A što je s žrtvama mobbinga u hrvatskim firmama?

I dalje se daje vrlo velik značaj pomodarskom pokretu I mene također. Evo studentice s ADU su se javile i sad sve masovno prijavljuju svoje tamošnje profesore među kojima su neki i otišli u mirovinu da su ih seksualno uznemiravali, štipali ih i bludničili nad njima i da je to bilo pred puno godina

Znači po tome su i one bludničile zajedno s njima. A sad svi urlaju o tome. A zašto se takva prašina ne digne oko svih žrtava mobbinga u hrvatskim firmama, podružnicama i ministarstvima?

Kad se javi žrtva mobbinga u nekoj firmi nju se brzo stavi u kut. Žrtva mobbinga prijavi zlostavljanje u firmi, nađe odvjetnika kojem plaća vrlo velik novac, odvjetnik je upozori da će izgubiti spor jer je mobbing nedokaziv, na kraju žrtva zaista i izgubi spor, vrati se na posao gdje je nakon toga svega mobbingiraju još i više s time da neke žrtve mobbinga počine i samoubojstvo.

Mobbing sul lavoro: guida pratica al riconoscimento del problema
Messaggio pubblicitario

Gdje je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić kad se radi o žrtvi mobbinga kojoj se krše sva ljudska prava i svako ljudsko dostojanstvo? Gdje je ta ista pravobraniteljica koja se samo pojavljuje na televiziji kada se urla o seksualnom nasilju a šuti zajedno s gnjilom i beskičmenjačkom većinom kad se radi o žrtvama mobbinga kojeg u puno slučajeva upravo vrše žene. Žene su vrlo veliki zlostavljači u hrvatskim firmama i o tome svi šute. I zato sam jako skeptična oko ovog vrlo čudnog pokreta I mene isto i mišljenja sam da ove neke hvatačice medijske slave ovime žele malo pozornosti i slave koju pokušavaju dobiti ali na krivi način. Sad samo čekam da im se pridruži i naša narodna pjevaljka Severina pa da i ona kaže da je i ona silovana. To bi bilo onda zaista groteskno. Bilo bi bolje državi da zaštiti brojne žrtve mobbinga i da se malo po tom pitanju uđe u sve hrvatske firme, podružnice i ministarstva.

Žrtve mobbinga su svugdje oko nas. Sjetite se u ponedjeljak u jutro kad idete na posao svih žrtava mobbinga koje su tu oko svih nas i te tihe žrtve svako jutro šutljivo odlaze u zlostavljačnice, na svoja radna mjesta. I da postoje i zlostavljači koji su veliki vjernici i koji su svake nedjelje u crkvama na svetim misama a onda na početku radnog tjedna sadistički odlaze na posao i od ponedjeljka do petka se opet pretvaraju u prave zlostvljače gdje sadistički namjerno uništavaju svoje žrtve.

Kad će se napokon zlostavljačima u hrvatskim firmama stati na kraj i kad će se tako mediji ali i država zauzeti za žrtve mobbinga a njihove zlostavljače kazniti?

Zagreb, 23.1.2021.
Nives Puhalo
🎩🎻🎩

Pogledajte u Priručnik o diskriminaciji i mobbingu na radnom mjestu OVDJE!

Women Leaders, You're Not Immune To Bullies At Work: How To Handle Them
illustration GETTY
Young manager yelling at her employee through a megaphone Premium Photo
freepik

Za one koje nešto manje znaju – evo što je mobbing?

Mobbing je specifični oblik ponašanja na radnom mjestu, kojim jedna osoba ili skupina njih sustavno psihički zlostavlja i ponižava drugu osobu, s ciljem ugrožavanja njezina ugleda, časti, ljudskog dostojanstva i integriteta, sve do eliminacije s radnog mjesta. Takve se aktivnosti smatraju mobbingom ako su učestale i dugotrajne – najmanje jednom tjedno, tijekom najmanje šest mjeseci. Sustavno proučavanje mobbing-ponašanja započeo je Heinz Leymann1980-ih. Naziv je stvoren od engleske riječi mob koja znači svjetina ili gomila. Mobing je široko rasprostranjena pojava, najčešće proučavana na radnim mjestima, a posljedice se odražavaju na socijalno okruženje, radnu sredinu i na pojedinca.

Mobbing predstavljaju:

·         napadi na mogućnost izražavanja – stalno prekidanje u obavljanju posla, glasno psovanje, kritiziranje kako se obavlja rad, upućivanje usmenih i/ili pisanih prijetnji, telefonski teror, odbijanje uspostavljanja kontakta putem omalovažavajućih gesta i sl.

·         napadi na socijalne kontakte – nerazgovaranje, premještaj u prostorije daleko od dotadašnjih kolega, zabrana radnim kolegama razgovarati sa žrtvom mobbinga, tretiranje žrtve kao “zraka”

·         napadi na ugled – širenje glasina, ogovaranje, ismijavanje, ruganje, imitiranje s ciljem kako bi se žrtva napravila smiješnom, optuživanje žrtve da je psihički bolesna, prisiljavanje žrtve na radne zadatke koji narušavaju samopouzdanje, dovođenje u pitanje odluka žrtve, vikanje pogrdne psovke ili drugi obešćašćujući izrazi sa žrtvom

·         napadi na kvalitetu životne i radne situacije – nedodjeljivanje radnih zadataka žrtvi, oduzimanje svih zadataka na radnome mjestu, tako da žrtva ni sama ne može osmisliti radni dan, dodjeljivanje besmislenih zadataka, dodjeljivanje zadataka daleko ispod pravog znanja/kvalifikacije, stalno dodjeljivanje novih zadataka, dodjeljivanje zadataka koji nadilaze kvalifikaciju žrtve s ciljem da je se diskreditira

