Otvorena međunarodna izložba “Nakon velikog rata”

Kroz raznolike multimedijalne formate, na izložbi se predstavlja više od 40 povjesničara iz 18 zemalja, koji pripovijedaju priču o rađanju novog poretka u Europi nakon 1918. godine, s posebnim naglaskom na zemlje Srednje i Istočne Europe

U utorak, 20. listopada 2020.g. u centru Rijeke, na trgu 111. brigade Hrvatske vojske, otvorena je međunarodna izložba na otvorenom „Nakon Velikog rata. Nova Europa 1918. – 1923.“. Ova za posjetitelje besplatna izložba, koja u Rijeci gostuje do 11. studenog 2020.g. u sklopu svoje europske turneje i koja je posjetiteljima dostupna od 0 do 24 sata, dio je službenog programa Rijeke 2020 – Europske prijestolnice kulture, u organizaciji Instituta Europska mreža sjećanje i solidarnost.

Kroz raznolike multimedijalne formate, na izložbi se predstavlja više od 40 povjesničara iz 18 zemalja, koji pripovijedaju priču o rađanju novog poretka u Europi nakon 1918. godine, s posebnim naglaskom na zemlje Srednje i Istočne Europe.

Izložba ima oblik bijelo-srebrnog kockastog paviljona koji se ističe po originalnoj konstrukciji. Sadrži više od 200 fotografija, preslika dokumenata, filmova, tekstova, pokretnih slika te interaktivnih izložaka smještenih kako unutar paviljona, tako i na njegovim vanjskim zidovima, a vrlo specifičan i dojmljiv dio izložbe sačinjavaju i pozadinski zvukovi iz tog doba. Povijesni dokumenti koje je na izložbi moguće vidjeti i osobna sjećanja stvaraju priču o teškim počecima Nove Europe te nasljeđu koje i danas utječe na njezine stanovnike, unatoč činjenici da je Veliki rat završio prije sto godina.

– Izložba je posvećena relativno kratkom, ali iznimno zanimljivom i burnom razdoblju nakon završetka Prvog svjetskog rata, a rezultat je suradnje više od 60 ljudi iz brojnih europskih zemalja, naglasio je na otvorenju koordinator programskog područja “Kultura sjećanja” DOCUMENTE – Centra za suočavanje s prošlošću Boris Stamenić.

– Ova izložba  prikazuje povijest iz paneuropske perspektive pritom ne bježeći od činjenice da je europska povijest, između ostaloga, i povijest nasilja i neprijateljstva čiji se repovi ogledaju u suvremenim simboličkim sukobima u domeni kulture sjećanja. Gradeći izložbu oko tih zajedničkih tema te kroz njih pružajući uvid i u lokalne dinamike i u subjektivne perspektive aktera tog vremena, ova izložba, po mom osobnom mišljenju, pokazuje na koji način trebamo govoriti o europskoj prošlosti, zaključio je Stamenić.

Na izložbi Nakon velikog rata prikazane su brojne promjene do kojih je došlo u razdoblju 1918. – 1923. u različitim sferama života i na različitim razinama: u politici, ekonomiji, gospodarstvu, kulturi i svakodnevnom životu. Izložba naglašava utjecaj tih promjena na budućnost kontinenta, uključujući i aktualne međunarodne odnose te suvremenu kulturu sjećanja u različitim zemljama, uzimajući u obzir i hrvatsko gledište.

Prije nego što je stigla u Rijeku, izložba je od 2018. godine prikazana u devet gradova: Sarajevu (Bosna i Hercegovina), Verdunu (Francuska), Berlinu i Weimaru (Njemačka), Pragu (Češka), Bratislavi (Slovačka), Wrocławu, Krakovu i Varšavi (Poljska). 

– Izvrsno je da je izložba postavljena u Rijeci upravo sada kada je Rijeka Europska prijestolnica kulture.  Sjajno se uklapa u programski pravac Doba moći, budući da je riječ o pravcu koji se bavi turbulentnom poviješću našega grada, istaknuo je riječki gradonačelnik Vojko Obersnel.

– Da bismo mogli graditi uspješnu budućnosti, važno je znati nešto i o povijesti, naravno, temeljeno na znanstvenim istraživanjima i to je vrijednost ove izložbe, da nas podsjeti da događaje koji su u mnogome obilježili Europu, iako je od njih prošlo već stotinjak godina. I danas trebamo voditi borbe za demokraciju, jednakost i ostvarivanje svojih prava, kako u Hrvatskoj tako i u cijeloj Europi kako bismo svi bili zadovoljni životom u zdravom demokratskom društvu, dodao je gradonačelnik Obersnel.

S gradonačelnikom se složila i rukovoditeljica programa RIJEKE 2020 Emina Višnić:  – Kroz projekt Europske prijestolnice kulture održan je čitav niz programa koji se bave povijesnim temama poput izložbe o D’Annunziju koja je još uvijek otvorena u Povijesnom i pomorskom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka, izložbe Fiume Fantastika koja obuhvaća povijest Rijeke posljednjih 150 godina, a u konačnici i postav Muzeja grada Rijeke koji će se otvoriti u Palači šećera tematizirat će povijest Rijeke, ali na neki način i Europe. Govoreći o ovoj konkretnoj izložbi zaista valja istaknuti kako se radi o paneuropskom projektu koji nam pomaže da i naša lokalna povijesna pitanja, a samim time i pitanja sadašnjosti pa i promišljanja o budućnosti sagledamo izvan granica naša četiri riječka, odnosno hrvatska ‘zida’ na koje smo možda navikli. Ova nam izložba pomaže da mislimo o određenim fenomenima i događajima današnjice, a vjerujem da puno toga možemo naučiti iz prošlosti, kazala je Višnić.

U službenom otvorenju izložbe sudjelovali su i izvanredni profesor s Odsjeka za kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci Vjeran Pavlaković te direktor Instituta Europska mreža sjećanje i solidarnost Rafal Rogulski, koji se okupljenima obratio video-porukom.

Izložbu je moguće posjetiti uz poštivanje svih važećih mjera za sprječavanje zaraze bolešću COVID-19. Svi se posjetitelji pozivaju na poštivanje mjera: pojačanu osobnu higijenu, fizičku udaljenost te ispravno nošenje zaštitnih maski za lice. Ne preporučuje se dolazak osobama starije životne dobi ili oboljelima od kroničnih bolesti.

Organizator izložbe je Institut Europska mreža sjećanje i solidarnost (PL, DE, HU, RO, SL).
Partneri su: Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću (Zagreb), Filozofski fakultet u Rijeci, Grad Rijeka i RIJEKA 2020.

Lena Stojiljković