Korona autorima srušila prihod od javnog priopćavanja glazbe 43 posto

Od početka 2020. zaključno do 31. kolovoza, služba ZAMP Hrvatskog društva skladatelja zabilježila je pad prodaje licenci za javnu izvedbu i priopćavanje od ukupno 43 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine

Sektor javnog priopćavanja obuhvaća koncerte popularne i ozbiljne glazbe, zabavne priredbe, kinematografe te poslovne subjekte koji u svojim objektima (hoteli, ugostiteljski objekti, klubovi i sl.) koriste glazbu radi poboljšanja poslovnih rezultata.

Ovaj veliki pad je izravna posljedica epidemije korona virusa koja se najprije odrazila na koncertnu industriju i industriju događanja. Odmah za njom, prekid ili barem značajan pad poslovanja doživjeli su ugostiteljski objekti, hotelijerski kompleksi i svi slični poslovni korisnici glazbe u zemlji.
Efektom domina slijedio je pad prihoda od marketinga za brojne medije i s njima vezane poslovne subjekte, što se odrazilo na cijeli kreativni lanac, od autora i glazbenika do tehničara i pomoćnog osoblja.

HDS ZAMP za osnovni cilj svog poslovanja ima brigu o autorskim pravima glazbenika i licencama koje im po tom osnovu pripadaju od raznih korisnika glazbe. Unutar područja javnog priopćavanja, po segmentima je najveći pad od čak 62 posto zabilježen u prodaji licenci za glazbene priredbe, odnosno događanja koja uključuju korištenje glazbe u komercijalne svrhe (natjecanja, prezentacije, revije, svečanosti i slično).

Iznos licenci za koncerte popularne glazbe pao je za čak 47 posto. To je rezultat otkazivanja gotovo svih velikih dvoranskih koncerata i ljetnih festivala, ali i koncerata glazbenih sastava svih veličina i žanrova, od bendovskih svirki u klubovima do pojedinačnih kantautorskih nastupa.
I iznos prodanih licenci za koncerte ozbiljne glazbe u odnosu na 2019. godinu pao je za 22 posto, a kod kinematografa minus iznosi 52 posto.

Uza sve to je važno naglasiti da će se puni učinak posljedica korona krize na prihode od javnog priopćavanja glazbe značajnije osjetiti tek u drugoj polovici ove godine i kroz cijelu sljedeću godinu. Naime, gore navedeni postotci pada uključuju i naplatu zaostalih naknada iz prethodnih godina, na čemu je služba ZAMP pojačano radila proteklih mjeseci.

Uz velik pad prouzročen gotovo potpunim nestankom koncerata i priredbi, posebno je ozbiljan pad u segmentu licenci prodanih poslovnim korisnicima glazbe. U njih spadaju ugostiteljski, turistički, sportski i poslovni objekti, kao i obrti poput salona ili teretana: na teritoriju Hrvatske oni su za sad imali 39% manji promet licenci u odnosu na prvih 8 mjeseci 2019. godine.

Pad marketinških prihoda, kadrovske krize i problemi u poslovanju uzrokovani epidemiološkom situacijom odrazili su se i na prihode od autorskih prava s lokalnih radio i TV postaja. Tako je od radijskih postaja do rujna naplaćeno 36 posto manje nego lani, a od televizijskih postaja 28 posto manje u odnosu na prvih 8 mjeseci prošle godine.

Što sve to znači za autore, nositelje prava i kako će se to odraziti na njihove honorare u narednim obračunima HDS ZAMP-a?
„Nakon nekoliko iznimno uspješnih godina za autore i članove HDS-a, žao mi je što smo očito zagazili u značajno teže i izazovnije razdoblje“, najavljuje Nenad Marčec, glavni direktor ZAMP-a: „I dalje ne znamo koliko će aktualna kriza potrajati niti kada će se koncertna, pa i cijela glazbena industrija ponovno osoviti na noge.“

Ipak, sustav kolektivnog ostvarivanja autorskog i srodnih prava i u ovakvoj nezapamćenoj krizi pokazuje se ključnim i pouzdanim izvorom prihoda autorima glazbe jer obuhvaća honorare s više različitih izvora: osim od glazbenih događanja i poslovnih korisnika, tu su npr. i prihodi od velikih trgovačkih lanaca koji nisu osjetili poslovnu krizu; prihodi od kabelskih operatera, velikih nacionalnih TV kuća ili oni iz inozemstva te, sve značajniji, prihodi od digitalnih servisa i online korištenja glazbe.

