Intervju sa doc. Željkom Prgometom o uzgoju smokve

U Istri na Velikom Brijunu najstarija smokva ima 300 godina

Rijetko tko doktorira na smokvi poput docenta dr. Željka Prgometa rođenog ne u Dalmaciji nego u Bosni i Hercegovini sa dugogodišnjim predavačkim stažom u Poreču, istaknutim angažmanom oko masline i smokve na međunarodnim i domaćim simpozijima, dobitnikom raznih priznanja i povelja za doprinos u uzgoju smokve i masline, poput povelje „Viteza hrvatskog maslinarstva“ ili priznanja za organizaciju „Dana smokava na Krku“. Za portal Akademija Art ovaj iskusni stručnjak za smokvu, autor i koautor brojnih knjiga o maslini i smokvi, te brošura i danas vlasnik OPG-a govori o ovoj voćki koja je odhranila Dalmaciju.

Gordana Igrec

Što Vas je potaknulo baviti se baš – smokvom?

Ljubav prema voćnoj vrsti koja je bila nepravedno zanemarena, a koja je odhranila ljude u priobalju i otocima u RH.

Koliko je duga povijest smokve kod nas u Dalmaciji i u Istri?

Teško je to definirati u godinama ali da je pratila razvoj civilizacije prvenstveno mediterana i od tuda se širila po cijelom svijetu, to je neupitno.

Smokva je othranila Dalmaciju, zar ne? Nešto više nam kažite o tome…

To se provlači kroz priče starijih ljudi, između ostalih i mojih predaka koji su došli u sjevernu Bosnu iz Imotske krajine. Sa šakom suhi smokava bi se moglo težački raditi po cijeli dan u polju, a da nemate druge izvore hrane. “Tko ima smokvu taj dobiva rat.“ To je samo jedna od izreka koju sam čuo od starijih ljudi našeg mediteranskog podneblja.

Koliko sorti smokava ima kod nas?

Imamo oko 20-25 različitih sorata koje se pojavljuju pod različitim imenima od juga Dalmacije pa do sjevera u Istri.

Koje sve su to sorte?

Dominiraju: Zamorčica-Sušioka, Petrovača bijela i crna, Bjelica, Termenjača, Crnica, Bružetka bijela i crna, Vodenjača, Fico della Madonna, Rezavica, Šaraguja, Zimica…

Koliko je smokva zahtjevna za uzgoj?

Nije kao većina drugih voćnih vrsta toliko zahtjevna. Traži dobar prostor za razvoj korijenja gdje može crpiti vodu i hranjiva potrebna za rast i razvoj. Uz malo njege obilato plodonosi. To što raste iz stijene i ispod kamena ne znači da ne voli duboka i plodna tla.

Što sve naši ljudi spravljaju od smokava?

Imamo tradiciju za sušenje, pečenje rakije, đem i smokvenjake, a mlađe generacije rade puno toga više. U svijetu se od plodova i listova smokava danas proizvodi preko 150 različitih proizvoda. Jedan od najkvalitetnijih ocata na svjetskom tržištu je ocat od smokve. U kulinarstvu je kompatibilna sa svim vrstama mesa, ribe, sireva.

Koliko smokva može trajati kao plod koji je osušen?

Osušeni plod može trajati par godina. Sve ovisi u kojim uvjetima ga držite. Niže temperature (2-5 c) sa višom relativnom vlagom ih drže u odličnom stanju bez problema 12 mjeseci i više.

Koja je smokva najstarija u Dalmaciji, a koja u Istri?

U Istri je sigurno stablo na Velikom Brijunu u Uvala Verige preko 300 godina.

• 

Zašto je naša smokva bolja od talijanske ili grčke i turske?

To je dosta subjektivno. Pitanje je navike na pojedine sorte i proizvode. Naravno da je razlika u kvaliteti istih sorata uzgojenih u različitim uzgojnim područjima. Mi možda imamo čistiji proizvodni prostor i time i zdravije plodove?

Kako smo se snašli sa izvozom smokve?

Slabo. Nemamo potrebnih količina za ozbiljne kupce. Pokušavamo nešto pojedinačno po EU i u USA. Brend koji je SMS napravio prije 10-15 godina nije se iskoristio za vrlo bogato tržište USA. Trebamo se ujediniti kao proizvođačke organizacije uzgoja i prerade smokava i kao takvi dobiti novce od EU za podizanje novih nasada i prerađivačkih kapaciteta. Premali smo za pojedinačne nastupe na tržištu.

Koliko naši stanovnici konzumiraju smokvu i njezine proizvode?

Nažalost premalo, obzirom da imamo ovu kulturu u uzgoju. Mislim da je više konzumiraju bogate zemlje EU koje ih ne uzgajaju, jer bolje od nas znaju koliko su plodovi bogati mineralima i vitaminima potrebni našem organizmu za stjecanje dobrog imuniteta prema različitim bolestima.