Do 1. srpnja završena izgradnja Istarskog ipsilona u punom profilu

Premijer Plenković izrazio je danas u Puli zadovoljstvo napretkom radova na dovršetku Istarskog ipsilona na dionici od Pazina do Učke.  “Očekujemo da radovi budu gotovi do 1. srpnja, dakle šest mjeseci prije predviđenoga roka, čime će ova investicija vrijedna 155 milijuna kuna praktički dovršiti izgradnju Istarskoga ipsilona u punom profilu”, najavio je predsjednik Vlade.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković boravi danas u posjetu Istarskoj županiji, koji je započeo u Poslovnoj zoni Milanezi u Višnjanu i obilaskom Uređaja za pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda.

Potom će se u Puli sastao s Fabriziom Radinom, zamjenikom župana koji obnaša dužnost župana i gradonačelnikom Pule Borisom Miletićem, a nazočio je i uručenju Odluke o dodjeli sredstava u okviru mjere 1.23/1.24. “Ribarske luke, iskrcajna mjesta, burze riba i zakloništa” Lučkoj upravi Poreč – Luka Santa Marina, koju će ravnatelju Lučke uprave Poreč Branku Curiću uručiti ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

U izjavi za medije nakon sastanka razgovore na temu daljnjeg razvoja te županije ocijenio je vrlo sadržajnim.

Posebno je izdvojio nekoliko tema današnjega razgovora. Prije svega projekt pročistača sanitarnih voda u Višnjanu, realiziranog u suradnji Ministarstva gospodarstva, Hrvatskih voda i Općine Višnjan, vrijednog preko 13 milijuna kuna.

“Krasan primjer ozelenjivanja, na tragu naše politike zaštite okoliša koji omogućuje da se sanitarne vode pretvore što u tehnološku vodu što u hranu za tlo, čime se na otpad baca praktički samo 1 %”, kazao je premijer Plenković i istaknuo kako takvi primjeri diljem Hrvatske pokazuju brigu o zaštiti okoliša.

Za očuvanje radnih mjesta u Covid krizi u Istri 680 milijuna kuna

Ugovor o Ribarskoj luci Santa Marina u Poreču, vrijedan 37 milijuna kuna, važna je potpora ribarstvu, kazao je premijer Plenković.

“Imamo renesansu cijele hrvatske obale za vrijeme našega mandata, a posebno investiramo kroz Ministarstvo poljoprivrede potičući ribarstvo”, poručio je.

Što se tiče dosadašnje suradnje Vlade i županije, premijer Plenković istaknuo je 2,5 milijardi projekata iz europskih fondova, što pokazuje, dodao je, koliko su ljudi u Istri agilni u pripremanju kvalitetnih projekata i apsorpciji sredstava.

Za očuvanje radnih mjesta u Covid krizi, podsjetio je, Vlada je isplatila 680 milijuna kuna za preko 86 tisuća radnika u Istri.

“To se pokazuje, kao i diljem Hrvatske, da je u odnosu na 31. ožujka prošle godine, 31. ožujka ove godine bilo 17.000 više osiguranika, što znači da smo uspjeli održati zaposlenost i premostiti sve aspekte Covida-19 za tržište rada i za rad našega gospodarstva”, naglasio je.

Potpora osnivanju medicinskog fakulteta u Puli  

Kazao je da je danas u Istri i ministar Butković koji sa slovenskim kolegom potpisuje ugovor o izgradnji mosta preko Dragonje, a izrazio je i zadovoljstvo dobrim napretkom radova na dovršetku Istarskog ipsilona na dionici od Pazina do Učke.

“Očekujemo da radovi budu gotovi do 1. srpnja, dakle šest mjeseci prije predviđenoga roka, čime će ova investicija vrijedna 155 milijuna kuna praktički dovršiti izgradnju Istarskoga ipsilona u punom profilu”, najavio je predsjednik Vlade.