„Ovih dana rujna privodimo kraju i obračun digitalnih i mehaničkih prava te prava iz inozemstva, a isplata tih honorara našim članovima ići će redovito, početkom listopada,“ dodaje Marčec. „Trend rasta prihoda od digitalnih glazbenih servisa poput YouTubea, Applea, Deezera i Spotifyja predstavlja izvor optimizma i dobru vijest za budućnost. Taj konstantni rast ove godine još neće nadoknaditi, ali će sigurno ublažiti rupu u honorarima koja nastaje zbog pandemije COVID-19 bolesti. U sljedećim tjednima, kad obradimo sve brojke i izvještaje, sa zadovoljstvom ćemo detaljno izvijestiti svoje članove i javnost o tom segmentu naplate autorskih prava,“ zaključuje Marčec.

Poziv za izlaganje na Pariškom salonu – veliko priznanje hrvatskom kiparu Mati CROati

Pariški salon, jedan od najvećih umjetničkih događaja na svijetu, prepoznao mladog hrvatskog kipara u kamenu, Matu Turića, poznatijeg umjetničkog imena Mata CROata, i uvrstio ga u ovogodišnji postav Posebno sam ponosan što sam prepoznat od stručnog žirija Pariškog salona sa samo 33 godine, unatoč tome što iza mene ne stoje nikakve institucije, veze i poznanstva.… Read More »Poziv za izlaganje na Pariškom salonu – veliko priznanje hrvatskom kiparu Mati CROati

Šaputanja u noći

Judith McNaught Šaputanja u noći uzbudljiva je i zanimljiva detektivska priča koja će vas toliko zaintrigirati da je do samoga kraja nećete ispuštati iz ruku. Sloan Reynolds policajka je u jednom gradiću na Floridi koja zna da je njezin skroman odgoj daleko od luksuznog svijeta u Palm Beachu, gdje joj žive otac i sestra Paris.… Read More »Šaputanja u noći

Jedna noć skandala

Teresa Medeiros Odmjereno ponašanje Carlotti Anne Fairleigh nikada nije dolazilo prirodno – čak ni večeras, kada se ljupka, nepromišljena gospođica konačno po prvi put trebala predstaviti društvu. Dok čeka na izlazak ne može si pomoći a da je ne izjeda znatiželja zbog tamne kuće u susjedstvu. Šuška se da je to napušteni dom Haydena St.… Read More »Jedna noć skandala

Nikome neću reći

Catherine McKenzie Duboko zakopane tajne isplivat će na površinu tijekom uznemirujućeg okupljanja obitelji. Nikome neću reći novi je psihološki triler iz pera popularne spisateljice Catherine McKenzie. Što se dogodilo Amandi Holmes? Dvadeset godina u kampu koji vodi obitelj MacAllister pronađena je zatučena u čamcu. Nitko nikad nije odgovarao za taj zločin. Sada, nakon iznenadne smrti… Read More »Nikome neću reći

GLADOMOR 1932-1933, GENOCID NAD UKRAJINOM

Piše: Božidar Proročić, književnik, prevoditelj i ukrajinist Povodom dana državnosti Ukrajine 24. kolovoza u izdanju CKF-sa Cetinja i podršku veleposlanstva Ukrajine u Crnoj Gori pojavila se knjiga ,,Gladomor genocid nad Ukrajinom 1932-1933.” u mom autorstvu i predstavlja prvu knjigu ovakve vrste, a drugu na južnoslovenskim prostorima posle zbornika radova dr: Evgena Pašenka iz Hrvatske. Knjiga… Read More »GLADOMOR 1932-1933, GENOCID NAD UKRAJINOM

