Povijest Zagreba kroz 1000 godina

zagreb, tram, city
Današnji Zagreb izrastao je iz dvaju srednjovjekovnih naselja koja su se stoljećima razvijala na dvama susjednim brežuljcima. Prvi pisani spomen Zagreba datira iz 1094. godine kada je na Kaptolu osnovana biskupija, dok susjedni Gradec 1242. godine biva proglašen slobodnim kraljevskim gradom

1094. Ugarski kralj Ladislav osnovao je istočno od potoka Medveščaka Zagrebačku biskupiju. Uz biskupiju je otprije postojalo naselje obrtnika i trgovaca – Vlaška ves.

1134. Izdana je pismena povelja u kojoj se spominju utemeljitelj biskupije kralj Ladislav, prvi zagrebački biskup Duh i ostalo svećenstvo. To je prvi pismeni trag o Zagrebačkoj biskupiji. U biskupskom naselju nalazilo se i sjedište kraljevske županije.

1217. Dovršena je i posvećena stolna crkva, koja je teško stradala pri provali Tatara 1242. godine. Tatarske su horde prošle kroz krajeve ugarsko-hrvatske države. Preživjelo stanovništvo Zagreba potražilo je spas u šumama planine Medvednice. Nakon odlaska Tatara dio stanovništva se vraća na viši brijeg koji je od susjednog biskupskog naselja bio odijeljen potokom Medveščakom. Kralj Bela IV., koji se i sam povlačio pred Tatarima, dodijelio je novom naselju i njegovim žiteljima povelju – Zlatnu bulu s priznatim znatnim samoupravnim povlasticama u unutrašnjem uređenju, sudstvu i gospodarskom životu. Gradec postaje slobodan kraljevski grad izuzet od banske i županske vlasti i izravno podvrgnut kralju, a građani su preuzeli obvezu da će gradečko naselje utvrditi zidinama. Procjenjuje se da je tada Zagreb imao približno 1000 stanovnika.

1254. Dovršena je gradnja utvrde Medvedgrada koju je dao podignuti biskup Filip na obroncima Medvednice i u koju su bile pohranjene crkvene dragocjenosti. Svojim kasnijim opsegom Medvedgrad je bio jedan od najvećih burgova u Hrvatskoj. Nakon potresa 1590. godine bio je napušten, a već 1642. godine spominje se kao ruševina.

1257. Dovršeno je utvrđivanje gradečkog naselja koje se tada prvi put spominje u pisanim izvorima kao “utvrda Gradec”. Grad je imao četvora vrata, od kojih su najstarija, Kamenita vrata, očuvana do danas.

1273. Održan je prvi feudalno-staleški “sabor cijele kraljevine Slavonije”; tek od 1558. hrvatske zemlje imat će zajednički sabor.

1284. Prvi spomen Banske palače na Kaptolu – prva u povijesnoj dokumentaciji poznata banska rezidencija u Zagrebu. Međutim, već tada ban boravi pretežito u susjednom Gradecu koji je kao utvrđeno mjesto bio sigurniji.

1355. Spominje se prva ljekarna u Zagrebu.

1368. Proveden je prvi poznati popis kuća i stanovnika u Zagrebu. Popisano je približno 300 kuća i 2.810 žitelja, a spominju se, među ostalima, 21 postolar, šest kovača, po četiri zlatara i lončara, tri mesara i dva sedlara.

1466. Kralj Matijaš Korvin potvrdio je poveljom status ceha postolara. Do kraja 15. stoljeća i ostali obrtnici Gradeca bili su udruženi u svoje cehove.

Zbog opasnosti od Turaka kralj Matijaš Korvin odobrio je utvrditi Kaptol.

1557. Sastaje se Sabor kraljevine Hrvatske i Slavonije. Zabrinut zbog opasnosti od Turaka preporučuje kralju Ferdinandu neka se “pobrine za svoju kraljevsku varoš na brdu Gradcu koja je glavni grad ovih kraljevina.” Time je Zagreb prvi put spomenut kao hrvatska metropola.

1573. Matija Gubec, vođa velike bune hrvatskih seljaka, nakon zarobljavanja doveden je u Zagreb. Prema predaji koja potječe tek iz prve polovice 19. stoljeća, bio je na Trgu svetog Marka “okrunjen usijanom željeznom krunom” i pogubljen.

1606. Na poziv varoške uprave isusovci su preuzeli napušteni samostan na današnjem Jezuitskom trgu. Započeli su bogatu prosvjetiteljsku djelatnost i baroknu izgradnju grada (crkva sv. Katarine građena 1620.-31. najljepši je primjer barokne crkvene umjetnosti u Zagrebu).

1607. Osnovana je isusovačka gimnazija sa šest razreda. Obavljala je redovitu humanističku naobrazbu za više stotina učenika seljačkog, građanskog i plemićkog podrijetla.

