Blagdani: katolički liječnik objašnjava što trebamo učiniti da bismo bili sigurni

Vijesti iz FIAMC-a

Ako vjerujemo u sve ovo, možemo smanjiti patnju i smrt izazvanu izravnim i neizravnim učincima COVID-a. Želja nam je crkve zadržati otvorenima, a sakramente svima dostupnima. Želimo da nam djeca mogu imati koristi od škola i sveučilišta. Želimo neometani pristup medicinskoj skrbi i zdravstvenim uslugama. Želimo sačuvati radna mjesta. Želimo da manje ljudi umre od COVID-a. Želimo održati svoje bolnice nepopunjenima, tako da svi oni koji trebaju stacionarnu zdravstvenu skrb imaju nesmetani pristup bolnicama, kao i liječnicima i medicinskim sestrama koji nisu preopterećeni poslom.

Kako se bliže blagdani, pandemija se pogoršava. Katolički liječnik dr. Thomas W. McGovern objašnjava što trebamo učiniti da bismo bili sigurni

“Katolici vjeruju da je slavljenje svete mise važan događaj u životu svakog vjernika, a mi smo pokazali kako se misa može slaviti sigurno, čak i usred pandemije koronavirusa. Redovitim provođenjem jednostavnih epidemioloških mjera – nošenjem maski, održavanjem distance i pranjem ruku – možemo održati naše župe otvorenima i ne dati razloga javnozdravstvenim službama ili drugim civilnim vlastima da zatvore naše crkve.

Nekoliko je izvješća o širenju COVID-a u crkvama pokazalo da vjernici koji sjede blizu jedan drugoga bez maski mogu prenijeti koronavirus. Neki su se vjernici zarazili dan ili dva nakon sudjelovanja na misi, ali iz izvješća nadbiskupije Seattle proizlazi da nije došlo do prijenosa infekcije u slučajevima kada su vjernici nosili maske i bili propisno udaljeni” tvrdi kirurg dr. Thomas W. McGovern iz Sjedinjenih Američkih Država, član radne grupe za izradu protuepidemijskih mjera pri podjeli sakramenata i drugih pastoralnih aktivnosti s Instituta sv. Tome Akvinskog iz Washingtona.

Što crkve čine da bi bile sigurne?

“Istraživanje provedeno u rujnu 2020. godine u kojemu je sudjelovalo 267 liječnika, članova Katoličkog liječničkog društva SAD-a, iz više od 140 jurisdikcija (biskupija i nadbiskupija) iz 42 savezne države, pokazalo je sljedeće rezultate:

  • u 95% jurisdikcija obvezno je održavanje udaljenosti od 6 stopa (1,8 m) između vjernika koji dolaze iz različitih kućanstava;
  • u 88% je obvezno nošenje maski za vrijeme obreda;
  • u 86% je dopušteno sudjelovanje crkvenih pjevača u liturgiji (najčešće uz korištenje mikrofona, iza pleksiglasa, na značajnoj udaljenosti od vjernika);
  • u 29% je dopušteno sudjelovanje zborova ili pjevačkih grupa (obično uz nošenje maske);
  • u 63% je dopušteno pjevanje vjernika (obično s maskama);
  • <5% ispitanika je znalo za neki slučaj širenja COVID-a tijekom vjerskih događanja u svojim sredinama, a i tada se najčešće radilo o župnim sastancima, vjenčanjima, sprovodima i domjencima gdje se nisu poštivale mjere nošenja maski ​​i održavanja propisane udaljenosti.

Unatoč ranije prisutnim strahovima, nisu opisani slučajevi povećanog rizika od prijenosa COVID-a primanjem svete pričesti, a najnovije smjernice Svjetske zdravstvene organizacije i dalje ističu da nema dokaza o prijenosu COVID-a putem hrane.

U mnogim župama postavljene su boce s dezinficijensom u crkvene prostore kako bi se dezinficirale površine nakon svake mise. Brojna istraživanja objavljena posljednjih šest mjeseci pokazala su da je to nepotrebno, osim ako netko zaražen COVID-om nije kašljao ili kihnuo na površinu u prethodnih sat ili dva. Iako dodirivanje kontaminiranih površina nije značajan put prijenosa COVID-a, kapljični put prijenosa, a u manjoj mjeri i aerosol, glavni su putevi širenja COVID-a. Disanjem, kašljanjem, pjevanjem ili kihanjem izlučuju se veće kapljice sekreta dišnih puteva koje obično padaju na zemlju na udaljenosti od 6 stopa (1,8 m). Međutim, neke manje čestice (aerosol) mogu satima ostati u zraku, što vjerojatno objašnjava širenje bolesti u slučajevima kada se ljudi okupljaju u zatvorenim prostorima” tvrdi kirurg dr. Thomas W. McGovern.

