SUDBONOSNE GLAZBENE PREKRETNICE VELIKIH SKLADATELJA ZAJCA, BEETHOVENA I ŠOSTAKOVIČA

Riječki simfonijski orkestar pod vodstvom svog šefa-dirigenta Valentina Egela nastavlja koncertnu sezonu u 2021.godini simfonijskim koncertom “Zajc, Beethoven, Šostakovič: Prekretnice”. Čak će dva puta, 9. i 11. siječnja, izvesti koncert glazbenih djela koja su bila prijelomna u stvaralaštvu svojih autora, hrvatskog skladatelja Ivana pl. Zajca, njemačkog Ludwiga van Beethovena te ruskog Dmitrija Šostakoviča.

Milena Jerneić

Program koncerta otvorit će uvertira Zajčeve “izvorne narodne opere u 3 čina” „Mislav”. Lirska opera „Mislav“ bila je prekretnicom skladateljevog stvaralaštva te uz kasnije „Bana Legeta” i „Nikolu Šubića Zrinjskog” postala prvim dijelom hrvatske nacionalne povijesne operne trilogije – važne ostavštine za hrvatsku, ali i svjetsku glazbu.

Središnji dio koncerta donosi prekretnicu u opusu Ludwiga van Beethovena – Koncert za violinu i orkestar kojim je Beethoven violinski koncert odveo na sasvim drugu razinu od dotadašnje: iz uglavnom kratkog i virtuoznog žanra u mnogo duži, duboko izražajniji oblik glazbene umjetnosti. Postao je temeljem za djela drugih skladatelja te ostvario veliki utjecaj na svjetsku klasičnu glazbu. Jedan je od najranijih i najčešće izvođenih violinskih koncerata u tako velikom opsegu. To je bio Beethovenov jedini koncert za violinu i smatra se njegovim najlirskijim djelom koje je napisao tijekom trogodišnjeg razdoblja intenzivne kreativnosti.

Violinu solo će po prvi put u riječkom Kazalištu svirati nagrađivani virtuoz iz Njemačke, Thomas Goldschmidt. Rođen 1947. godine, violinu je počeo svirati u dobi od četiri godine. Studirao je u Baselu, Freiburgu i po preporuci Isaaca Sterna u Bloomingtonu . U Londonu je bio privatni student Nathana Milsteina. Nagrađen je Mendelssohnovom nagradom u Berlinu i Paganinijevom nagradom u Genovi. Bio je dugogodišnji koncertni majstor Freiburger Bachorchestera. Njegova međunarodna solo karijera započela je s orkestrom Bamberg Symphony, potom Concertgebouw Orkestrom Amsterdam i Londonskom filharmonijom, a nastavila se, između ostalih, u Beču, Zürichu, Ženevi, Palermu, Napulju, Milanu i Berlinu. Uz to, ostvario je bogatu komornu glazbenu karijeru svirajući s pijanistima poput Wilhelma Kempffa u Rimu, Zürichu, Beču, Torinu, Parmi, Firenzi, Trstu… Od 1979. do 2012. bio je profesor violine na Glazbenoj akademiji u Würzburgu. Tamo je redovito nastupao kao dirigent vlastitog orkestra, svirajući glazbu Beethovena, Schuberta, Brahmsa, Brucknera, Čajkovskog, Wagnera i Richarda Straussa.

 Koncert će zaključiti izvedba Prve simfonije Dmitrija Šostakoviča. Sa samo devetnaest godina skladatelj je završio studij na petrogradskom Konzervatoriju – diplomiravši upravo svojom božanstvenom Prvom simfonijom.  Već njome je otvorio put na međunarodnu scenu i započeo svoju svjetsku karijeru. Naime, sjajni dirigenti poput Brune Waltera i Artura Toscaninija uskoro su izvodili djelo izvan Sovjetskog Saveza, čime su označili početak skladateljeve svjetske karijere. Za razliku od kasnijih, monumentalnih simfonija, prva je stvorena na nježniji način, uz transparentnost, živost i virtuoznost.