak prostora, kao i premalo angažiranje upisanih članova. (Glasnik, 1995/2, 44-49) Slične aktivnosti nastavljaju se i narednih godina. (Glasnik, 1996/2, str. 46-50)

Od 1997. uključili su se u razgovore s bolesnicima u župnim crkvama tijekom devetnice koju je “Kap dobrote” organizirala prigodom Dana bolesnika. Neki članovi su bili aktivni i u Udruzi prijatelja nade, kao i u Hrvatskom društvu za hospicij. Dali su prilog anketi, započetoj na Gornjem gradu, o problemima i potrebama starijih osoba. (Glasnik, 1998/1-2, 45-52). Uz spomenuto 1999. godine se planiralo u svakoj većoj bolnici pronaći povjerenika koji bi pomogao u hospitalizaciji starih i bolesnih članova HKLD-a. (Glasnik, 1999/1-2, str. 68-75). Iste godine, članovi sekcije su 25. rujna 1999. sudjelovali na Sigetu u proslavi 25. obljetnice Malog tečaja – Kursilja. Za božićne blagdane nekolicini bolesnih članova uputili su prigodne čestitke. Pred kraj godine odazvali su se pozivu za pomoć Hrvatskoga katoličkoga društva medicinskih sestara i zdravstvenih tehničara koji dragovoljno brinu za njegu bolesnih i napuštenih, ponudivši svoje stručne savjete i pomoć. Za tu svrhu šest članova sekcije dalo je svoje telefonske brojeve za slučaj potrebe intervencije ili neposredne zdravstvene pomoći u okviru svoje specijalizacije. (Glasnik, 2000/1-2, str. 68-76) (Draženko Tomić)

Izložba (i likovna kolonija u Sošicama u rujnu 2021.) bila je u znaku službenice Božje s. Ana Marije Marović (Venecija, 7. veljače 1815. – Venecija, 3. listopada 1887.) talijansko-hrvatske redovnice i utemeljiteljice redovničke družbe. Pogledajte radove!

Pogledajte fotografije s otvaranja izložbe autora Zorana Mihajlovića!

Pogledajte otvaranje izložbe na stranici HKLD-a!

Organizator izložbe

Podružnica HKLD-a “Branimir Richter” Zagreb
Organizatori: mr.sc. Stjepan Katić; Marija Benković, mag.pharm.; prof.dr.sc. Vesna Lukinović Škudar; doc.dr.sc.fra. Draženko Tomić; Andrea Koščec, mag.pharm.; dr. Dijana Krišto; prof.dr.sc. Danica Galešić Ljubanović

Otvaranje Božićne izložbe HKLD-a

Moderator: Prof. dr. sc. Vesna Lukinović Škudar
Organizator pjevanja: dr. Dijana Krišto

Program na otvaranju:

  1. Adventska pjesma I: Zlatnih krila
  2. Prof. dr. sc. Vesna Lukinović Škudar u ime Umjetničke zbirke Anton Švajger
  3. Prof. dr. sc. Danica Galešić Ljubanović, predsjednica Podružnice HKLD-a “Branimir Richter” u Zagrebu
  4. Doc. dr. sc. prim. Rok Čivljak, predsjednik HKLD-a
  5. Adventska pjesma II: Padaj s neba
  6. Mr. sc. Stjepan Katić, kratko predstavlja umjetnike i njihova djela
  7. Doc. dr. sc. fra. Draženko Tomić, duhovnik Podružnice HKLD-a “Branimir Richter” u Zagrebu
  8. Dr. Nada Benc-Kos – otvaranje izložbe
  9. Adventska pjesma III: Visom leteć

Biografije umjetnika:

Mate Turić (Mata CROata), dvaput zaredom izlaže na prestižnom Pariškom salonu. Rođen u Zagrebu, u Širokom Brijegu završio Akademiju likovnih umjetnosti, smjer kiparstvo. Najpoznatiji hrvatski kipar mlađe generacije. Poznat i izvan Hrvatske po svojim kamenim skulpturama. Ima 33 godine i više od 50 samostalnih izložbi. Živi i radi u Vrbovcu.

Milan Stunja, rođen je u Zagrebu. Živi u Petkovom bregu (grad Samobor). Slikati je počeo godine 1970. te nastavio intenzivno raditi uz akademskog slikara Željka Uremovića, a kasnije i pohađao likovnu školu „Rokov perivoj“ kod prof. Vjere Lalin. Slika u tehnikama: ulje na platnu, akvarel, pastela, akrilik i kombinirana tehnika. Izlagao na preko 200 skupnih i više samostalnih izložaba.

Darko Polančec rođen je u Zagrebu, završio Školu primijenjene umjetnosti i tehnički (Arhitektonski) fakultet u Zagrebu. Po profesiji je grafički dizajner, scenograf na crtanom filmu, ilustrator i slikar. Trenutačno ima status slobodne profesije. Živi i kreativno djeluje u Zagrebu, naselju Malešnica.