Znamo kako se treba zaštititi

“Maska sprječava širenje COVID-a ukoliko je nosi zaražena osoba, ali štiti i zdravu osobu koja je nosi kako bi smanjila rizik izloženosti. Rezultati 172 opservacijske studije i 44 komparativne studije o utjecaju nošenja maske na rizik širenja tri beta-koronavirusa, SARS-CoV-2, SARS-CoV i MERS-CoV, pokazali su da se sveukupni rizik zaraze nošenjem maske smanjuje za 85%; smanjenje od 96% postiže se nošenjem tzv. N95 respiratora, a 67% u slučaju nošenja kirurških maski koje su lako dostupne u ljekarnama.

Ista studija pokazala je da održavanje udaljenosti od najmanje 1 metra od zaraženih osoba smanjuje rizik prijenosa infekcije za 82%, a održavanje udaljenosti od 2 metra za čak 91%.

Jedna druga studija pokazala je da nije došlo do smanjenja rizika ako se maska ​​u blizini zaraženih osoba nosila samo povremeno; kao i to da se maska ​​ mora nositi i preko usta i preko nosa. Nepokrivanje nosa smanjuje zaštitnu ulogu maske. Maske nisu apsolutno sigurne; njihovo nošenje smanjuje rizik, ali ga ne eliminira u potpunosti. No pokazalo se da i ako se netko zarazi dok nosi masku, težina bolesti, a time i vjerojatnost hospitalizacije i smrtnog ishoda, može biti manja.

Naučili smo da pridržavanjem osnovnih epidemioloških mjera – nošenjem maski, održavanjem udaljenosti i higijenom ruku – možemo zadržati većinu svojih dosadašnjih aktivnosti. Također smo naučili da su najveći rizični čimbenici koji doprinose širenju virusa, a koje treba izbjegavati: boravak u zatvorenom prostoru, okupljanja većeg broja ljudi i bliski kontakti.”

Situacija je sada nešto drugačija

“Tijekom proljeća bolnice u SAD-u nisu bile preplavljene bolesnicima, a liječnici i medicinske sestre su se dobrovoljno prijavljivali i odlazili na ispomoć u najugroženije krajeve. S početkom jeseni i hladnijeg vremena, bolnice su preopterećene, a teško se pronalaze dostupni liječnici za ispomoć. Zbog većeg broja slučajeva COVID-a u našoj sredini danas je veća vjerojatnost da ćemo akvirirati COVID nego tijekom proteklog proljeća i ljeta.

S visokim stopama hospitalizacije, osobito težih bolesnika, u nekim bi bolnicama uskoro moglo nedostajati liječnika i medicinskih sestara za pružanje adekvatne skrbi bolesnicima, čak i u slučaju dovoljnog broja kreveta” naglašava dr. McGovern.

Što nam je činiti?

Kakve ovo veze ima s misom, vjerskim aktivnostima i obiteljskim okupljanjima?

Ukoliko niste upoznali nekoga tko je obolio ili umro od COVID-a, sva ova zbrka oko COVID-a može vam se učiniti nepotrebnom. No pokazalo se da osobno iskustvo s COVID-om značajno utječe na stavove ljudi i njihovo usvajanje preventivnih mjera tijekom epidemije.

Dr McGovern je i sam iskusio izravnu i neizravnu štetu od COVID-a: u njemu bliskoj obitelji od COVID-a je preminuo član obitelji mlađi od 60 godina, a dvoje njegove djece moralo je prekinuti posao zbog karantene nakon kontakta s oboljelim od COVID-a. Njegova punica umrla je u mirovnom domu gdje nije mogla primati posjete, a i njegov otac štićenik je jednog staračkog doma u kojemu ga ne smije posjećivati pa komuniciraju samo virtualno.

