Izložba 3 Žorža / Istog Žorž, Mirko Žorž, Bogomir Žorž

Izložba u kojoj se susreću tri generacije riječkih fotografa

Jasna Rodin

Poznati riječki fotograf Istog Žorž osmislio je izložbu u kojem predstavlja svoje radove te radove svojega oca i sina, zajedno oni gotovo jedno stoljeću stvaraju i sudjeluju u kulturnom životu grada Rijeke. Generacijska priča ne predstavlja sukobe već pojavnost fotografije koja se razvijala i rasla paralelno sa umjetničkim strujanjima vremena.

Bogomir Žorž vrstan je fotograf čiji je Foto Belveder u prošlom stoljeću bio značajan za grad te se uvijek izdvajao svojom profesionalnom i umjetničkom kvalitetom. Njegov sin Istog Duško Žorž nezaobilazno ime riječke umjetničke fotografije. Njegovi radovi predstavljaju spoj razrađenog fotografskog umijeća i posebnost kvalitete, karakterizira ga neiscrpna stvaralačka energija, kvaliteta i emocija koju nam znalački prenosi svojim svjetlosnim zapisima. Mirko Žorž predstavnik mlađe generacije znalac i autoritet na području nove medijske umjetnosti.

3 Žorža / Istog Žorž, Mirko Žorž, Bogomir Žorž
Od 7. 12 do 21.12. 2021., Galerija Juraj Klović

Njihove fotografije nadilaze opis motiva i uspostavljaju neke nove, paralelne, dodatne dimenzije, koje imaju novo značenje, ostvarene autorskim snagom. Izložba 3 Žorža susret je generacija, pokazatelj kvalitete unutar obitelji koja se razvijala i mijenjala zavisno od razvoja likovnosti i tehnike izražavanja. Ova izložba dokaz je suptilnog praćenja prolaznosti vremena, ali i otkrivanja trenutne pojavnosti, praćenja statičnog i dinamičnog trenutka, u kome nastupa autorovo ja. No to je i spoznaja, da u mediju, koji nam se čini već običnim, čak elementarnim, postoje brojne mogućnosti istraživanja, eksperimentiranja i nadogradnje.

Ervin Dubrović
TRI MUŠKETIRA OBITELJI ŽORŽ

Djed, sin i unuk – fotografi. Trojstvo uz koje u Rijeci poznajemo još samo dva slična! Dakle, sveukupno samo tri fotografska trojstva u posljednjih stotinu godina.

Djed je Bogomir započeo učiti fotografiju početkom 1930.-ih. Na Sušak dolazi 1936. godine i time na neki način najavljuje začetak ovdašnje loze Žorž. Poslije rata osniva vlastiti Studio Belveder i snima pirove. Toliko je ime Belveder postalo slavno da je svake subote magnetski privlačilo mladence i svatove cijele okolice. No Bogomir ima i umjetničke ambicije te zajedno s više zaljubljenika pokreće i novi foto-klub, a  njegovi radovi dobivaju nagrade na natječajima za umjetničku fotografiju. To su zapravo „klasične slike“ magične privlačnosti. Fotografira i gore i more, i labudove i dizalice. Bogomir ne gradi svoj stil niti njeguje osobit profil, nego snima zanimljive i moćne fotografije.

Istog – Duško Žorž nasljednik je svoga oca; obrtnik i stvaralac. Prvo ne brka s drugim, nego desetljećima ustraje u statusu profesionalca s jedne strane i kreativca s druge strane. U ranijim godinama eksperimentira s različitim „sendvičima“, dvostrukim ekspozicijama i solarizacijama te kemikalijama boji crno bijele fotografije, a danas koristi digitalnu obradu i photoshop. Na skupnoj obiteljskoj izložbi ne odolijeva se predstaviti u višedesetljetnom rasponu svojega rada; i amblematičnom Freskom i novijim prizorima, sve do današnjih dramatičnih slika Rijeke, koje katkad dorađuje računalnim igrama, stvarajući nove oblike i boje te repetirajući isti motiv na različite načine.