Nedeljko Tintor, doajen hrvatskog slikarstva, rođen 1942. u Koreničanima kraj Daruvara. Pedagošku akademiju kod prof. Mladena Veže (1965.) i Akademiju likovnih umjetnosti u slikarskoj klasi prof. Raula Goldoruja (1970.) završio je u Zagrebu. 1973/74. kao stipendist francuske vlade pohađa ECOLE DES BEAUX-ARTS (atelje prof. Gustava Singiera) uz predavanje PARIS I (dio Sorbone) ARTS PLASTIQUES…

Robert Hinkelman, rođen u Siraču kod Daruvara, živi u Zagrebu. Po struci dipl. ing. arhitekture, a u slikarstvu i kiparstvu je više od 40 godina. Izlagao na više samostalnih kiparskih i slikarskih izložbi, redovito sudjeluje na humanitarnim aukcijama s različitim motivima i likovnim humanitarnim kolonijama. Dugogodišnji je i glazbenik.

Josip Tkalčec, majstor hiperrealizma, rođen u Črncu Biškupečkom kraj Varaždina gdje i danas živi. Slikarstvom se bavi 40-ak godina. Izlagao je na više izložbi. Tehnike kojima se služi u svom umjetničkom stvaralaštvu su ulje i akril na platnu. Bavi se i kiparstvom, oslikavanjem zidova te restauracijom starih slika u crkvama i dvorcima te glazbom.

Marijana Šatrak, predsjednica Križevačkog likovnog kruga, rođena u Koprivnici, a iz mjesta je Sveti Petar Čvrstec. Srednju tekstilnu školu pohađala u Križevcima, zatim nastavila školovanje u Zagrebu na Fakultetu tekstila, kože i dizajna. Upisuje tečaj slikanja kod istaknutog Križevčanina, likovnog pedagoga i akademskog slikara Zorana Homena. Živi u Križevcima. Članica impresuma Akademije Art iz Zaprešića.

Zorica Majnarić, dr. med. vet., rođena u Gorici Miholečkoj – sv. Petar Orehovec, općina Križevci. Osnovnu školu i gimnaziju završila u Križevcima. Na Sveučilištu u Zagrebu završila je Veterinarski fakultet, gdje je i magistrirala. Svoj radni vijek provela je u Križevcima. Danas je u penziji i aktivni hobi joj je slikanje.

Renata Katić, rođena je u Bjelovaru, a Donji Mosti su njezino mjesto u kojem je provela djetinjstvo. Živi na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, u mjestu Poljančani. Još zarana svakodnevno je stvarala mala umjetnička djela. Redovito sudjeluje u aktivnostima Križevačkog likovnog kruga čija je članica. Mlada je umjetnica kojoj tek predstoji plodna slikarska budućnost.

Nevenka Vlašić, rođena u Ivancu, osnovnu i srednju ekonomsku školu završila u Zagrebu. Slika od 1990. godine. Slikarstvo i kiparstvo usavršavala na Rokovom Perivoju, AGORI i Pučkom otvorenom učilištu uz akademske slikare. Znatiželja je vodila da isproba sve lokovne tehnike; ulje, akvarel na svili i akrilik. Ostvarila 20 samostalnih i više skupnih izložbi. Sudjelovala na mnogim likovnim kolonijama humanitarnog karaktera.

Anđelko Brkić, rano djetinjstvo proveo u selu Glogovac, a od 1969. godine živi u Koprivnici, gdje se školuje, radi i zasniva obitelj. Član je Likovno-kreativnog centra Koprivnica, slikarske sekcije Podravka 72 i HDLU Zagreb te je izlagao na brojnim skupnim i nekoliko samostalnih izložbi.

Kristinka Klarić, samouka slikarica, slikanjem se bavi iz hobija. Ljubav prema slikanju prisutna je od ranog djetinjstva. Iskušala se u više slikarskih tehnika. Ilustratorica dviju knjiga pisanih na kajkavskom narječju, članica slikarske sekcije “Podravka 72 “i “Vendi„ Đelekovec, udruge za promicanje kulturne baštine. Imala više zajedničkih međunarodnih izložbi i nekoliko samostalnih. Živi i radi u Velikom Bukovcu kod Ludbrega.

Snježana Novotny, tajnica Likovne udruge Kula Kneginec, rođena je u Varaždinu, odrasla u Ivancu. Umjetničko izražavanje usmjerava prema apstrakciji i ljepoti vlastitog doživljaja i tumačenja gledatelja. Nakon poslovne ekonomije u Čakovcu Ekonomskog fakulteta Zagreb formalno obrazovanje završava na Ekonomskom fakultetu u Osijeku i Pravnom fakultetu u Osijeku. Pohađa Atelje sekciju Likovnog udruženja u Čakovcu kod akademskog umjetnika Veljka Posavca. Sve neizrečeno sakriva u boje. Živi u Gornjem Knegincu pored Varaždina.

