Poezija u dvorištu – gošća Đurđica Čilić: Zašto volimo Zagajewskog?

Adam Zagajewski danas je u Poljskoj jedan od najcjenjenijih živućih pjesnika.Na hrvatskom jeziku za sada imamo prijevod njegove knjige Nevidljiva ruka, a u pripremi je i prijevod njegove druge knjige poezije na hrvatski jezik

Zašto volimo Zagajewskog, što nas to osvaja u njegovoj poetici, zašto baš Zagajewski dobiva važne europske nagrade za poeziju i kako je prevoditi njegovu poeziju s poljskog na hrvatski jezik, pitat ćemo prevoditeljicu, profesoricu polonistike i proznu spisateljicu Đurđicu Čilić na još jednom programu Poezija u dvorištu u srijedu, 8. srpnja u 19 sati. S gošćom ćemo razgovarati i o drugim važnim suvremenim poljskim autoricama i autorima kao i o njezinom proznom i nadasve poetičnom nedavno objavljenom prvijencu Fafarikul u koji je uvrstila tekstove prethodno objavljivane na društvenoj mreži Facebook. Dotaknut ćemo se i prisutnosti autora i prevoditelja na društvenim mrežama jer je Đurđica Čilić upravo preko društvene mreže Facebook mnogima otkrila poljsku poeziju. U okviru programa čitat ćemo i stihove Adama Zagajewskog iz knjige Nevidljiva ruka i neke pjesme iz neobjavljenog prijevoda.

POEZIJA U DVORIŠTU

Zašto volimo Zagajewskog?

Gošća Poezije u dvorištu: Đurđica Čilić

8. srpnja (srijeda) 2020. u 20 sati

Café u dvorištu, J. Žerjevića 7/II, Zagreb

Voditeljica programa: Sanja Baković

Organizatori: Centar za knjigu i Café u dvorištu

SANDALE / Adam Zagajewski, prijevod Đurđica Čilić

Sandale koje sam kupio prije puno godina

za dvadeset eura

u grčkom selu Theologosu

na otoku Thassosu

nisu se uopće istrošile,

i dalje su kao nove.

Zasigurno su me dopale

potpuno slučajno

sandale pustinjaka, sveca.

Kako one sad moraju trpjeti

noseći običnog grešnika.

Đurđica Čilić rođena je 1975. godine u Livnu, odrasla u Vitezu, u Bosni i Hercegovini. Godine 1994. upisala studij polonistike i kroatistike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirala 1999. godine obranom diplomskog rada iz suvremene poljske književnosti i iste godine upisala poslijediplomski studij Znanost o književnosti, također na Filozofskom fakultetu.

Od ožujka 2000. godine radi na Katedri za poljski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu i izvodi kolegije iz poljske književnosti, prevođenja i teorije književnosti. Godine 2005. obranila magistarski rad pod naslovom Uloga povijesti u poeziji Zbigniewa Herberta. U listopadu 2010. godine obranila doktorski rad pod naslovom Oblikovanje autora u poeziji Czesława Miłosza i Tadeusza Różewicza.

Sudjelovala je na tridesetak znanstvenih skupova u Hrvatskoj, Srbiji, Poljskoj i Njemačkoj. S profesoricom Jolantom Sychowska-Kavedžija uredila je knjigu Moć ukusa Zbigniewa Herberta, izbor iz opusa (Disput, Zagreb 2009), a s profesorom Daliborom Blažinom zbornike radova Stoljeće Czesława Miłosza (FF Press, Zagreb, 2013) i Witkacy i drugi – zagrebački polonistički doprinosi (FF Press, Zagreb 2016) Od 2007. do 2011. bila je suradnica na projektu Kanoni i stereotipi. Zapadnoslavenske književnosti iz hrvatske perspektive (voditeljica dr. sc. Katica Ivanković). Bila je glavna tajnica, članica ili predsjednica organizacijskih odbora međunarodnih znanstvenih skupova Dani Zdravka Malića (Zagreb 2007), Czesław Miłosz – pjesnik između Istoka i Zapada, umjetnosti i ideologije (Zagreb 2011), Witkacy i drugi: zagrebački polonistički doprinosi (Zagreb 2015),  Umjetnost i demokracija (Zagreb 2018) i Julije Benešić i njegovo doba (Zagreb 2019).

S Daliborom Blažinom je uredila dva broja časopisa „Književna smotra“ (167 i 178, 2015). Članica je radakcije časopisa „Književna smotra“, „Tragovi“ i „Przeklady literatur slowianskich“. Piše stručne i znanstvene radove o poljskoj književnosti 19. i 20. stoljeća, književne recenzije te prevodi s poljskoga jezika, uglavnom suvremenu poljsku poeziju. Prevela je zbirke: Adam Zagajewski: Nevidljiva ruka, Meandar, Zagreb, 2013, Justyna Bargielska: Druga ruža, SKUD Ivan Goran Kovačić, Zagreb, 2016, Barbara Klicka: Banket i koža, SKUD Ivan Goran Kovačić, Zagreb, 2017. i Krystyna Dąbrowska: Bajka o ježevima, SKUD Ivan Goran Kovačić, Zagreb, 2019.

[bdp_post]