NARANČE FEDERICA GARCÍE LORCE – 143. tiskano izdanje književnika Tomislava Bilosnića

BILOSNIĆEVO LIRSKO PUTOVANJE ŠPANJOLSKOM

U izdanju zadarskog izdavača 3000 godina Za dar iz tiska je izišla najnovija zbirka pjesama Tomislava Marijana Bilosnića, Naslovljena „Naranče Federica Garcíe Lorce“ zbirka je nastala kao lirska šetnja baštinom Mediterana – od hrvatskih obala Jadrana do mitske Andaluzije u Španjolskoj. Ovo je, inače, 143 tiskano izdanje književnika Tomislava Marijana Bilosnića.

Zbirka pjesama „Naranče Federica Garcíe Lorce“ obima 192 stranice podijeljena je na poglavlja: „U besanoj toj Granadi“, U lijepom gradu na Guadalquiviru“, „Crni bik iz Seville“, „U Malagi šetao sam tigra“, „Crveni konj, naranča i gitara“, „Toledo vez“, „El Cafe de la Reina“, „Prolazeći Alcalom de Henares“, „Bijela Božica u Salamanci“, „Jedan dan u Ávili“, „Andaluzijski leptiri“, „Fontiveros kuća poezije“, „Pjevanje svetom Ivanu od Križa“.

Recenzenti zbirke su dr. sc. Davor Šalat i izv. prof. dr. sc. Sanja Knežević. Šalat između ostaloga piše: „Upravo naslovna pjesma „Naranče Federíca Garcije Lorce“ čitatelju tumače ne samo naslov zbirke nego i autorovu nakanu – zašto kreće na lirsko putovanje Španjolskom? U maniri postmodernističke kataloške citatnosti  (očito!) autor metaforički sakuplja Lorcíne naranče u hrvatskoj književnoj povijesti kao sočne plodove mediteranskoga pobratimstva ali i ideje „izgnanih“ pjesnika. Govore to pjesme u kojima Bilosnić izravno citira Dragu Ivaniševića i Juru Kaštelana, nositelje lorkijanske poetike u korpusu hrvatskoga pjesništva. Bogata flora Iberskoga poluotoka također je bitan motivski izvor na kojemu autor izgrađuje svoju novu pjesničku knjigu. Međutim, iberska flora još je jedna od motivskih poveznica španjolskog i hrvatskog teksta T. M. Bilosnića. Govore to pjesme naslova „Masline“, „Naranča u Granadi“, ciklus u šest pjevanja posvećen Alhambri i njezinim vrtovima, itd.“

Sanja će Knežević kazati: „Pred nama je rukopisna zbirka Tomislava Marijana Bilosnića onaslovljena „Naranče Federica Garcíe Lorce“ – naslova toliko za proučavatelje književnosti izazovna – da bi odmah valjalo krenuti u njegovo tumačenje. Naime, iberoromanski književni svijet kao interesno polje Tomislava Marijana Bilosnića i nije u tolikoj mjeri iznenađujući s obzirom da je u Španjolskoj i Latinskoj Americi književno stvaralaštvo ovoga autora itekako prepoznato –  kroz prijevode i objave na uglednim književnim portalima, antologijama (npr. antologija posvećena 800. godišnjici Sveučilišta u Salamanci, antologija posvećena kultnoj španjolskoj pjesnikinji Gloriji Fuerentes, europska antologija na španjolskom jeziku posvećena borbi protiv nasilja nad ženama), prevedenim i objavljenim knjigama (njegove pjesničke zbirke „Tigar“ i „Afrika“ prevedene su i objavljene u Salamanci). Nadalje, o ovom autoru je pisao cijeli niz španjolskih književnih kritičara i književnih povjesničara, akademici i sveučilišni profesori Alfredo Peréz Alencart, Enrique Veloria Vera, David Cortés Cabán i drugi. Dakle, ne čudi mnogo što je nova Bilosnićeva pjesnička knjiga – „Naranče Federica Garcíe Lorce“ – na tematsko-motivskoj razini situirana u iberski kulturni pejzaž, s osobitim naglaskom (čini se) na Lorcinu Andaluziju“.

Naslovnicu i opremu potpisuje sam autor, Tomislav Marijan Bilosnić, koji je u tehnici gvaša oslikao ulaz pred Lorcinom kućom, kao i cijeli niz slika inspiriran njegovim boravkom u Andaluziji.

Zbirka je uvrštena u Program kulturnog razvitka RH za 2020. godinu, pa je u tome smislu autoru i dodijeljena potpora Ministarstva kulture za poticanje književnoga stvaralaštva. Tiskanje knjige pomogao je grad Zadar.