Što se tiče tunela Učke, podsjetio je da su prije nekoliko tjedana započeli radovi na novoj cijevi tunela, a projekt je vrijedan skoro 200 milijuna kuna omogućit će još kvalitetniji protok i roba i ljudi iz Istarske županije prema ostaloj cestovnoj infrastrukturi u Hrvatskoj. Taj bi projekt trebao biti gotov do 2023. godine, dodao je.

Riječ je o jednom od najvećih gradilišta u Istri, više od 1000 radnika iz nekoliko hrvatskih građevinskih kompanija.

Danas je posebno bilo riječi i o razvoju Sveučilišta u Puli, kazao je premijer izrazivši podršku Vlade želji župana i gradonačelnika da se pri tom Sveučilištu osnuje i medicinski fakultet, s obzirom na investiciju od 750 milijuna kuna u Opću bolnicu Pula. 

“Na taj bi način potaknuli da Pula bude važno obrazovno središte koje će privlačiti studente, ne samo iz Hrvatske, nego i drugih dijelova Europe”, kazao je premijer Plenković istaknuvši izvrsnu suradnju u cijelom prethodnom mandatu i izrazivši uvjerenje da će se ona nastaviti i u mandatu koji dolazi iza lokalnih izbora u svibnju na razvoju Istarske županije i cijele Hrvatske.

Vladino jamstvo Uljaniku omogućilo ponovno pokretanje proizvodnje

Premijer Plenković obišao je i Arheološki muzej Istra, a na kraju posjeta toj županiji sastao se s predstavnicima Uljanik Brodogradnje 1856, na čelu s direktorom brodogradilišta Samirom Hadžićem.

U Arheološkom muzeju Istre, kazao je premijer, u suradnji s Ministarstvom kulture realizirana je velika investicija od 110 milijuna kuna, čime je dodatno obogaćena turistička ponuda i povijesna baština Pule.

Vlada je dala jamstvo za ponovno pokretanje proizvodnje u Uljaniku, koje treba biti ekonomski i tržišno održivo.

“Vjerujemo da brodogradnja ovdje u Istri, u Puli, a Uljanik je i simbol grada Pule i važan je za gospodarstvo, na jedan dobro organiziran i praćen i kontroliran način može biti korisna i uspješna”, poručio je.

Plan do kraja lipnja procijepiti 55 posto odraslog stanovništva

Odgovarajući na pitanja novinara o drugim aktualnim temama, premijer Plenković govorio je o daljnjoj dinamici cijepljenja protiv Covida-19 u Hrvatskoj.

Podsjetio je da se Vlada nedavno na razini Europske unije izborila za dodatnih 747 tisuća doza Pfizerovog cjepiva.

“Radimo na tome da se iz ove nove, ekstra doze, a to je novih 50 milijuna koje je Pfizer obećao dostaviti Europskoj uniji, dostave i dodatne doze za Hrvatsku. To bi po našim izračunima trebalo biti oko 455 tisuća doza. Moj je dojam da bismo sada ubrzanim procjepljivanjem trebali dobivati nakon idućeg tjedna, gdje je predviđeno oko 50 tisuća Pfizerovih doza tjedno, po 95 tisuća. Zatim krećemo na 175 tisuća i nakon toga u cijelom lipnju više od 200 tisuća doza tjedno”, kazao je premijer Plenković.

Na taj način bi ukupan broj Pfizerovih doza, bez tih 450 tisuća dodatnih, trebao biti oko 2,2 milijuna doza, uz Modernu i AstraZenecu.

“Na taj način kompenziramo ovu situaciju koja se dogodila s određenim usporavanjem cjepiva AstraZenece i onda smo u okvirima da se dovoljnim brojem doza procijepi što veći broj ljudi. Naš je cilj da barem prvom dozom bude procijepljeno više od 50 % ili 55 % odrasloga stanovništva do 1. srpnja”, istaknuo je i dodao da bi tako, uz prokuženost onih koji su preboljeli, mogli govoriti o vrlo značajnoj zaštiti stanovništva od Covida-19.

