Hrvatska – problematično dijete Europe

Mnoge države bi mogle ostati bez stotina milijuna eura i zbog toga šanse da tako nešto prođe – nisu velike, piše Die Welt. Kao problematične države navodi Poljsku, Češku, Mađarsku, Rumunjsku, Bugarsku te Sloveniju i Hrvatsku

Europska komisija predlaže da novac od EU-a dobiju samo članice koji poštuju europsko pravo. Njemački Die Welt piše da bi nekoliko država u tom slučaju moglo ostati bez stotina milijuna eura, a među njima i Hrvatska.

„Kršenje zakona i korupcija su u EU-u mnogo češći nego što je to opće poznato. I ta pojava se širi, bez obzira pripadaju li šefovi vlada konzervativnim, socijaldemokratskim ili liberalnim strankama”, piše konzervativni list Die Welt u članku pod naslovom u kojem takve članice naziva „problematičnom djecom”.

„Zvona za uzbunu zvone u Bruxellesu: Europska komisija je predložila da se isplata iz fondova EU-a ubuduće poveže s poštovanjem njenih propisa. Ta tema će se na jesen vratiti na dnevni red. Mnoge države bi mogle ostati bez stotina milijuna eura i zbog toga šanse da tako nešto prođe – nisu velike“, piše Die Welt. Kao problematične države navodi Poljsku, Češku, Mađarsku, Rumunjsku, Bugarsku te Sloveniju i Hrvatsku.

„Popularna turistička destinacija s Andrejom Plenkovićem ima pametnog šefa vlade koji je dobro umrežen u konzervativnoj Europskoj pučkoj stranci (EPP). Ali iza te fasade postoji i mračna strana. „Korupcija je ogroman problem u Hrvatskoj, i postoji na svim političkim razinama”, kaže Robin-Ivan Capar, stručnjak za Hrvatsku u istraživačkom centru European Council on Foreign Relations (ECFR). Capar tu ne isključuje ni sudove. U takozvanom indeksu percepcije korupcije Transparency International Hrvatska se sada spustila na 63. mjesto. Novi izvještaj EU-a o medijskoj raznolikosti donosi katastrofalnu ocjenu za Hrvatsku: „Novinari su predmet prljavih kampanja, poruka mržnje, prijetnji smrću, zastrašivanja, uznemiravanja od strane policije i prijava zbog klevete.”

Sudeći po izvještajima organizacija za zaštitu ljudskih prava poput Amnesty Internationala, Hrvatska djelomice na granicama bez ikakve provjere odbija primiti ljude koji traže azil i time krši zakone EU-a. Osim toga se tvrdi da granična policija zlostavlja migrante. Vlada Hrvatske odbacuje te navode”, piše Die Welt.

O Sloveniji, koja je 2004. postala članica EU-a i NATO-a, a 2007. pristupila eurozoni, isti list piše sljedeće: „U Sloveniji se trenutno događaju značajne promjene u politici koje europska javnost jedva primjećuje: Janez Janša iz Slovenske demokratske stranke (SDS), koji je za premijera izabran tek u ožujku ove godine i koji je prijatelj mađarskog premijera Orbana, smatra se vatrenim nacionalistom. „Ima prvih znakova da se neovisnost pravosuđa dovodi u pitanje. Korupcija je problem i u pravosuđu. Sudovi su dijelom politizirani i ne rade u skladu sa standardima koje možemo očekivati u EU-u”, kaže Marko Lovec, politolog sa Sveučilišta u Ljubljani”, prenosi Die Welt.

„EU se također žali na nedostatak raznolikosti medija u Sloveniji. Prema Lovecu, „mađarski poslovni ljudi trenutno kupuju medije u Sloveniji”. Janšin odnos prema slobodi izražavanja mišljenja je poremećen. Kada je bio vođa oporbe, oklevetao je dvije novinarke kao prostitutke koje su svoje odslužile – a Vrhovni sud je to odobrio.

Europska komisija trenutno sa zabrinutošću prati slučaj istraživačkog novinara Blaža Zgage, koji je detaljno izvještavao o kaosu i korupciji prilikom nabavke respiratora i medicinskih maski, pa ga je Janša javno optužio kao lažova”, završava njemački list navode o Sloveniji. autor Die Welt