·         napadi na zdravlje – prisiljavanje na radove koji oštećuju zdravlje, prijetnja fizičkim nasiljem, tjelesno zlostavljanje, uzrokovanje troškova da bi se naškodilo žrtvi, počinjavanje fizičke štete u domu ili na radnom mjestu osobe, seksualni napad

Young business woman stressed isolated on gray wall background Premium Photo
freepik

Pravna zaštita

U zakonodavstvu Republike Hrvatske, postoji više izvora koji reguliraju zabranu diskriminacije, uznemiravanja, spolnog uznemiravanja i zaštitu dostojanstva na radnom mjestu, ali termin “mobbing” nije prihvaćen u tim izvorima. Osim Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i određenja iz Ustava RH, ta je materija na više ili manje opsežan način regulirana Zakonom o radu, Zakonom o suzbijanju diskriminacije, Zakonom o ravnopravnosti spolova i Kaznenim zakonom.

Zakon o radu (NN 93/14)

Članak 7. propisuje zaštitu radnika od “mobbinga”

(4) Zabranjena je izravna ili neizravna diskriminacija na području rada i radnih uvjeta, uključujući kriterije za odabir i uvjete pri zapošljavanju, napredovanju, profesionalnom usmjeravanju, stručnom osposobljavanju i usavršavanju te prekvalifikaciji, u skladu s ovim Zakonom i posebnim zakonima.

(5) Poslodavac je dužan zaštititi dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla od postupanja nadređenih, suradnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova, ako je takvo postupanje neželjeno i u suprotnosti s ovim Zakonom i posebnim zakonima.

Posebni zakoni na koje se poziva članak 7. u gore navedenim stavcima 4. i 5. jesu Kazneni zakon, Zakon o suzbijanju diskriminacije i Zakon o ravnopravnosti spolova.


Članak 134. opisuje postupak zaštite dostojanstva radnika

(1) Postupak i mjere zaštite dostojanstva radnika od uznemiravanja i spolnog uznemiravanja uređuju se posebnim zakonom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu.

(2) Poslodavac koji zapošljava najmanje dvadeset radnika dužan je imenovati osobu koja je osim njega ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika.

(3) Poslodavac ili osoba iz stavka 2. ovoga članka dužna je, u roku utvrđenom kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu, a najkasnije u roku od osam dana od dostave pritužbe, ispitati pritužbu i poduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom slučaju radi sprječavanja nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ako utvrdi da ono postoji.

(4) Ako poslodavac u roku iz stavka 3. ovoga članka ne poduzme mjere za sprječavanje uznemiravanja, ili spolnog uznemiravanja ili ako su mjere koje je poduzeo očito neprimjerene, radnik koji je uznemiravan ili spolno uznemiravan ima pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od osam dana zatražio zaštitu pred nadležnim sudom.

(5) Ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati da će poslodavac zaštititi dostojanstvo radnika, radnik nije dužan dostaviti pritužbu poslodavcu i ima pravo prekinuti rad, pod uvjetom da je zatražio zaštitu pred nadležnim sudom i o tome obavijestio poslodavca u roku od osam dana od dana prekida rada.

(6) Za vrijeme prekida rada iz stavka 4. i 5. ovoga članka radnik ima pravo na naknadu plaće u iznosu plaće koju bi ostvario da je radio.

(7) Ako je pravomoćnom sudskom odlukom utvrđeno da nije povrijeđeno dostojanstvo radnika, poslodavac može zahtijevati povrat isplaćene naknade iz stavka 6. ovog članka.

(8) Svi podaci utvrđeni u postupku zaštite dostojanstva radnika su tajni.

(9) Ponašanje radnika koje predstavlja uznemiravanje ili spolno uznemiravanje predstavlja povredu obveze iz radnog odnosa.

(10) Protivljenje radnika postupanju koje predstavlja uznemiravanje ili spolno uznemiravanje ne predstavlja povredu obveza iz radnog odnosa niti smije biti razlog za diskriminaciju.

Kazneni zakon (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15)

Angry yelling boss point arm to exit dismissing sad worker Premium Photo
freepik


Članak 133. propisuje i kaznenu odgovornost za onoga tko povrijedi dostojanstvo radnika

(1) Tko na radu ili u vezi s radom drugog vrijeđa, ponižava, zlostavlja ili na drugi način uznemirava i time naruši njegovo zdravlje,
kaznit će se kaznom zatvora do dvije godine.

(2) Kazneno djelo iz stavka 1. ovog članka progoni se po prijedlogu.

Zakon o suzbijanju diskriminacije (85/08, 112/12)

Članak 8. propisuje područje primjene

Ovaj se Zakon primjenjuje na postupanje svih državnih tijela, tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima te na postupanje svih pravnih i fizičkih osoba, osobito u područjima

(1) rada i radnih uvjeta; mogućnosti obavljanja samostalne i nesamostalne djelatnosti, uključujući kriterije za odabir i uvjete pri zapošljavanju te napredovanju; pristup svim vrstama profesionalnog usmjeravanja, stručnog osposobljavanja i usavršavanja te prekvalifikacije.

Izvor: Pravna klinika PRAVNOG FAKULTETA U ZAGREBU

aa

VRTNI PATULJAK (7/9)

VRTNI PATULJAK (7/9)

Akademija Art01/03/2021

Tomislav Marijan BilosnićVRTNI PATULJAK(poema) 7. PjevanjeISKRI SNIJEG NA GRANAMAA POTOM SE NA SUNCU TOPI Jeste li zbrojili zločinekoji su oblikovali…

Kids raising arms cheering with mockup board Free Photo
freepik
Tags: