Skip to content

Moralno-etički problemi korona krize o kojima se ne govori

Doprinos javnoj raspravi o etičkim aspektima cijepljenja protiv Covida-19 u kontekstu moralnog propitivanja cjelokupne korona krize, za Hrvatsku katoličku mrežu iznosi moralni teolog dr. sc. Damir Šehić, profesor moralne teologije i bioetike s Teološko – katehetskog odjela Sveučilišta u Zadru

Etički aspekti cijepljenja protiv SARS-CoV-2 i moralni problemi korona krize

Svjetska kriza uzorkovana pandemijom nije zaobišla nijednog čovjeka i tiče se svih. O korona krizi imamo dnevno ažurirane informacije, ali ipak je mnogi sve manje razumijevaju. Na koji se način ispravno postaviti prema nizu pitanja koja pred nas stavlja novi način života, pa u moru informacija i različitih tonova znati razlučiti što je točno, provjereno i relevantno?

dr. sc. don Damir Šehić / foto: HKM

Suočavanje s krizom Covid-19 predstavlja svjetski izazov, osobito u području zdravstvenog sustava jer nema etiološkog (uzročnog) liječenja virusa SARS-CoV-2, a pogođeni su svi drugi aspekti čovjekovog života, od socijalnog-ekonomskog i političkog do osobnog, obiteljskog i vjerskog. Otvorila su se tolika pitanja društvenog uređenja, moralno-etičkih problema te raskrinkale brojne sekundarne stvari koje su se činile primarnima.

Intelektualno pošten pristup problemu zahtjeva, prije svega, jasno raščlaniti sve ključne elemente i govor znanstveno utemeljiti u verificiranim znanstvenim činjenicama. Već se na prvi pogled može uočiti kako se radi o bolesti o kojoj se vrlo malo znanstveno potvrđeno zna i o kojoj je stručna znanstvena zajednica vrlo podijeljena.

Kako bi se moglo prepoznati i kvalitetno suočiti s moralno-etičkim problemima koji nas zanimaju, potrebno je dobro upoznati samu srž stvari. Prilično zbunjujuće djeluje činjenica kako znanstvenici još uvijek nisu dokazali niti potvrdili postavljene hipoteze o ključnim pitanjima uzročnika pandemije.

Postoji više plauzibilnih teorija koje imaju znanstvenu podlogu o porijeklu i prirodi uzročnika bolesti, o načinu nastanka uzročnika, o načinu prenošenja te postoji prilična konfuzija oko neobične epidemiologije bolesti i patofiziologije, nedefinirane kliničke slike te modelima prenošenja i sprječavanja transmisije bolesti.

Mehanizmi i načini društvene i institucionalne borbe protiv koronavirusa donijeli su potpuno novi način života, tzv. „novo normalno” što također otvara novu dimenziju lingvističkog inženjeringa. Iznimno je teško razumjeti i realno sagledati sve elemente krize. Ipak, neke stvari povijest ponavlja i neka su moralna pitanja uvijek točka vrenja, pa sagledavanje istih u širem povijesnom kontekstu čovječanstva može olakšati identifikaciju problema.

To bi osobito trebao biti slučaj s vjernicima, odnosno ljudima koji svoje sustave vrijednosti temelje na Isusu Kristu i nauku Katoličke Crkve koji je poput čvrste Arhimedove točke, kada se ostali dijelovi vrijednosnog sustava društva pomiču.

Zasićenost informacijama i nemogućnost razlučivanja istinitih dovode ljude da odustaju od samostalnog promišljanja oslonjenog na vlastitu savjest i moralne vrijednosti te pribjegavaju preuzimanju mišljenja koja im ponude mediji ili prevladavajuće opće mišljenje. Koliko su onda bitne znanstvene činjenice? Što one mogu značiti običnom čovjeku, vjerniku te kako zauzeti stav bez zastranjenja u ekstreme?

Upravo tako, u prethodnom stoljeću ključno je bilo imati informaciju, a danas kada su informacije svima dostupne ključno je znati kako u inflaciji informacija pronaći prave. Ne čudi stoga što se u novije vrijeme pokušava regulirati pravo na pristup informacijama, no to je posve druga tema.

Čovjek uronjen u vlastite probleme, a možda i ciljanim distrakcijama, ne može samostalno razmišljati o svemu s čime se susreće te poseže za „prožvakanim” sadržajima ili prepisuje mišljenje umjesto da taj proces prolazi samostalno.

Činjenice nisu nevažne, štoviše, ključno je raspolagati, u ovom slučaju, znanstvenim činjenicama, kako bi se moglo razlučiti o naravi stvari i mišljenje utemeljiti u neoborivom činjeničnom uporištu. Kršćaninu je osobita dužnost provjeravati duhove, kako kaže sv. Pavao: „Sve provjeravajte, dobro zadržite, svake se sjena zla klonite” (1 Sol 5,21-22).

Primjerice, o nastanku uzročnika pandemije znanstveni je diskurs vrlo divergentan. Određeni broj znanstvenika tvrdi kako se radi o vrsti koronavirusa koji je nastao prirodnom evolucijom jer smatraju kako su RaTG13 i RmYN02 šišmiš koronavirusi imaju velike sekvencije istovjetne virusu SARS-CoV-2.

Tezu opovrgavaju znanstvenici koji dokazuju nepostojanje takvih virusa u prirodi i njihovu fabriciranost, tvrdeći kako je za proces prelaska virusa sa životinje na čovjeka potrebno nekoliko desetljeća. Druga znanstvena teorija tvrdi kako se radi o laboratorijski modificiranom virusu koji je pobjegao iz laboratorijai, temeljem dokaza o presađivanjima virusa u genetski transformirane humane stanice. Dokaze u prilog tome donose znanstveni radovi od kojih su neki objavljeni u uglednom časopisu Natureii, a jedan prikazuje kompletnu strukturu predloška virusa iz kojeg je moguće modificirati SARS-CoV-2.

Treća teza zastupa nastajanje virusa reverznom mutagenezom, znanstvenoj literaturi poznatim postupkom. Konačno, postoji znanstvena teorija oslonjena na činjenicu nepostojanja dokaza o, u cijelosti izoliranom i pročišćenom virusu, kako je uzročnik bolesti neki kemijski agens ili fizikalni agens.

Opisani divergentni znanstveni diskurs možda se učini prepun činjenica potpuno nevažnih za život jednog čovjeka, no to uopće nije točno. Implikacije koje iz znanstvenih činjenica nastaju nisu nevažne, jer bi se čovjek koji promišlja potpuno drugačije postavio prema problemu za kojeg je dokazano kako je fabriciran i namjenski vođen. Dakle, iznimno je važno informirati se o stvarnostima koje nas okružuju jer savladivo neznanje ne opravdava savjest u pogrešnoj moralnoj odluci.

Moralno-etički problemi koji nastaju u postavljanju načela borbe protiv pandemije muče cijelu znanstvenu medicinsku zajednicu u primjeni medicinske etike, ali stavljaju izazove i pred teologe, osobito moralne teologe i bioetičare. Kako u ovoj kompleksnoj situaciji pristupiti etičkim problemima i koje moralne probleme uočavate?

Stručnjaci različitih područja, osobito humanističkih znanosti, uočavaju brojne probleme nastale ovom svjetskom antibiološkom borbom, koju karakterizira izvanredno stanje kakvo poznaje društvo u ratu.

Ukoliko pogledamo puke činjenice ograničenja kretanja, nemogućnosti putovanja bez posebnih odobrenja, socijalnih kontakata uz stroge mjere, kontrolirano obavljanje društvenih djelatnosti uz evidencije, odvijanje nastave obrazovnih ustanova u okolnostima neprilagođenima prirodi djece, rada i kupovanja po propisanim uvjetima, ograničenja vjerskih i drugih slavlja, shvatimo kako smo doista u nekom obliku rata na svjetskoj razini, u kojem vlada ugroza od biološkog neprijatelja. Takva situacija nužno rađa brojnim moralno-etičkim problemima.

