Literarna preporuka tjedna: Mjera čovjeka

Naklada Ceres objavila je hit knjigu, Mjera čovjeka, jednog od najpopularnijih talijanskih autora Marca Malvaldija. U ovom  zanimljivom i intrigantnom krimi romanu s povijesnom podlogom glavni je lik legendarni Leonardo da Vinci, i to u ulozi detektiva

Marina Đarmati

Tajna bilježnica. Neobjašnjiva smrt. Genij koji se i nakon pet stoljeća poigrava našom inteligencijom i izaziva divljenje.

Listopad 1493. Kolumbo pristaje na obale Novog svijeta, Firenca oplakuje smrt Lorenza Medicija, razvijaju se prerađivačka industrija i trgovina, a time i važnost banaka i kredita, vrijednosno pismo postaje temelj poslovanja na kontinentu i stvara se financijski sustav koji i danas koristimo. U milanskim se obrtničkim radionicama sve proizvodilo, od tkanina i namještaja do oružja, a zahvaljujući majstorstvu i dobrom ukusu zanatlija Milano već tada određuje modne trendove u odijevanju, ali i izradi oklopa i štitova. Renesansa u Milanu dostiže vrhunac na umjetničkom, znanstvenom i društvenom planu.

Tko se pak nađe na milanskim ulicama ili dvoru vojvode od Barija i gospodara Milana, Ludovica Sforze, zvanog il Moro, lako će naići na čovjeka u četrdesetim godinama plahog izraza lica, zadubljenog u svoje misli, odjevenog u duge ružičaste halje. Živi u svojoj radionici s majkom i voljenim, ali prgavim naučnikom, ne jede meso, piše u suprotnom smjeru, zdesna nalijevo, i muku muči s naplatom odrađenih poslova od onih koji su ih naručili. To je Leonardo da Vinci.  Njegova slava već je prešla Alpe i stigla do Francuske i kralja Karla VIII. On u Milano šalje dva veleposlanika kako bi od Ludovica Sforze zatražili financijsku pomoć i podršku u ratu protiv Aragonaca, vladara Napulja. No povjerava im i tajni zadatak – da se na bilo koji način domognu Leonardove bilježnice, koju on drži pod haljom blizu svoga srca. U nju majstor zapisuje svoje najsmjelije nacrte, a Francuzi sumnjaju da se možda radi o projektu nepobjedivog ratnika automata ili čak – pretvaranju običnog metala u zlato. S druge strane, il Moro čuva Leonarda ne samo zato što mu je prije više godina obećao napraviti grandiozan spomenik konja u čast njegova oca Francesca Sforze te postaje nestrpljiv zbog tolikog kašnjenja, nego on nadasve cijeni i koristi svekolike sposobnosti genija. Pa kad je u dvorištu il Morova dvorca pronađeno beživotno tijelo bez tragova nasilja, a treba brzo stati na kraj pričama o kugi i glasinama o Božjoj kazni, on se oslanja na Leonardova znanja, koji potom provodi pravu istragu te na temelju empirijskih dokaza otkriva krivce i pozadinu ubojstava… 

Marco Malvaldi poigravajući se jezikom, znanošću, poviješću i kriminalom oživljava Leonarda da Vincija petsto godina nakon njegove smrti. Udahnjujući mu život, zamišlja kako se njegova sveobuhvatna inteligencija bori s krhkošću i veličinom ljudskog uma, misli i sudbina. Izvanredan roman, pun povijesti, znanja, ironije o novom dobu i čovjeku koji je više od bilo koga drugoga istražio svako polje kreativnosti kako bi otkrio što je – sada kao i tada – mjera svih nas.

