Trnski: 73 godine donose iskustvo

Imam 73 godine i ne bojim se ničega, osim Boga i bolesti. Neka mi čitatelji oproste na prividnoj bahatosti i samouvjerenosti, ali godine i iskustvo čine svoje. Pored toliko godina, imam iza sebe oko 150 međunarodnih izložbi, a to donosi iskustvo s galerijama, galeristima, kritičarima, klijentima i kolegama

Velimir Trnski

Slobodno mogu izjaviti, čak kategorički tvrditi, da umjetnost nije i neće biti mrtva (kako su pojedini kolege bombastično galamili, da izazovu pažnju), jer je i ta aktivnost pojedinca-kreativca je ponavljanje, vremensko i geografsko… repeti continuo circulariter. Vrlo jednostavan dokaz je činjenica da neku vrstu renesanse i baroka možemo naći 1600 godine prije u kasnoj staroegipatskoj umjetnosti. A stvaraoci renesanse o tome nisu imali pojma.

Mi umjetnici možemo stvarati slično, a da ni neznamo jedan za drugoga u istom ili različitom vremenu ili prostoru.

Ne cijenim nimalo jeftino skandaliziranje u raznim tzv. perfomansama; skidanje, dojenje štenadi na pozornici, slikanje menstruacionom krvlju ili spermom, nasumice mahanje kistom, kao i prosipanje riječi na papiru ili nabacivanje neodređenih materijala, odnosno smeća po muzejskom podu itd itd. Kao i odavanje počasti crvenoj zvijezdi, simbolu komustičkog totalitarnog i zločinačkog režima?!…a sve plača narod.

Ako se Dali polijevao magarećim izmetom u Parizu, onda to ne znači da će oponašanje takve akcije, donijeti dalijevsku popularnost i vrijednost. Iza Dalijevog izazivanja pažnje stoji ogroman rad i talent. On je htio, želio i postao genije… zašto ?!… zato jer je to već bio, ali je morao uvjeriti okolinu. No za to nije zaslužan “perfomans” sa magarećim izmetom.

Imao sam kolege na Likovnoj akademiji i u životu, koji su slično htjeli postići bacanjem niz stepenice ili galamom, kako je sve do sad u umjetnosti bezvrijedno, kako sve treba uništiti, jer slijedi (od njih Bogom danih) novi početak. Svaka sličnost s komunističkim, fašističkim, isilovskim i još kojekakvim…- iznimno je slična!

Ovih dana sam dobio nagradu Fondacije Taylor za slikara-pejsažista godine u Parizu. Fondacija Taylor je osnovana prije 200 godina i u svom statutu ima prvu rečenicu…. da služi prvensveno zaštiti i proslavi umjetnosti. Fondacija broji preko 5000 članova iz cijelog svijeta, a njeni rukovodioci su umjetnici, To naglašavam, jer tu nema kustosa, kritičara i ostalih teoretičara i slično, nego stvaraoca-kreativaca. Ovi nabrojeni ne razumiju nas stvaraoce, jer su nesposobni stvoriti iz “ničega” nešto i još k tome nešto genijalno i umjetnički vrijedno. Tek onda, kad shvate da mi umjetnici (ako smo pravi, ne nužno poznati) predstavljamo sami sebe, a ne neke – izme ili da pripadamo nekim grupama, pokretima, idejama ili njihovim izmišljenim pravilima i teoretskim kavezima. Slušao sam skoro, kako naši dični likovni kritiičari pokušavaju tako smjestiti negdje, slikarskog meštra Josipa Vaništu. On je, kao svestrani stvaraoc: slikar, crtač, glumac i književnik stvarao i djelovao. I čemu se sad pitati koji je tu pravi Vaništa”? Čemu mlatiti praznu slamu i trošiti riječi, da se popuni papir… on je kreativac i točka. A vi niste i nećete nikad biti i ne treba tu onda pusta teorija, samo zato, jer se vi kritičari čudite. Čudite se bolje vašoj nesposobnosti i jalovosti. Na kraju nismo svi isti i nećemo ni biti.

Moja prepoznata, valorizirana i sad nagrađena umjetnost ima u sebi nešto moje, prepoznatljivo i samosvojno. U Parizu ima oko 100.000 slikara!?… što treba još dodati.

ZAKLON POD KRIŽEM

Pjesnički jezik Pere Pavlovića, bogat i osebujan, rabi mediteranski leksik neumskoga zaleđa, njegovu starohrvatsku inačicu u koju autor vješto interpolira meditativnost, refleksivnost i slikovitost Pero Pavlović: Križ, tvoj štit (likovno obogaćenje – Stipe Zoraja), DHK Herceg Bosne, Mostar, 2019. Marina KLJAJO-RADIĆ Protok vremena tiha je strepnja, pratiteljica svakoga ljudskog bića, osobito pjesnika, a intenzivira se… Read More »ZAKLON POD KRIŽEM

Testiranje na Covid-19 u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo

Uzimanje uzoraka provodi se po principu DRIVE-IN ispred montažnog objekta u dvorištu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Rockefellerova 2, svakog radnog dana od 7.30 – 9.30 sati te subotom od 8.00 – 10.00 sati. Objekt za testiranje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo smješten je na prvom kolnom ulazu desno nakon ulaska u Rockefellerovu ulicu (vidjeti sliku) Osobe koje dolaze… Read More »Testiranje na Covid-19 u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo

Hrvatska se odupire napadima korone

Iako je u protekla 24 sata zabilježeno 2.769 novih slučajeva, pa je broj trenutno oboljelih (aktivnih slučajeva) u Hrvatskoj danas 15.952, Hrvatska uspješno odolijeva napadima korone i drži sustav stabilnim Među njima je 1.049 pacijenta na bolničkom liječenju, od toga su na respiratoru 82 pacijenta. U protekla 24 sata testirana je 8.741 osoba. Od 25.… Read More »Hrvatska se odupire napadima korone

Raoul Marini – ISKUŠAVANJE MEMORIJE MATRICE

Ovi radovi dotiču ideje enformela, gdje je oblik do neke mjere podčinjen materiji Eugen Borkovsky    Raoul Marini odabire grafičke modalitete, ali otklanja standardna pravila i načine. Ovo predstavljanje možemo podijeliti na nekoliko cjelina koje se izvedbeno i značenjski nadovezuju. Iščitavamo problematiziranje povijesnosti, igranje instinktivnim crtačkim/urezivačkim činjenjem, kombiniranjem medija i intervencijama izvan pojmovanja grafike. Tu… Read More »Raoul Marini – ISKUŠAVANJE MEMORIJE MATRICE

Željko Bobanović – KOPIRAJT NA TIŠINU

Don Bobo propituje i pojam predstavljanja kreativnog djela/čina. On uspješno koristi načine: izlagačku praksu, video-oblikovanje, ready made, fotografiju i zvuk, često promišljeno podešen na indikativnih 432 db Eugen Borkovsky    „Slušajte tišinu unutar iluzije svijeta“… Jack Kerouac    Ponuda glasi: filmovana bilješka akcije i njen rezultat. Rad inicira nekoliko mogućih interpretacija. Možda su najzanimljiviji diskursi:… Read More »Željko Bobanović – KOPIRAJT NA TIŠINU

KOLEKCIJA GODINE 2020 – izložba fotografija članova Fotokluba Zagreb

Još jedna izložba usprkos svim nedaćama koje su zadesile Fotoklub Zagreb KOLEKCIJA GODINE 2020 Još jedna nova izložba, u ovoj po mnogo čemu dramatičnoj i neizvjesnoj godini, ugledat će svjetlo dana usprkos svim nedaćama koje su zadesile Fotoklub Zagreb. I dok se u klubu intenzivno radi na obnovi potresom oštećenih prostorija, članovi marljivo rade na… Read More »KOLEKCIJA GODINE 2020 – izložba fotografija članova Fotokluba Zagreb

Josip Mijić – KONAČNA SLIKA (RAD ZA MEDITACIJU)

Mijićeva mistična mreža praznine na površini crne kutije reflektira ukorijenjenu tragičnost ljudske prirode, prijegor koji, u algoritmima dataizma, traži put prema izvoru svjetlosti KONAČNA SLIKA (RAD ZA MEDITACIJU) povjesničarka umjetnosti Ana Brkić Rascjepi između organičkih formi nejednakih klastera u uleknutom pročelju crnog kvadriranog ležišta isijavaju plavičastu svjetlost. Pod fundamentalnim crnim materijalom senzibilno se od rubova pretače… Read More »Josip Mijić – KONAČNA SLIKA (RAD ZA MEDITACIJU)

LIDIJA BAJUK u pjesničkoj antologiji u redakciji T.M. Bilosnića

Lidija Bajuk Lidija Bajuk radi kao znanstvena suradnica u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu. Objavila je 7 knjiga poezije, 4 knjige proze, 7 samostalnih glazbenih albuma, stotinjak znanstvenih i stručnih radova, 6 udžbenika i priručnika za glazbenu kulturu. Sudjelovala je na tridesetak simpozija. Su(organizirala) je petnaestak etnoprojekata, petnaestak terenskih etnografskih istraživanja i tridesetak tematskih… Read More »LIDIJA BAJUK u pjesničkoj antologiji u redakciji T.M. Bilosnića

Članovi Sekcije doktora dentalne medicine HKLD-a kod biskupa Kutleše

Članovi Sekcije doktora dentalne medicine Hrvatskog katoličkog liječničkog društva (HKLD) posjetili su 10. rujna biskupa Porečke i Pulske biskupije mons. Dražena Kutlešu, u ugodnom i srdačnom razgovoru dotaknuli su brojne teme Članovi Sekcije, na čelu s njenim predsjednikom mr. sc. Žarkom Udiljkom, upoznali su biskupa Dražena Kutlešu sa radom Sekcije i HKLD-a, istaknuli probleme koje… Read More »Članovi Sekcije doktora dentalne medicine HKLD-a kod biskupa Kutleše

Nick Kacic-Miosic – akademski kipar hrvatskih korijena koji je postao poznat u Americi i diljem svijeta

Otkriće Hude jame toliko me potreslo i dojmilo i kao umjetnik osjetio sam potrebu posvetiti dio svog života radeći skulpture i izlagati ih diljem svijeta, da publika osjeti težinu tih zlodjela Vrlo zanimljivi razgovor s poznatim američkim akademskim kiparom Nickom Kacicem-Miosicem, umjetnikom hrvatskih korijena, koji već 40 godina živi i stvara u Sjedinjenim američkim državama… Read More »Nick Kacic-Miosic – akademski kipar hrvatskih korijena koji je postao poznat u Americi i diljem svijeta