Mjehurići idu u svijet

Pandemija i potresi. Svečanog dočeka Nove godine neće biti. Sa straho od korone  i od novih potresa, s tugom zbog umrlih i stradalih u potresu završava 2020. godina

Tomislav Radić

U “normalnim” godinama kada bi otkucala ponoć otvarao se pjenušac i nazdravljalo bi se Novoj godini.

Nekada prije pedesetak godina pjenušava vina  bila  su samo Bakarska vodica ili Fruškogorski biser a danas je izobilje stranih ali i domaćih pjenušaca. Sve više domaćih vinara okreće se proizvodnji pjenušaca, a iako se još uvijek radi o malim količinama, veliki porast izvoza pokazuje da se radi o visokokvalitetnim proizvodima.

„Izvoz pjenušavih vina u prvih osam mjeseci 2020. iznosio je 1,1 milijuna eura, što predstavlja povećanje od čak 90 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Količinski je porastao za 12 posto, na 402 hektolitra, a najznačajnija izvozna tržišta su Njemačka (59 posto) i Nizozemska (34 posto). U odnosu na isto razdoblje prethodne godine, izvoz pjenušavih vina u Njemačku povećao se šest puta, sa 109.000 na 627.000 eura“, istaknuo je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević. 

Prema podacima Hrvatske agencije za hranu i poljoprivredu, u 2019. godini su za 6.190 hektolitara pjenušavih vina izdana rješenja za stavljanje u promet na domaćem tržištu. U odnosu na 2017. godinu ta količina je povećana za 37 posto. Iako u strukturi ukupno stavljenih vina u promet pjenušava čine nešto iznad jedan posto (1,1 posto u 2019.), broj proizvođača iz godine u godinu raste pa je tako u 2016. godini iznosio 55, u 2017. godini 65, a u 2018. godini 67 proizvođača.

Pjenušava vina danas se u Hrvatskoj proizvode od Istre do Bregovite Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Najveći broj proizvođača pjenušavih vina je u Istarskoj županiji, njih 27, zatim slijedi Zagrebačka županija s 11 proizvođača, Grad Zagreb s 5, Požeško – slavonska županija s pet i Primorsko goranska s 4, dok 15 proizvođača dolazi iz ostalih županija.

Jedan od domaćih proizvođača je Feravino, a njihov voditelj izvoza Josip Pavičić kaže  „Prije dvije godine smo odlučili napraviti pjenušac od hrvatskih sorte – graševine i frankovke. Što se izvoza tiče, glavna tržišta su nam Belgija, Nizozemska i Japan, a probili smo se zanimljivom marketinškom pričom jer smo svoj pjenušac od graševine nazvali Grasecco, dakle igra riječi sa svjetski poznatim proseccom i našom poznatom sortom. S tim smo zainteresirali kupce, a cjenovno smo se pozicionirali u nekakav srednji segment“, rekao je Pavičić

Marinko Baljak iz vinarije Mladina koja je razvila svoj brend domaćih pjenušaca Poy je rekao:„Segment pjenušaca je najbrže rastući u svijetu što se tiče vinskog sektora. Kod nas takav trend još uvijek nije zaživio u dovoljnoj mjeri jer mi nemamo kulturu ispijanja pjenušca. Neki bolji restorani i hoteli toče pjenušce na čaše i imaju ih u dnevnoj ponudi ali oni su iznimka . Zato je glavni cilj nas proizvođača da se kroz HoReCa kanal pjenušci više nude kao aperitiv i digestiv umjesto rakije, što je inače kod nas običaj. Globalno sve popularniji postaju pjenušci proizvedeni tzv. charmat metodom gdje se sekundarno vrenje obavlja u tankovima uz klasičnu, champenoise metodu sa sekundarnim vrenjem u boci.