Ivana Tkalec, rođena u Varaždinu, završila Ekonomsku i Trgovačku školu u Čakovcu. Od 2012. godine izrađuje čipku na batiće u Udruzi majstorica lepoglavske čipke u Varaždinu. Godine 2020. postaje član Likovne udruge Kula Kneginec te izrađuje slike kombiniranom tehnikom akrila na platnu i čipke na batiće. Živi i radi u Varaždinu.

Mirjana Modrušan, rođena u Varaždinu, u Zagrebu živjela i radila. Slika uljem i akrilom na platnu, a samostalno je izlagala na više izložbi. Članica likovne udruge Lika, organizirala više likovnih kolonija i sudjelovala na brojnim likovnim kolonijama u Hrvatskoj i Sloveniji. Slike su joj odraz vedrog duha i karaktera, a voli reći da je cijeli njezin život veliko šareno platno.

Marija Pukec Žigić, rođena Trgovac, Gornja Jelenska, živi u Popovači. Posebnost Marijina slikarskog rada je svila, materijal kako je to napisao Dragutin Pasarić u katalogu izložbe ‘Nije lako kapljom boje slikati po glatkoj svjetlucavoj površini i majstorski osjetljivu svilu pretvoriti u slikarsko platno’. Osim na slikama, Marijine likovne kreacije nalaze se na brojnim uporabnim predmetima u tzv. ‘malim galerijama’. Predsjednica je PULS Moslavački štrk.

Dubravka Mijatović, rođena u Slavonskom Brodu, studirala je ekonomiju i živi u Zagrebu. Isprobavala razne tehnike: tiffany staklo, keramiku, ulje i radove u tehnikama akrila na papiru i mixmedije. Sudjelovala je na mnogim domaćim i međunarodnim žiriranim izložbama i kolonijama. Nježnost i emotivnost kojom zrače Dubravkine slikarske kompozicije izazvat će u promatraču visoki stupanj emotivne identifikacije.

Ana Cerovski, slikanjem se počela baviti u Pučkom otvorenom učilištu Zagreb u klasi profesora Lepeja. Članica je Hrvatskog likovnog društva Zagreb, Udruge likovnih umjetnika “Fortuna art” Zagreb, SULS-a Varaždin, likovne radionice “Lipa” Gornja Stubica te likovne grupe UOLL Varaždin. Izlagala samostalno i grupno te sudjelovala u radu mnogih likovnih kolonija u zemlji i inozemstvu, posebno onih humanitarnog značaja. Živi i radi u Zagrebu.

Dubravka Pegan, završila je kemiju na PMF-u u Zagrebu. Dvadeset godina aktivno slika različitim slikarskim tehnikama nakon završenih tečajeva obrade i oblikovanja keramike i nakita kod akademskog slikara B. Misirlića te slikarstva kod profesora A. Forenbachera. Živi u Zagrebu.

Juraj Jonke, rođen u Klenovniku, živi u Zagrebu. Slike mu se nalaze u stalnom postavu muzeja naive Golubovec, te u stalnom postavu galerija Veliki Tabor, Jastrebarsko, Bjelovar, Novska, Vukovar i u zbirci Bauer. Dopredsjednik je Hrvatskog likovnog društva i dobitnik prve nagrade zagrebačkog uličnog festivala Cest is d’Best.

Dragutin Perički Piki, rođen u Zaprešiću i živi u Zaprešiću. Prvu skupnu izložbu imao je u Zaprešiću u organizaciji KUD-a “Ilija Gregorić”. Samouki je slikar. U svom radu uspješno koristi razne slikarske podloge kao što su staklo, karton, platno, lesonit i staklene boce, a trenutno istražuje i neke posve originalne tehnike.

Snježana Šebalj, rođena u Sarajevu. Slikarstvom se bavi niz godina. Članica ULS-a, Akademije-Art i Hrvatskog društva likovnih umjetnika. Svoju prvu samostalnu izložbu imala je 2009. godine u Galeriji Sunce pod nazivom „Dvoje je ljubav“. Izlagala na skupnim izložbama, izložbe minijatura, godišnje izložbe ULS-a, radionicama rakua i likovnim kolonijama URIHO-a i Kluba Zaprešićana. Živi u Zaprešiću.

Božena Havlik, rođena u Zagrebu, rano pokazuje interes za likovno izražavanje, a njen crtež bio je na svjetskoj izložbi u Brusselexu. Završila Klasičnu gimnaziju i Medicinski fakultet u Zagrebu te specijalizirala opću praksu. Posljednjih 25 godina intenzivno slika. Pohađala tečaj slikanja kod prof. Nele Gruden u Likovnom centru na Rokovom perivoju. Sudjelovala na brojnim humanitarnim izložbama i likovnim kolonijama. Članica likovnih udruga Maraton i HLD te Hrvatskoga katoličkog liječničkog društva

Likovnjaci Kata Jerković, Marija Milošević, Hajrudin Osmanagić, Jasna Mihalić i Dobra Vein su po prvi put na likovnoj koloniji, odnosno izložbi HKLD-a.

Optimized by Optimole