1624. Udar groma zapalio je drveni krov stolne crkve, a požar se brzo proširio na susjedni biskupski dvor i veći broj kuća. Katastrofalni požari uništavali su naselje i 1645., 1674., 1706.. i 1731. godine. Tek će postupna gradnja kuća od opeke (samostani, plemićke i građanske palače, kanoničke kurije) s vremenom ograničiti razornu moć čestih velikih požara.

1641. Donesena je odluka Gradskog zastupstva da se vrtovi blizu izvora Manduševca uklone a prostor uredi u trg koji bi bio prikladan za održavanje sajmova.

1664. Isusovci su osnovali prvu tiskaru u Zagrebu.

1667. Izbili su teški i krvavi sukobi u podgrađu i na mostu preko potoka Medveščaka između suparničkih varoških i kaptolskih žitelja. Do čestih sporova, nesuglasica i sukoba dolazilo je najčešće zbog prava lokalnog trgovanja.

1669. Hrvatsko-ugarski kralj Leopold I. poveljom potvrđuje Kraljevskoj akademiji pravo sveučilišta, a ovaj privilegij potvrđuje Hrvatski sabor.

1694. Pisac, povjesničar i leksikograf Pavao Ritter Vitezović utemeljuje novo žarište kulturnog života u Zagrebu, a svoj dom naziva muzejem, tj. kućom muza. Iste je godine osnovao vlastitu tiskaru.

1742. Popisano je 560 kuća sa 5.600 stanovnika pod varoškom, kaptolskom i biskupskom upravom. Od sredine 18. stoljeća naglo napreduje gradnja pod gradom, koja veličinom uskoro premašuje gornjogradsko povijesno naselje.

Zagrebački Memento

  • Akademija Art – Vijesti iz Hrvatske i svijeta s naglaskom na umjetnost.
  • Arteist – Portal za kulturu, umjetnost i nove medije.
  • Booksa.hr – Hrvatski književni portal.
  • Brija – Magazin elektroničke glazbe.
  • Croatian music – Hrvatski glazbeni portal.
  • Culturenet.hr – Web centar hrvatske kulture.
  • Čitaj me – Portal namijenjen ljubiteljima knjige i književnosti.
  • Dnevni kulturni info – Web stranice Redakcije kulturnog programa Radija 101.
  • DOP – Magazin pop & off kulture.
  • Fama News – Aktualnosti iz kulturnog i javnog života.
  • Filmski.net – Specijalizirani portal s vijestima iz svijeta filma.
  • Fotografija.hr – Portal za fotografsku i vizualnu kulturu.
  • Glazbena garaža – Web mjesto za pronalaženje istomišljenika u glazbi i osnivanje benda.
  • Groupie.hr – Glazbeni portal.
  • Hip-hop.hr – Hrvatski hip-hop portal.
  • Interpublic – Portal za kulturu i društvena pitanja.
  • Jačbri – Hr electronic music portal.
  • Jazz.hr – Hrvatski jazz portal.
  • Klubska scena – Elektronički glazbeni portal.
  • Kult-portal – Site za kulturu i umjetnost.
  • Kultura plus – Portal o kulturnim događanjima na području grada Rijeke i okolice.
  • KulturIstra – Mrežno mjesto za kulturu Istarske županije.
  • Kulturpunkt – Kulturni portal saveza udruga Klubtura.
  • Kupus – Portal za kulturu.
  • Mixer.hr – Glazbeni portal s vijestima, intervjuima, izvještajima i recenzijama.
  • Mixmag Adria – Portal koji se bavi clubbingom i elektronskom glazbom.
  • Moderna vremena – Portal za knjigu i kulturu.
  • Moj film – Hrvatski filmski portal.
  • Music Box – Glazbeni portal za sve ljubitelje domaće i strane glazbe.
  • Muzika.hr – Internetski glazbeni magazin.
  • NOSF – Science fiction kolaborativni blog.
  • Perun.hr – E-zine udruge za promicanje metal, rock i ostalih žanrova glazbene kulture.
  • Pogledaj.to – Portal o prostoru, oblikovanju i drugim stvarima.
  • Popcorn.hr – The ultimate croatian film experience.
  • Ravno do dna – Mrežno mjesto za pop kulturu.
  • Reggae.hr – Hrvatski reggae portal.
  • SMG! portal – Stripovi i sve vezano uz devetu umjetnost.
  • Stripovi.com – Portal o stripovima.
  • Svijet filma – Blog s informacijama iz svijeta filmova i serija.
  • Svijet kulture – Portal za kulturu i umjetnost.
  • Teatar.hr – Virtualni dom hrvatskog kazališta i glumačkog stvaralaštva.
  • Terapija.net – E-zine o zvuku & slici.
  • Urban cult – Portal za praćenje kulturnih događanja i razonodu.
  • Vijenac – Novine Matice hrvatske za književnost, umjetnost i znanost.
  • Vizkultura – Portal o vizualnim umjetnostima i kulturi.
  • Ziher.hr – Kulturni portal s novostima iz svijeta glazbe, filma i kazališta.
  • Žuti titl – Drugačija filmska enciklopedija.