Najmlađi, sin i unuk, Mirko Žorž, jedini u obitelji nije profesionalni fotograf nego je „kompjuteraš“. Nije mu kruh fotoaparat nego laptop. Donedavna su se mnogi fotografi još ustrajno kleli u nenadmašne mogućnosti tradicionalne tehnike, a onda su odjednom svi okrenuli novi list i odbacili tradiciju. Ne možeš zaustaviti vrijeme! Važni su i kontinuitet i znakovi diskontinuiteta. U kreativnosti je iskakanje iz tračnica važnije od uredne vožnje. Kontinuitet je u Mirkovu slučaju održavanje obiteljskog niza, a iskakanje su osobne vizure i osobite kreature. Od oca nasljeđuje osjećaj za sklad i simetriju, a vlastiti doprinos iskazuje i rokerskom intonacijom i lirskim momentima. Najjači dojam ostvaruje upravo kontrastom između svojih divljih i onih pitomih slika, koje kao da ne pripadaju ni prošlosti ni sadašnjosti, nego svakidašnjici i svevremenosti.

Sve u svemu, rijetko viđamo ovakav umjetnički nastup kakav je izložba Žoržovih. Odavna su već  brojni umjetnici posvećeni sustavnu naporu da stvari izvrnu naopako i da odbace svoje očeve. U ovom je slučaju važan obrnuti postupak, ukazivanje na činjenicu da svijet nije samo naš današnji, da je postojao jučer i da će ga biti sutra.

3 Žorža dva stoljeća u fotografiji 

Bogomir Žorž rođen 1915. u Vipavi (SLO) – 1998. u Rijeci. Završio je stručnu školu za fotografe u Celju i Rogaškoj Slatini te se cijeli život bavio fotografijom. 1936. Godine dolazi u Sušak gdje se zapošljava u studiju Foto Milković. Zbog rata 1941. odlazi u Sloveniju gdje radi u propagandnom odjelu kao fotograf, a 1946. ponovo se vraća u Sušak nastavljajući svoj radu studiju Foto Milković. Svoju radnju otvara 1953. na Belvederu pod imenom Foto Belveder, od 1972 do 2001. Studio se preselio i uspješno radio na Kantridi. Studio je u ono doba prednjačio svojom kvalitetom i suvremenošću. Jedan je od osnivača Foto kluba Color 1961. godine u Rijeci s kojim je izlagao na mnogim izložbama te dobivao zapažene nagrade i priznanja.

Mirko Žorž rođen 1978. u Rijeci, po struci informatičar, uz oca i djeda dobiva znanje o fotografiji koje osuvremenjuje novim tehnologijama i medijima. Multidisciplionarnim pristupom obrađuje suvremene teme društva. Kroz godine sudjelovao na više samostalnih  kao i na brojnim skupnim izložbama širom svijeta te je za svoje radove dobio nekoliko zlatnih plaketa i priznanja.

Istog Duško Žorž rođen 1947. u Rijeci u obitelji oca fotografa od koga nasljeđuje ljubav prema fotografiji. Profesionalni je fotograf. Član je foto kluba Color od godine 1962. kada izlaže svoju prvu fotografiju na izložbi u Zagrebu.
Od 1991. je član Hrvatskog društva likovnih umjetnika Rijeka.
Od 2001. dobiva status samostalnog umjetnika.
Tijekom 45 godina radnog staža vodio je svoj foto obrt.
U tom razdoblju pet je godina bio vanjski suradnik snimatelj HRT tv studija u Rijeci. Kao član foto kluba Color i HDLUR-a izlagao je na 300 izložbi u zemlji i inozemstvu. Održao je 30 samostalnih izložbi. Za rad na promicanju fotografije dobitnik je brončane, srebrne i zlatne plakete za zasluge u širenju tehničke kulture.
Od 2002. do 2012. godine radio je kao učitelj praktične nastave fotografije u Prirodoslovno grafičkoj školi u Rijeci.