Prepoznajte ideologije u medijskim nastupima političara

jeremy corbyn, labour, politics

Znate li u izjavama političara i u političkim programima stranaka prepoznati ideologiju koju zastupaju?

Za lakše snalaženje u praćenju političkih i demokratskih procesa i vijesti, te uspješnije “čitanje” političkih i medijskih poruka za vrijeme izbornih kampanja, ali i u svakodnevnom životu, tu je sada edukativna brošura “Ideološki izazov”, koju su u sklopu 3. Dana medijske pismenosti objavili Agencija za elektroničke medije i Ured UNICEF-a za Hrvatsku.

Autori brošure su Marijana Grbeša i Berto Šalaj, profesori s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, a iako je primarno namijenjena srednjoškolcima, bit će zanimljiva i korisna svima koji žele bolje razumijeti i razlikovati ključne političke metaideologije – pluralizam, populizam i monizam.

Iz pojmovnika “Ideološkog izazova” prenosimo vam objašnjenja ključnih pojmova:

ŠTO JE POLITIKA?

Dva su dominantna razumijevanja politike – “aristotelovsko” i “makijavelističko”. “Aristotelovski” pristup politiku shvaća kao plemenito umijeće rješavanja zajedničkih problema i sredstvo za stvaranje pravednog i prosperitetnog društva. Politička vlast tu je samo sredstvo kojim se nastoji ostvariti vizija dobrog društva koja počiva na određenim političkim idejama i programima. “Makijavelistički” pristup politiku vidi kao tehniku osvajanja i očuvanja vlasti te je biti na vlasti osnovni je cilj političkog djelovanja. Ta dva razumijevanja politike postoje paralelno već nekoliko stoljeća i ne moraju se nužno potirati.

ŠTO SU POLITIČKE METAIDEOLOGIJE I IDEOLOGIJE?

Političke ideologije predstavljaju organiziran skup ideja o tome kako bi, korištenjem političke moći i vlasti, trebalo urediti život u nekoj političkoj zajednici. Različite ideologije imaju različite koncepcije o tome kako bi neka politička zajednica trebala biti uređena, odnosno kako bi “dobro društvo” uopće trebalo izgledati. Ideologije koje su razlikuju po nekim obilježjima ili vrijednostima, ali imaju ista temeljna obilježja, mogu se svrstati u jednu od dominantnih metaideologija: pluralizam, monizam ili populizam.

ŠTO JE PLURALIZAM?

Najvažnije su pluralističke političke ideologije: liberalizam, konzervativizam, socijaldemokracija i demokršćanstvo. Pluralizam (kao i pripadajuće ideologije) polazi od pretpostavke da živimo u društvima koja su raznolika u čitavom nizu aspekata te podržava ideju da s drugim građanima, koji su po nekim obilježjima različiti od nas, pokušamo pronaći pravične načine organiziranja zajedničkog života. U pluralizam spadaju sve one političke ideologije koje prihvaćaju pluralističko viđenje politike i političkog procesa te pluralističko ustrojstvo političke zajednice. Pritom je riječ o međusobno vrlo različitim ideologijama, no unatoč tim razlikama može ih se svrstati u zajedničku kategoriju jer sve one legitimnim smatraju postojanje različitih društvenih skupina, ideja, interesa, stavova i vrijednosti koje postoje u nekom društvu. Te se skupine na slobodnim i kompetitivnim izborima natječu za priliku da privremeno upravljaju tim društvom.

ŠTO JE MONIZAM?

Skupina monističkih političkih ideologija obuhvaća fašizam, komunizam i religijski fundamentalizam. To su ideologije koje se međusobno razlikuju po čitavom nizu obilježja, ali istovremeno dijele jedno zajedničko obilježje – da postoji samo jedna, apsolutna politička istina i samo jedan ispravan način organizacije političkog života. Bilo kakav pokušaj dovođenja u pitanje tog političkog monopola zabranjuje se i kažnjava.

ŠTO JE POPULIZAM?

Populizam smatra da je društvo podijeljeno na dvije homogene, neprijateljski nastrojene grupe – pošten narod i korumpiranu elitu. Populističke stranke i kandidati postojeće stanje uvijek opisuju kao izrazito loše te vrlo često koriste retoriku kaosa, krize i beznađa. Za to loše stanje okrivljuju “korumpirane i nesposobne” političke elite, a otuđenu politiku žele “vratiti narodu”. Osim problematične političke oligarhije, za loše stanje u društvu često optužuju određene skupine u društvu, tzv. “opasne druge”, koje ugrožavaju pošten i pravičan narod. Desni populisti kao “opasne druge” najčešće identificiraju migrante ili manjine, a lijevi populisti financijske institucije. Populisti kod kojih nema jasno definiranih “opasnih drugih” spadaju u skupinu centrističkih populista.

INDIKATORI METAIDEOLOGIJA

Za prepoznavanje elemenata monizma, pluralizma ili populizma u izjavama i nastupima političara, autori “Ideološkog izazova” opisali su indikatore metaideologija – tipske izjave koje ukazuju na prisutnost određenog diskursa:

U brošuri “Ideološki izazov” nalaze se i izjave političara kao primjeri pluralističkog, monističkog i populističkog diskursa te prijedlozi igara i kvizova u kojima učenici trebaju pogoditi koja izjava pripada kojoj metaideologiji.

Preuzmite edukativnu brošuru i kviz ‘Ideološki izazov’

Marijana Grbeša i Berto Šalaj, Ideološki izazov – edukativna brošura i kviz o političkim ideologijama za srednje škole

Isus traži vjeru koja mijenja život, a ne površnu vjeru

Isus traži vjeru koja mijenja život, a ne površnu vjeru

Akademija Art28/09/20204 min read

Obraćenje je proces čišćenja moralnih naslaga, zato nikad nije bezbolno. Put obraćenja prolazi kroz trpljenje. Nema svetosti bez odricanja i…