Berba grožđa u vrtu terase Oleander

Na terasi Oleander zagrebačkog hotela Esplanade uz visoke mjere opreza i manji krug uzvanika održana je jedinstvena jesenska berba grožđa i predstavljanje prvog limitiranog izdanja butelja Zinfandela 2019. s etiketom hotela Esplanade i potpisom Vlade Krauthakera, jednog od najpoznatijih hrvatskih vinara, koji je prije nekoliko godina hotelu poklonio loze zinfandela Glavni berači bili su prof.… Read More »Berba grožđa u vrtu terase Oleander

Baranja majka vina

Ovogodišnja berba grožđa u vinogradima Vina Belje počela je u prvom tjednu rujna, što je optimalan početak berbe na području Baranje Velike količine kiše i vremenske neprilike koje na području Baranje nisu uobičajene za kolovoz zahvatile su samo manji dio  vinograda pa je glavnina grožđa  sačuvana u izvrsnom stanju. Glavna enologinja Belja Suzana Zovko i… Read More »Baranja majka vina

Djela Andyja Warhola na izložbi u Dobrinju na otoku Krku

Do 30. rujna 2020. u Kulturnom centru Infeld u Dobrinju, na otoku Krku postavljena je izložba „Stars & Guitars” koja spaja djela Andyja Warhola, Roya Lichtensteina, Keitha Haringa, Stevea Kaufmana, Mela Ramosa, Kikija Kogelnika i drugih poznatih pop art umjetnika s rijetkim gitarama iz Zbirke Infeld Fotografije snimila: Višnja Serdar Izložbu, pod etiketom Rijeke 2020… Read More »Djela Andyja Warhola na izložbi u Dobrinju na otoku Krku

Michael Martens – VATRA U VATRI – Ivo Andrić, jedan europski život

Nedavno je zagrebački nakladnik Ljevak u Biblioteci posebnih izdanja objavio biografiju jedinog jugoslavenskog nobelovca Ive Andrića, Michaela Martensa „Vatra u vatri“ (Ivo Andrić – Jedan europski život), na preko četristo stranica i u nadahnutom prijevodu Andyja Jelčića Miroslav Pelikan Martens minuciozno prati put Ive Andrića od najranijih dana, tijekom školovanja, studiranju u inozemstvu, prvom uhićenju,… Read More »Michael Martens – VATRA U VATRI – Ivo Andrić, jedan europski život

Miroslav Pelikan – Kentauri na brodovima / pročitajte knjigu!

Miroslav Pelikan rođen je 1950. godine u Dežanovcu. U Zagrebu pohađa osnovnu školu, gimnaziju i Filozofski fakultet. Od sredine sedamdesetih djeluje kao slobodni novinar na planu kulture (likovna umjetnost i izdavaštvo) surađujući s nizom dnevnih listova i periodikom (Vjesnik, Glas Slavonije, Slobodna Dalmacija, Novi list, Vjesnik, Večernji list, Obzor, Fokus, Oko, Delo, Večer, Dnevnik, Mladina,… Read More »Miroslav Pelikan – Kentauri na brodovima / pročitajte knjigu!

DIANA ROSANDIĆ ŽIVKOVIĆ u pjesničkoj antologiji u redakciji T.M. Bilosnića

Diana Rosandić Živković DIANA ROSANDIĆ ŽIVKOVIĆ rođena je u Rijeci. Članica je DHK i HZSU. Objavila je 22 knjige; 7 zbirki poezije; 10 romana; 3 knjige kratkih priča i dvije knjige za djecu. Roman Lanterna dobio je prvu nagradu Drago Gervais 1995. Golubica Mira/Colomba di Pace osvojila je u Trstu nagradu „Umberto Saba“ za najbolje… Read More »DIANA ROSANDIĆ ŽIVKOVIĆ u pjesničkoj antologiji u redakciji T.M. Bilosnića