Veliki je problem poimanja zdravlja kao vrhovnog dobra i ultimativne čovjekove vrijednosti i težnje zbog koje je spreman žrtvovati bilo što, čak i živote drugih ljudi, primjerice nerođenih u slučaju cjepiva

Otvaraju se pitanja poput onoga koliko suvremenom čovjeku doista vrijedi jedan ljudski život, koji je svet i nepovrediv, kako kaže Evangelium vitae (br. 57.). Moralno-etički problemi koje možemo uočiti započinju pitanjem moralnosti žrtvovanja ljudskih života radi drugih i cijelog društva.

Veliki je problem poimanja zdravlja kao vrhovnog dobra i ultimativne čovjekove vrijednosti i težnje zbog koje je spreman žrtvovati bilo što, čak i živote drugih ljudi, primjerice nerođenih u slučaju cjepiva.

Etički problem je uništavanje egzistencije brojnih ljudi i njihovih radnih mjesta mjerama zatvaranja za koje nema konkretnih potvrda da su djelotvorne u suzbijanju zaraze. Po prvi put u povijesti čovječanstva društvo je u karantenu stavilo zdrave ljude, što je također svojevrsno etičko pitanje slobode čovjeka i njegovog prava na samostalno odlučivanje za koje se sve donedavno glasno borilo.

Etički problem je uništavanje egzistencije brojnih ljudi i njihovih radnih mjesta mjerama zatvaranja za koje nema konkretnih potvrda da su djelotvorne u suzbijanju zaraze

Velike su kontroverzije i polemike izazvale mjere obveznog nošenja maske, za što nije bilo konkretnih znanstvenih potvrda korisnosti i zaštite, pri čemu je pored pitanja posljedica na zdravu populaciju, veliki moralni problem otvorilo nošenje maske u školama.

Psihološke i sociološke studije bilježe velike poteškoće komunikacije, socijalizacije i utjecaja na socioemocionalni razvoj djece te se postavlja pitanje koliko je moralno žrtvovati razvoj čitavih generacija mladih ljudi, budućih nositelja društva, kako bi se samo pokušalo zaštititi stariju generaciju od bolesti.

Dakle, postoji cijeli niz moralno-etičkih problema o kojima se stidljivo govori i znanstveno istražuje jer je obilježeno etiketiranjem i moralnim ucjenjivanjem. Jednako tako, pojavljuje se fenomen moralne superiornosti onih koji bespogovorno i disciplinirano provode propisane mjere bez promišljanja, što također može biti problem stvaranja novih moralnih klasa ljudi prema novim kriterijima moralnosti.

Što je konkretno problematično u cjepivu koje se nudi protiv virusa SARS-CoV-2? Javne polemike spominju korištenje ljudske stanične linije dobivene od pobačenih fetusa. Što vjernik treba znati o tome i kako se postaviti po pitanju cjepiva, s obzirom na katolički nauk o nepovredivosti i svetosti svakog ljudskog života?

Dio problematike ste spomenuli u pitanju upotrebljavanja ljudskih staničnih linija koje su dobivene od pobačenih fetusa za pripravljanje cjepiva, koja je poznata još od ranih 60-tih godina kada je nastajalo cjepivo protiv rubeole kao iznimno agresivnog patološkog agensa za dijete u prenatalnoj fazi razvoja.

O korištenju diploidnih ljudskih staničnih linija za proizvodnju cjepiva s oslabljenim virusom očitovala se Papinska akademija za život 2005. godine u dokumentu „Razmatranje o moralnosti upotrebe cjepiva koja su dobivena korištenjem stanica pobačenih ljudskih embrija”iii.

Cijeli članak pročitajte na HKM!

Autorica: Ines Grbić / hkm.hr
Odabrala: dr. Danijela De Micheli Vitturi

novo