Moody’s podigao rejting, Hrvatska ima uvjete za početak priprema predaje valute

Najveći problemi za građane biti će na samom samom početku prelaska na euro kada se očekuje dvostruko posklupljenje proizvoda, kao što je bilo u Portugalu i drugim članicama

Agencija Moody’s podigla je rejting Hrvatske za jedan stupanj, na ‘Ba1’, ističući pojačane institucionalne kapacitete i politički okvir na ulasku u ključnu fazu pristupa eurozoni i smanjenu izloženost dugu u inozemnoj valuti

Hrvatska je u srpnju, usred poremećaja koje je prouzročio koronavirus, primljena u Europski tečajni mehanizam (ERM) II, uspješno zaključivši pripremnu fazu za ulazak u eurozonu zahvaljujući opsežnom programu reformi, konstatira agencija.

Efikasnost hrvatskih mjera poboljšana je u proteklim godinama, ocjenjuje Moody’s, zaključivši da su vlada i središnja banka osigurale predvidljiviji i stabilniji okvir za ekonomsku aktivnost u vrlo neizvjesnom okruženju.

Mjere poduzete kako bi se ublažio utjecaj pandemije koronavirusa bile su pravodobne i efikasne, smatra agencija.

Hrvatska će po procjeni Moody’sa i dalje provoditi solidnu ekonomsku i financijsku politiku, budući da će ulazak u eurozonu zahtijevati održivu ekonomsku konvergenciju i spremnost na sudjelovanje u bankovnoj uniji.

Ispunjavanje kriterija ekonomske konvergencije već je poodmaklo, kao što pokazuje izvješće Europske središnje banke (ECB) za 2020. godinu, primjećuje agencija.

Gledano iz makroekonomske i bankovne perspektive, bliska suradnja HNB-a i ECB-a i uključivanje osam najvećih banaka koje posluju u Hrvatskoj pod nadzor ECB-a dodatno će poboljšati regulatorno okruženje i potaknuti usvajanje najboljih praksi, smatra Moody’s.

Fiskalni kreditni profil Hrvatske poboljšan je unatoč negativnom utjecaju pandemije koronairusa, konstatira agencija.

Hrvatska dominantno izdaje obveznice u eurima a ulazak u Tečajni mehanizam II dodatno ublažava rizik smanjenog fiskalnog prostora u slučaju slabljenja valute.

Prošle je godine 71,4 posto duga opće države bilo denominirano u eurima, manje nego u 2016. kada je udio iznosio 73,8 posto. Udio obveznica denominiranih u kunama porastao je pak s 22 posto u 2016. na 28,4 posto u 2019.

U Moody’su procjenjuju da bi Hrvatska mogla ući u eurozonu bliže 2025. godini, s obzirom na jako neizvjesno okruženje i obavezu provedbe reformi nakon ulaska u ERM II.

Privremeno pogoršanje, pad BDP-a 8,6 posto

Hrvatski će se dug ove godine povećati s obzirom na pandemiju koronavirusa, procjenjuje agencija.

Gospodarstvo će ove godine pasti 8,6 posto zbog utjecaja pandemije na ponudu i potražnju, procjenjuju u Moody’su, podsjećajući da teško pogođeni turizam čini četvrtinu gospodarstva, kada se uzmu u obzir izravni i neizravni efekti.  

U takvim uvjetima proračunski deficit Hrvatske porast će ove godine na 7,5 posto BDP-a a dug na 88,5 posto BDP-a. Iskazan udjelom u prihodima, bit će gotovo dvostruko veći i iznosit će 192,5 posto.

Naglo pogoršanje metrike duga bit će privremeno, procjenjuje agencija i prognozira postupno njegovo smanjenje u 2021. godini, kada bi, iskazan udjelom u BDP-u, trebao pasti na 86,7 posto, te na 85,9 posto u 2022.

Smanjenje bi trebao poduprijeti postupni oporavak gospodarstva i štedljiva proračunska politika vlade, fokusirana na ispunjavanje mastriških kriterija.

Viši teret duga donekle će ublažiti snažna, poboljšana metrika dostupnosti financiranja, smatra Moody’s, prognoziravši pad kamata iskazanih udjelom u BDP-u s 2,2 posto u 2019. na 2,0 posto u 2021. Iskazane udjelom u prihodima, trebale bi pasti sa 4,7 u 2019. na 4,2 posto u 2021. godini.

Stabilni izgledi odražavaju snažnije institucije u usporedbi sa sličnim zemljama i manju podložnost riziku. Dug je veći nego u sličnim zemljama, ali njegova je cijena prihvatljiva, a rizik duga u inozemnoj valuti smanjen ulaskom u Tečajni mehanizam II.

Imovina po stanovniku daleko je veća nego u usporedivim zemljama, ali Hrvatska je relativno malena, njezino gospodarstvo raste sporije i bilježi više oscilacija, objašnjava agencija stabilne izglede za kreditni rejting.

Protuteža poboljšanim ekonomskim pokazateljima i institucionalnim kapaitetima pojačani je rizik trajnih posljedica u gospodarstvu i proračunu koje bi iza sebe mogao ostaviti drugi val pandemije koronavirusa, uz potencijalno negativan utjecaj na domaću i vanjsku potražnju, zaključuju.

Moody’s je od ožujka 2016. godine držao hrvatski kreditni rejting na Ba2, dva stupnja ispod investicijske kategorije, a od tada je samo mijenjao izglede, sa stabilnih u ožujku 2016. na pozitivne u ožujku 2017., a pozitivne u travnju 2019. godine.

Druge dvije velike agencije za kreditne rejtinge – Standard&Poor’s (S&P) i Fitch, kreditni rejting Hrvatske drže na investicijskim razinama, što su potvrdile i tijekom ove godine.

Tako je S&P u rujnu potvrdio potvrdio kreditni rejting Hrvatske ‘BBB-/A-3’, uz stabilne izglede, a u lipnju je to učinio i Fitch, koji je potvrdio dugoročni kreditni rejting Hrvatske ‘BBB-‘, uz stabilne izglede. Autor Hina