Marco Malvaldi nagrađivani je pisac rođen 1974. godine u Pisi, gdje i danas živi. Završivši kemijsku školu upisuje fakultet te postaje diplomirani kemičar. Zaposlen je kao kemičar i istraživač na Sveučilištu u Pisi.  Spisateljsku karijeru započinje 2007. objavom La briscola in cinque, prvim u seriji romana posvećenih djedicama iz kafića BarLume, iza kojega slijede:  Il gioco delle tre carte (2008.); Il re dei giochi (2010.); La carta più alta (2012.); Il telefono senza fili (2014.); La battaglia navale (2016.); A bocce ferme (2018.). Godine 2013. počinje ekranizacija romana i tako nastaje serija pod nazivom I delitti del BarLume

S Malvaldijevim najnovijim djelom La misura dell’uomo (2019.) izdavačka kuća Giunti Editore željela je u povodu 500. godišnjice smrti Leonarda da Vincija odati počast renesansnom geniju. Izabrala je upravo Malvaldija kao jednog od najpopularnijih talijanskih autora i od njega zatražila da Leonarda oživi kao glavnog lika u romanu.

Na ljestvici literarnih djela koju objavljuju talijanske dnevne novine Corriere della Sera roman se ubrzo nakon izlaska iz tiska našao na prvom mjestu najprodavanijih knjiga talijanskih autora. Prava na djelo su do sada prodana u 16 zemalja, a prodaja, samo u Italiji, premašuje 100.000 primjeraka.

Recenzija

Talent pogađa metu koju nitko ne može pogoditi. Genij pogađa metu koju nitko ne može vidjeti. [Arthur Schopenhauer]

Počnimo s činjenicom: Marco Malvaldi je genije! Ozbiljno: pročitajte biografiju, vijesti, intervjue, a zatim mi recite ako nisam u pravu; na kraju, pročitajte roman Mjera čovjeka i uvjerit ćete se da je profesor Malvaldi, kao genij, u potpunosti ovlašten pisati o geniju, odnosno jednoj od najsjajnijih ličnosti u povijesti čovječanstva: Leonardu da Vinciju. Ovaj lik, univerzalno priznat kao div, izlazi iz svog pera s vrlo ljudskim crtama: eklektičan, gipki, znatiželjan eksperimentator u svim poljima tadašnjeg ljudskog znanja, štoviše, divno se predaje autorskoj igri, zbog čega ga u ovom slučaju nosi čak i ulogu istražitelja. Onaj koji je bio najveći stručnjak u znanju prevođenja spekulativnih znanosti u aplikativne znanosti i u pretvaranju empirizma u svakodnevnu tehnologiju, u ovom nas romanu, osim rješavanja misterioznog slučaja u vezi sa sumnjom na ubojstvo i kompliciranim financijskim spletkama, vodi na putovanje otkrića razumjeti i prepoznati – sada kao i tada – koja je “mjera” čovjeka, shvaćena kao apsolutna vrijednost, čak u usporedbi s vječnim i s Bogom.

Još je jedan prekrasan lik Ludovico il Moro, moćna i pobjednička figura, lijepa mješavina političke inteligencije i financijske mudrosti. Izvrsna figura ne samo u fizičkoj veličini, jedan metar i devedeset autoriteta, već i zbog veličine povijesne uloge čija su razmišljanja i dalje izuzetno aktualna. Ne poričem da sam mislio da ličnosti ovog kalibra (sa svim ljudskim snagama i slabostima) nedostaju na današnjoj političkoj sceni.

Jezik, maniri, običaji bogatstvo su koje uljepšava djelo, a da ga ne odvagne, jer je mudro dozirano ironijom (često se smiješimo, kao što je tipično za Malvaldija) i neospornim autorovim majstorstvom, što možete shvatiti čitanjem. Sigurno se zabavljao dokumentirajući beskrajan predmet proučavanja koji je ponudio želeći se okušati u liku Leonarda. Tako je uz intrigantnu radnju i sve samo ne lako rješenje, neizbježne preokrete i složenost likova, čitanje “Mjere čovjeka” ugodno i zbog dodane vrijednosti koju donose filozofska promišljanja. Iz riječi samog Leonarda učimo jednostavne, ali dragocjene lekcije: nijedna stvar ili stvorenje nije bez pogrešaka i da učenje vještine učenja uključuje upoznavanje pogrešaka, kako ih se ne bi ponavljalo te da čovjek ako se odmjeri, odnosno u usporedbi sa sobom, prirodom i poviješću, jest i uvijek će biti najzanimljiviji i najkonstruktivniji projekt na koji se treba primijeniti.

Luoghi di libri, 11.7.2019.