Dodao je da je sada važna zadaća i odgovornost, osobito na županijskim zavodima za javno zdravstvo, primarnoj zdravstvenoj zaštiti i HZJZ-u, kvalitetno i dobro organizirati cijepljenje.

Riješili smo problem isplate duga veledrogerijama, a reforma zdravstva nema nikakve veze s lokalnim izborima

Što se tiče reforme zdravstva, premijer Plenković kazao je da je ministru financija Mariću i ministru zdravstva Berošu dao vrlo jasnu zadaću prije nekoliko tjedana da riješe problem s veledrogerijama i oni su ga riješili.

“Svi smo mi svjesni da je pitanje financiranja zdravstva i rashoda za zdravstvo na dnevnom redu svih hrvatskih vlada u proteklih 30 godina. Nikakve veze lokalni izbori nemaju s reformom zdravstva”, poručio je.

Pojasnio je da reformu zdravstva prije svega trebaju poduzeti svi oni koji rade u zdravstvu, odnosno učiniti napore u smanjivanju rashoda koji su izrazito visoki i kontinuirano rastu.

Najlakše je, dodao je, reći: ajmo još malo povećati izdvajanje za zdravstvo, koje je u EU prosječno oko 3100 eura, a u Hrvatskoj oko 860, pa ćemo namiriti troškove.

“Ja mislim da se treba učiniti napor i na rashodovnoj strani funkcionalnijim povezivanjem i boljom organizacijom javne nabave, većom centralizacijom, kontrolama, uštedama i na taj način bismo sigurno mogli napraviti važne iskorake”, poručio je.  


Dodao je i da reforma zdravstva traje te da je već dosta zakona koji se tiču zdravstvene zaštite doneseno i u prethodnom i u ovom mandatu.

“U svakom slučaju, ako su spremni novi zakoni i ako ih je ministar Beroš sa suradnicima spremio, možemo ih staviti na Vladu idući tjedan”, kazao je.

Za razliku od oporbe, istaknuo je premijer, koja se praktički veselila mogućnosti da veledrogerije uskrate dostavu lijekova hrvatskim zdravstvenim ustanovama, HDZ-ova Vlada učinila je sve da se taj problem riješi i da se dogovori dinamika isplate dugova koji nastaju, prije svega, poslovanjem zdravstvenih ustanova, jer to nije dug koji generira Vlada.

“Mi smo to riješili. Tema danas koja je ključna je da smo riješili problem koji je bio izrazito medijski prisutan i koji je apsolviran. Rasprava koja je došla na inicijativu oporbe na Odbor za zdravstvo, došla je nakon što se taj problem riješio”, istaknuo je i dodao da će Vlada riješiti i druge probleme u zdravstvu.  

Vlada je uvela fizičko-tehničku zaštitu u svim centrima socijalne skrbi

Novinare je zanimalo premijerovo viđenje kako riješiti napade na djelatnike centara za socijalnu skrb.

Premijer Plenković podsjetio je da je Vlada to pitanje već riješila nakon strašnog ubojstva u Đakovu, kada je uvedena fizičko-tehnička zaštita u svim centrima socijalne skrbi.

A da se ta mjera pokazala dobrom, dodao je, pokazuje i slučaj napada od prije nekoliko dana u Ivanić-Gradu čiju je eskalaciju spriječila zaštitarka.

“Oni moraju imati zaštitu. To je važna profesija, a mi smo ih promjenama zakona učinili službenim osobama, a povećali smo im i plaće nakon dugo godina. Vodimo računa i o njihovoj profesiji i o njihovoj sigurnosti”, istaknuo je premijer Plenković istodobno osudivši svaki napad na bilo koju službenu osobu.

Vlada na Planu oporavka i otpronosti radi osam mjeseci, oporba nije pridonijela baš ništa

Odgovorio je, na upit novinara, i predsjedniku SDP-a Grbinu na njegove komentare o Nacionalnom planu za oporavak i otpornost.