“Međutim, većina ljudi, a osobito katolici, vjeruju u određene principe. Prvo vjerujemo u suštinsko, neizmjerno dostojanstvo svake osobe. Također vjerujemo u solidarnost – da je dobro drugih i moje dobro. Vjerujemo u opće dobro, da svaki član društva surađuje i doprinosi na postizanju dobra drugih ljudi kao i vlastitoga dobra. Napokon, vjerujemo i u supsidijarnost: da se najbolje odluke donose na najnižoj mogućoj funkcionalnoj razini institucionalne hijerarhije.

Ako vjerujemo u sve ovo, možemo smanjiti patnju i smrt izazvanu izravnim i neizravnim učincima COVID-a. Želja nam je crkve zadržati otvorenima, a sakramente svima dostupnima. Želimo da nam djeca mogu imati koristi od škola i sveučilišta. Želimo neometani pristup medicinskoj skrbi i zdravstvenim uslugama. Želimo sačuvati radna mjesta. Želimo da manje ljudi umre od COVID-a. Želimo održati svoje bolnice nepopunjenima, tako da svi oni koji trebaju stacionarnu zdravstvenu skrb imaju nesmetani pristup bolnicama, kao i liječnicima i medicinskim sestrama koji nisu preopterećeni poslom” kaže dr. McGovern.

Slavljenje blagdana

Dolazi nam Božić i nalazimo se pred izazovom da na pravi način pripremimo vjerske aktivnosti tijekom ovoga za vjernike najljepšeg dijela godine. No kao što bi bilo neracionalno omogućiti nesmetano i neograničeno održavanje svih vjerskih aktivnosti u vrijeme rastućeg broja zaraženih i nepovoljne epidemiološke situacije, tako bi neprimjereno bilo potpuno zatvaranje i ograničavanje vjerskih aktivnosti, što smo iskusili tijekom prvoga vala pandemije kada su u mnogim dijelovima svijeta sve crkve bile zatvorene uslijed tzv. lockdowna.

“Stoga, kako bi se smanjio rizik prijenosa infekcije tijekom misnih slavlja, vjerujem da će nam strogo pridržavanje svih epidemioloških mjera – nošenja maski, higijene ruku i distanciranja – omogućiti sigurno prakticiranje vjerskih obreda čime ćemo izbjeći nepotrebne restrikcije koje bi nam neke civilne vlasti htjele nametnuti. Još u svibnju, nakon ukidanja lockdowna i našeg ponovnog slavljenja mise, jedan me župljanin upitao što mislim koliko dugo ćemo morati provoditi ove epidemijske mjere, nositi maske i distancirati se. Tada sam procijenio da bi to moglo potrajati godinu dana; a i dalje to mislim” rekao je dr. Thomas W. McGovern.

A što s blagdanskim okupljanjima? Što ako se okupljamo kod kuće, s djecom i članovima šire obitelji koji nisu članovi našega kućanstva?

“Četvero nas liječnika čija su djeca studenti nedavno smo razgovarali u jednoj epizodi EWTN-ove emisije “Doktor, doktor” i zaključili da bi bilo najbolje ponuditi svojoj djeci dvije mogućnosti za ove blagdane: ili da se 14 dana prije povratka kući strogo pridržavaju mjera nošenja maski i distanciranja za vrijeme boravka u zatvorenim prostorima, ili da po povratku kući cijelo vrijeme boravka kod kuće nose masku i pridržavaju se propisane udaljenosti. Ako se ovakve mjere ne bi provodile u cijeloj zemlji, mogli bi očekivati nevjerojatan porast broja oboljelih i hospitalizacija, ali i mogućih smrtnih ishoda, nakon proslave Dana zahvalnosti i Božića.

Ovo nisu savjeti koji bi mnogi rado htjeli čuti. No ako prakticiranje nečega tako jednostavnoga kao što je nošenje maske, distanciranje, higijena ruku i smanjivanje bliskih kontakata s drugima potencijalno štiti druge, drago mi je što to mogu učiniti. To je samo mali čin dobročinstva” zaključuje dr. McGovern. “Pandemija COVID-a će proći, a kada se to dogodi, želim se moći osvrnuti iza sebe i reći da sam se potrudio i učinio sve da zaštitim druge i doprinesem što normalnijem ljudskom ponašanju.”

Doc. dr. sc. Rok Čivljak

Izvor:
www.fiamc.org/covid-19/holidays