Rok Kvaternik – RITUALI IZA HORIZONTA

Pred nama je fotografski likovni projekt kojeg potpisuje Rok Kvaternik. Radi se o snimcima koji su nastali tijekom njegovih mnogobrojnih putovanja širom svijeta

Eugen Borkovsky

Pojam putovanja može inicirati više različitih odaziva u memoriji. Putovanje može biti oznaka aktivnosti, ali i simboličnog značenja. Putovanje ima tijek kojem prethode pripreme, a slijede nove situacije i nove lokacije. Rok Kvaternik dobro poznaje te situacije. Tako, na ovoj izložbi, odlučuje predstaviti izbor putopisnih fotografskih radova, najčešće iz dalekih, egzotičnih zemalja

   Čvrsta kompozicija, solidno uvećanje, bitne su karakteristike izložbenog projekta. Svaki rad zadovoljava kolorističke/tonske gradacije, kompozicijske, a k tome i sadržajne, dakle, sve likovne zahtjeve. Prolazeći galerijom, suočavajući se s radovima, postajemo svjedoci priče o različitosti. Kao što su se autora, situacije, likovi ljudi i životinja ili pejzaži dojmili, i nas mogu iznenaditi ili zamisliti. Predstavljene su značajke drugačijih prostora u istom, našem vremenu. Autor to inicira na razmeđi realnosti i alegorije. Ovo nije samo izložba portreta ili pejzaža. Pred nama je kolekcija atmosfera zabilježenih fotografskim načinom.

   Autor podastire kolekciju bilješki svjetlom koje djeluju čisto, gotovo kao da su snimljene u studijskim uvjetima. Iako tehnika oblikovanja ne ograničava status djela, postavlja se pitanje što je to umjetnička, a što dokumentarna fotografija. Ovaj niz pripada kvalitetnoj dokumentarnoj fotografiji, ali dio radova treba posebno pohvaliti zbog visokih kreativnih dometa. Obilazeći postav, uočavamo da je nerijetko prisutan Bresonov princip: jednostavan, na prvi pogled neambiciozan kadar, u kojem se događa začudna konstelacija aktera/motiva. Rok Kvaternik to naglašava izuzimanjem kolora i kadriranjem atmosfera koje odišu arhaičnim. Pred nama su realističke situacije, ali poruka značenja nikada nije izgovorena sasvim do kraja. Promatraču je ostavljeno da u svojoj mašti definira osobni nivo doživljaja ili smisla.

Gradska galerija Fonticus Grožnjan
ponedjeljak, 11. X. 2021; 18.00 h
Rok Kvaternik
RITUALI IZA HORIZONTA
samostalna izložba fotografija
Kustos izložbe: Eugen Borkovsky
nakon otvorenja, u 19.00h, Trg Belvedere / Balvan city
koncert benda GUSTAFI

   Zapadna civilizacija već je odavno premrežena stereotipima. Europa, koja nosi ime nekadašnje boginje, postala je sinonim pravila u tehnokratskom labirintu preorganizirane nelagode rituala. Grčku naglašavamo kao početak zapadne civilizacije, čime zapostavljamo egipatske ili još starije korijene. Ova izložba na neki način propituje ritualnost, na ponekom radu direktno, a na nekima indirektno. Ritual je aktivnost koja može biti manifestirana riječju, predmetom, znakom. Smisao rituala ogleda se kroz ponašanje, odjeću, komunikaciju. Uvijek ih određuje tradicija neke zajednice. Mnoge uobičajene ljudske djelatnosti nose ritualne oznake ponavljanja geste, od odlaska u lov, vjenčanja, odijevanja do rukovanja. Njih definiraju i izvode zajednice ili pojedinci i obilježja su svih poznatih ljudskih društava. Šire doživljeno, pojam rituala možemo primijeniti i na instinktivno ponašanje životinja. Predstavljajući rijetke i drugačije scene, Rok Kvaternik indirektno propituje recentni povijesni trenutak, dovodeći u sumnju institucionaliziranu organiziranost i konvencije današnjice gdje materijalno nadjačava instinktivno. Nomadstvo, sloboda, duševnost, erotika, zagubljeni su ponudom namjerno produciranih predmeta, usmjerenih informacija i reklama. Počinjemo sumnjati u tzv. demokraciju jer, ona u izvornom obliku znači okupljanje i odlučivanje svih stanovnika antičkog grada uz prešućivanje da se razvila u robovlasničkom društvenom uređenju gdje ni žene ni robovi nisu imali pravo glasa. Bilježeći i nudeći nam scene autentičnosti, autor nas zove na buđenje. Svjedoči kako postoje i drugi načini i oblici života na planetu. 

