Španjolska gripa bila je ipak opasniji virus od korone
Je li situacija kod nas alarmantnija ili u svijetu kada je riječ o pobolu i smrtnosti od pandemije koronavirusa. Na to pitanje kao i na sva ostala vezana uz koronavirus za portal Akademija Art odgovore je dao profesor s biokemije i molekularne biologije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu te osnivač i predsjednik uprave istraživačkog laboratorija Genos, prof.dr.sc. Gordan Lauc.
Gordana Igrec
Kako je došlo do pojave pandemije koronavirusa?
Koronavirusi su velika obitelj virusa koju nalazimo u različitim organizmima. Neki od njih su s nama već dulje vrijeme i procjenjuje se da je oko 15% svih prehlada uzrokovano koronavirusima. No u zadnje vrijeme pojavilo se nekoliko novih koronavirusa koji uzrokuju puno teže simptome. Prvi je bio SARS, nekoliko godina kasnije MERS i krajem prošle godine pojavio se SARS-2 koji se proširio svijetom i uzrokovao globanu pandemiju COVID-19 kakvu nismo imali od pandemije španjolske gripe prije sto godina.
Kako je točno virus prešao na ljude nije poznato, no sekvenciranjem RNA virusa pokazano je da najviše sliči nekim koronavirusima koje nalazimo u šišmišima. Pretpostavlja se da je sa šišmiša prvo prešao na neku drugu životinju, a sa te životinje na čovjeka. Pravu istinu najvjerojatnije nikada nećemo saznati iako to zapravo i nije toliko važno. Virusi jako često „skaču“ s vrste na vrstu. To se događalo u prošlosti, a dogodit će se ponovo i u budućnosti.
Koji su simptomi korona virusa?
Nešto što još uvijek ne razumijemo kod SARS-CoV-2 je zašto isti virus uzrokuje vrlo blage, ili čak nikakve simptome kod nekih ljudi, a kod drugih ljudi simptomi mogu biti tako teški da ih virus na kraju i ubije. Ono što je u prvom valu pandemije bilo tipično je bila obostrana upala pluća praćena vrlo visokom temperaturom, no tijekom ljeta je bilo puno ljudi koji nisu imali respiratorne simptome, već je virus uzrokovao upale drugih organa.
Napada li više starije ili mlađe osobe?
Koronavirus podjednako “napada” i mlađe i starije osobe, no starije osobe zbog lošijeg zdravstvenog stanja češće razvijaju teški oblik bolesti. Mladi i zdravi se najčešće bez većih problema izbore s virusom, no kod starijih osoba on može biti i fatalan.
Je li kod nas situacija alarmantna?
Situacija u Hrvatskoj sigurno nije alarmantna. Stalno objavljivanje broja ljudi koji su pozitivni na virus stvara određenu psihozu, no zapravo u Hrvatskoj još uvijek imamo vrlo malo teško bolesnih ljudi i naš zdravstveni sustav ih bez većih problema može zbrinuti. Ako pogledamo primjerice Izrael tamo već tjednima imaju oko deset puta više slučajeva nego mi, a imaju svega dvostruko više stanovnika. Francuska i Španjolska također imaju jako puno pozitivnih slučajeva, no vrlo malo teško bolesnih ljudi. Dakle nikakvog razloga za paniku u ovom trenutku nema. Nažalost, može se dogoditi da će se situacija značajno pogoršati s dolaskom zime, no za razliku od prošle zime kada nas je pandemija sve iznenadila, ove godine je u čitavom svijetu pod stalnim nadzorom i ukoliko se situacija bude pogoršavala to ćemo na vrijeme znati.
Što je, međutim, sa cjepivom? Hoćemo li koristiti rusko cjepivo ili iz EU-a?
Jako je teško predvidjeti kada bismo mogli imati registrirana cjepiva. Da bi neko cjepivo bilo registrirano mora se u tzv trećoj fazi kliničkih ispitivanja pokazati učinkovitim i sigurnim. To nažalost ne možemo znati dok ispitivanja nisu provedena, a nema garancije da se neće pojaviti neki problemi. Primjerice pred neki dan je Astra-Zeneca bila prisiljena obustaviti ispitivanja zbog jedne ozbiljno oboljele osobe, no ipak se čini da će sve biti u redu jer su ispitivanja nastavljena. Hoće li na kraju cjepivo koje će se pokazati najboljim biti rusko, europsko, američko ili kinesko, najmanje je važno. No cjepivo gotovo sigurno neće postati široko dostupno prije proljeća sljedeće godine.
Kako i kada postoji mogućnost da se koronavirus povuče?
Ovaj virus se toliko proširio svijetom da nije za očekivati da će tek tako nestati. Jedno od rješenja je naravno cjepivo, no nada postoji čak i ako se to ne dogodi. Na primjeru nekih zemalja koji nisu poduzimale mjere ograničavanja širenja virusa naučili smo da pandemija usporava nakon nekoliko mjeseci slobodnog širenja virusa, najvjerojatnije zato što se zarazi velik dio populacija koja onda postaje imuna i ne može dalje širiti zarazu. U velikom dijelu SAD-a, no isto tako i Hrvatskoj virus se dosta slobodno širio tijekom ljeta i moguće je da smo na taj način „odradili“ dio pandemije uz vrlo malo teško bolesnih ljudi. Iz seroloških istraživanja u Velikoj Britaniji naučili smo da u velikim gradovima tijekom mjesec dana slobodnog širenja može biti zaraženo oko 15%-20% populacije, dok je u manje naseljenim područjima taj postotak negdje između 5% i 7%. Ako se tako nešto dogodilo i kod nas, što u ovom trenutku ne znamo, moguće je da nas čeka samo još jedan ne previše veliki drugi val na zimu i da će do proljeća najveći dio pandemije već biti iza nas.
Hoće li, međutim, mutirati?
Virusi stalno mutiraju, no osobno mislim da to nije zabrinjavajuće. Ovaj virus je nešto što se događa jednom u 100 godina i bilo kakve mutacije će virus vjerojatno samo učiniti manje opasnim.
Je li koronavirus opasniji od virusa španjolske gripe?
Španjolska gripa je ipak bila puno opasniji virus. Ona je ubila između 5% i 10% populacije u vrijeme kad se iz Europe u Ameriku putovalo tjednima. Što bi se dogodilo da se danas pojavi takav virus teško je i zamisliti.
Kako prevenirati koronu?
Najbolja prevencija je naravno ne zaraziti se. To se posebice odnosi na starije osobe za koje znamo da imaju puno veći rizik za razvoj teških oblika bolesti. Za mlađe ljude najvažnije je održavati organizam u najboljem mogućem stanju, zdravo se hraniti i biti fizički aktivan. Debljina je veliki faktor rizika i bilo bi dobro skinuti višak kilograma. Kada krene sezona grijanja, važno je paziti da vlažnost zraka ne padne ispod 40%, posebice u prostorijama u kojima spavamo. Higrometri su danas vrlo jeftini i već za 10 kuna je moguće naručiti ih s AliExpresa tako da bih svakome preporučio tu investiciju, jer će se mnogi iznenaditi kako je suh zrak u njihovim spavaćim sobama zimi. A suhi zrak inaktivira mukoznu barijeru koja je naša prva linija obrane protiv svih respiratornih infekcija.
Uvodna photo: Pixsell