Jak pljusak prestaje i sunce se opet probilo i osušilo trešnjevačke ulice. Ponovno izlazim na ulicu i odlazim u knjižnicu po Muzu košmara. Vraćam se kući po sunčanoj strani ulice. Sunce obasjava zagrebačke krovove, a na popodnevnom suncu se svjetlucaju kapljice kiše koje su još tu i tamo zaostale na listićima drveća
Jučer sam se spremala u knjižnicu. Bilo je sparno popodne i nekako je mirisalo na kišu. Po preporuci Karle Krmek otkrila sam jednu, vrlo zanimljivu, američku književnicu fantasyja, četrdesetjednogodišnju Laini Taylor i pročitah sve tri njezine debele knjige Kći dima i kosti, Dani krvi i zvjezdanog sjaja, te Sanjara Strangea, a onda se uputih po Muzu košmara.
Uglavnom, izađoh van iz stana, a onda čuh iz daljine grmljavinu, sparina se zavlačila u kosu i kožu, najednom je počeo puhati jak vjetar, a sitne čestice nekih mucica se počele kovitlati u zraku. Nebo se smrklo. Ipak hrabro s velikim kišobranom u ruci prijeđoh ulicu, međutim opet se iz daljine začula grmljavina, vjetar je još snažnije počeo savijati drveće u ulici. Izgledalo je sve kao orkanski ples vjetra, a počele su padati i prve kapi kiše. Okrenuh se na peti i vratih se od kuda sam i došla.
U ulici su kršni momci s paukom dizali jedan krivo parkirani auto. Tek što opet uđoh u stan počne takav pljusak da onoga tko se je našao na ulici taj je gadno nadrapao. Kaže meni moja mama: “Jesam ti rekla da će biti pljusak”. I tako komentiramo mama i ja taj pljusak. Više ni ljetni pljuskovi nisu ono što su nekad bili. Ljetni pljusak bi bio jak i fino bi rashladio zemlju. A ovi sada pljuskovi su čudni, jaki, kanalizacija jedva guta vodu, kapi kiše su poput, pa skoro poput udarca kamena kad zazveče po limovima i oknima prozora, a nakon njih se javi još veća sparina.
Klimatske promjene su opasne za biljke, životinje, usjeve, hranu i ljude. Ljudi, spašavajmo sebe i mlade i vrlo, vrlo stare šume. Politički vođe umjesto da se svade trebaju se okrenuti zelenoj politici za spas planeta. Europski parlament traži europski propis o bioraznolikosti i donošenje obvezujućih ciljeva i zaštitu divlje flore i faune. Prema procjenama Međuvladine znanstveno-političke platforme za bioraznolikost i usluge ekosustava (IPBES), priroda u svijetu propada neviđenom brzinom te milijun od procijenjenih osam milijuna vrsta i prijeti izumiranje. Znanstvenici pozdravljaju namjeru Strategije EU-a za bioraznolikost da do 2050. globalni ekosustavi budu obnovljeni, otporni i prikladno zaštićeni, a za ostvarenje te namjere traže europski propis o bioraznolikosti sličan europskom propisu o klimi. Parlament također podržava osnivanje platforme EU-a za urbanu ekologizaciju i uvođenje obvezujućih ciljeva za bioraznolikost u urbanim područjima, poput minimalnog udjela zelenih krovova na novim zgradama i zabrane upotrebe kemijskih pesticida, izvještava o ovim dobrim stvarima Jutarnji list.
Jak pljusak prestaje i sunce se opet probilo i osušilo trešnjevačke ulice. Ponovno izlazim na ulicu i odlazim u knjižnicu po Muzu košmara. Vraćam se kući po sunčanoj strani ulice. Sunce obasjava zagrebačke krovove a na popodnevnom suncu se svjetlucaju kapljice kiše koje su još tu i tamo zaostale na listićima drveća.
Možda će od nas ipak i biti još nešto. Glumac i zeleni aktivist Lee Pace također se bori protiv klimatskih promjena. Ima nas sve više koji se borimo za spas našeg planeta. Ljudi, čuvajte zelene šume, jer u njima žive vile i vilenjaci i da – brinite se i za sve životinje, ptice, kukce i pčele, jer oni su svi važan proces u obnovi naših šuma i cijele planete.
Zagreb, 10.6.2021. Nives Puhalo🎩🎻🎩