Poručio je da je gospodin Grbin je zacementiran na 16%, a da je oporba u saborskoj raspravi o tom dokumentu prije dva dana pokazala ispraznost, šupljinu, nekreativnost, nedostatak informacija i znanja.

Naglasio je da je Nacionalni plan za oporavak i otpornost cjelovit plan koji se radi osam mjeseci, a oporba tome nije pridonijela baš ništa.

Tezu gospodina Grbina da je Hrvatska dobila više sredstava jer je najlošija odbacio je kao lažnu.

“Mi smo dobili puno sredstava zato što smo se umješno i vješto politički borili za ta sredstva na razini Europskoga vijeća pri distribuciji sredstava i iz Instrumenta EU iduće generacije, gdje imamo 9,9 milijardi eura na raspolaganju, uz dodatnih skoro 14 milijardi eura iz Višegodišnjega financijskog okvira, zatim više od milijardu eura iz Europskog fonda solidarnosti za obnovu od potresa, plus 5 milijardi eura u iduće tri godine iz prošle financijske perspektive”, kazao je i istaknuo da je upravo njegova Vlada dinamizirala apsorpciju europskih sredstava.

Bez asistencije s Pantovčaka nitko ne bi znao da je gospodin Grbin predsjednik SDP-a

Dodao je da gospodina Grbina čak nije ni registrirao u saborskoj raspravi, koja je prema broju replika na izlaganje predsjednika Vlade bila rekordna.

“Dali smo Hrvatskom saboru, a samim time i hrvatskoj javnosti, priliku da sadržajno razgovaramo o toj temi. Njihove su se primjedbe svele na ovakve paušalne nebuloze koje kontinuirano gospodin Grbin, koji me je inače strašno razočarao i mislim da će i on završiti kao njegov prethodnik, o tome koliko ćemo sredstava dati privatnom, a koliko javnom sektoru. To je opaska nekoga tko nije ni pročitao dokument koji ne pravi razliku između investicija u privatni i u javni sektor”, poručio je premijer Plenković.

Kazao  je da su to argumenti hrvatske opozicije, koju dodao je, uopće ne vodi gospodin Grbin nego ima potporu s Pantovčaka da je vodi.

“Bez asistencije ne bi nitko ni znao da je on predsjednik SDP-a”, poručio je.

Povjerenje prema novoj Upravi

O sastanku s predstavnicima Uljanik Brodogradnje 1856 premijer Plenković je kazao da je bio sadržajan i konstruktivan.

„Mogu čestitati g. Hadžiću na dosadašnjim aktivnostima od kada je preuzeo odgovornost. Broj zaposlenika koji trenutno ovdje rade, njih je za sada oko 100, primjeren je potrebama posla koji su do sada uspjeli organizirati te na taj način omogućiti  funkcioniranje kompanije“, rekao je.

Naglasio je da su predstavnici Uljanik Brodogradnje 1856 izvijestili o aktivnostima s drugim mogućim partnerima. Cilj su poslovi primjereni za ovu fazu revitalizacije proizvodnje u Uljaniku, s obzirom i na broj zaposlenika i na sve ostale okolnosti, koji bi bili onakvog karaktera, opsega, sadržaja, pa i same tehničke zahtjevnosti, koji bi omogućili funkcioniranje kompanije i postupnu ponovnu izgradnju reputacije Uljanika kao jednoga od naših, povijesno gledajući, najvažnijih i najznačajnijih brodogradilišta.

„Vlada, s povjerenjem prema novoj Upravi, nastavlja pratiti ove aktivnosti. Želimo da oni postupno dođu u situaciju da rade na tržišnim osnovama, slično kao što smo učinili za 3. Maj u Rijeci. Tim putem, prije svega temeljenom na povjerenju, idemo i u revitalizaciju proizvodnje ovdje u Puli“, kazao je premijer. Vlada Republike Hrvatske