   Autora na djelovanje pokreće instinkt i zapažanje. Nastavlja se kadriranjem, bilježenjem i odlaganjem. Detalji, primijećeni u dalekim, egzotičnim okruženjima negdje na Plavom planetu, pred nama se pojavljuju kao likovne činjenice. Na radovima nalazimo evidentirane trenutke. Neki su izrezani iz aktivnosti, a neki nude bilješke tijeka stanja. Negdje je u žiži odnos aktera, negdje prevladava ritam događanja, a ponegdje prvi dojam zauzimaju tonovi, zapravo rasteri ili kontrasti detalja. Većina radova je čitka, razaznaje se prikazana situacija. Tek nekoliko njih predstavlja scene kojima je teže odgonetnuti sadržaj.

   Rok progovara o drugačijosti, tijeku, vremenu, mijeni. To se odnosi i na motive ljudi, životinja i/ili pejzaža. Autor ima rafinirano čulo vida, izoštreno oko za primjećivanje. On se ponekad predaje slučajnosti vizure, a ponekad kao da je u lovu na kadrove. Kamera bilježi situaciju bez uljepšavanja. Sva scenografija i kostimografija prikazana je realno, ali majstorski izabrana kako bi postala znak. Ponekad se čini da određena pozadina ne odgovara stanju motiva, ali apostrofira ono što autor želi izgovoriti: bilješku trenutka. Postaje nam jasno da nas autor svakim radom želi obasuti momentima svojevrsnog propitivanja za koje mu služe dokumentaristički određene scene. Uložena energija putovanja rezultira nadprosječnim zapažanjima. 

   Ovi fotografski radovi potječu iz sadašnjosti, u vrijeme kad prepotentna Europa ili Amerika, sve izvan konvencija svojih stereotipa, smatra zaostalim, primitivnim. Sjetimo se Igora Carusa koji kaže: „Paradoks ljudskosti jest u činjenici da se osobi ne može prići u njegovom prirodnom već u društvenom, okruženju.” Prisjećamo se misli kojima Freud naglašava da je civiliziranost represivna, da stalno zahtijeva potiskivanje ljudskih, nagonskih potreba. Toj se represiji cijelog života prilagođavamo na željeni ili neželjeni način. Ovo nas dovodi do problema koji je locirao H. Marcuse; on u zapadnjačkoj kulturi ističe uvriježena, ali prikrivena otuđenja čovjeka. Npr: Ideali Zapada su najčešće muškog roda, erotski hetero opredijeljeni, bijele rase i iz građanskog staleža. Tim pristupom događa se da su obojeni, žene, mladi, LGBT populacija, djeca, starci, poljoprivrednici i radnici već otuđeni. Tu je osuđivanje nagosti ili stila života, od tehnika poljodjelstva do tijeka rituala. Zaboravljamo da su čaj u 17.00, proslava rođendana, vjenčanje ili misa također rituali.

   Putovanje je nizanje promjena. Onaj tko putuje sudionik je tijeka i akter mijena, a postaje svjedok stanja. Svojom radoznalošću Rok Kvaternik stvara album, zapis egzotičnih ljudi i lokacija. Njegove fotografije nisu režirane. On pronalazi atraktivnu scenu ili model na licu mjesta. Ponekad imamo dojam filmske sekvence. Ovdje se događa to da na putovanjima kreativni senzibilitet pronalazi suradnika u motivu. Rezultat je više nego dokument. Imamo osjećaj da se autoru svaki kadar jednostavno dogodio. Ovdje se preobrazba dokumenta u umjetnički iskaz događa na razini pročišćene emocije koju smo skloni zvati osjećajem za jednostavnost.

   Umjetnost je živa stvar. Sva je povijest umjetničke prakse, zapravo, dekodiranje iniciranih, usmjerenih poruka, koje su upućene na iščitavanje poznatom ili nepoznatom promatraču. Naravno, impresije promatrača se ne moraju podudarati. Rok voli dokumentirati neformalnu komunikaciju među ljudima, kao i voajerski zaviriti neprimijećen u neku nedirnutu lokaciju. Dvojba o dokumentarnom i/ili umjetničkom statusu ovih fotografskih radova izlišna je poput pitanja o njihovoj svrsi: pripadaju li u obiteljski album, monografiju, novinarsku reportažu ili galerijski postav. Ovdje je očit angažman želje za podjelom spoznaja. Rezultati iniciraju svojevrsnu provokaciju. Čini se da je autor upravo to želio. 

   Autor svjedoči: izvan svakodnevnog vidokruga, postoje svjetovi koji nude drugačije vizure. Odmjerena emocija, uz istraživački pristup i promišljeno kadriranje, odlike su ovog projekta. Nizanje/otkrivanje detalja postupno nas dovodi do šifre cijele serije radova: žudnja za otkrivanjem, radoznalost, primjećivanje drugačijosti, te prijenos promatraču. Na nama je da prihvatimo ponuđeni trag. Percepcija nam postaje bogatija za niz likovno ponuđenih svjedočenja drugačijosti. Inicijator ovog dojma je fotografski projekt, autor kojeg je Rok Kvaternik.