U sklopu hrvatsko-crnogorske kulturne suradnje predstavljamo pjesnika SALADINA DINU BURDŽOVIĆA

U sklopu hrvatsko-crnogorske kulturne suradnje i izlaska dvije panorame crnogorskog i hrvatskog suvremenog pjesništva Razlog za pjesmu i Odlazak u stihove, koautorskog projekta dr. Željke Lovrenčić i Božidara Prororčića predstavljamo jednnog od najznačajnih savremenih crnogorskih pjesnika i emigranta – SALADIN DINO BURDŽOVIĆ

Odabrao: Božidar Proročić

SALADIN DINO BURDŽOVIĆ rođen je 1968. godine u Bijelom Polju. Gimnaziju je završio u rodnom gradu, a književnost studirao u Beogradu i Nikšiću. Pojedini naslovi iz njegovih knjiga zastupljeni su u preko četrdeset antologija, zajedničkih zbirki i zbornika poezije i proze. Prevođen je na mađarski, poljski, bugarski, makedonski, slovenački, turski i njemački jezik. Dobitnik je više nagrada za poeziju, prozu i drame. Član je Crnogorskog Društva Nezavisnih Književnika (CDNK) i, od 2008. godine, Udruženja književnika Njemačke -Hessen (Litteraturgeselschaft e. v. Hessen-Deutschland). Jedan je od osnivača i stalni član Alternativne grupe Monte Art iz Frankfurta. Od 1999. godine živi u Offenbachu, Hessen, Njemačka. Bibliografija: Hronika nepoznatog (1990) poezija, Koncert za 1001 bajonet (1992), Na tragu balade (1993) poezija, Plastična operacija sna (1994) poezija, Alkoholičar i ćelava djevojka (1996) poezija, Misija (1996) drama, Lirika iz tetrapaka (1998) poeme, Sonet o skoku sa zgrade (1999) poezija, Imigrant s song (2000) poezija, Konstablerwache (2001) roman, Snijeg pada na Offenbach (2001) poezija, Tragom muhadžira (2001) publicistika, Arhivski snimci (2002) poeme, Frankfurtske i druge priče (2002) pripovjetke, Djavojka sa kokošjim grudima (2003) poezija, Berlin noćas mora pasti (2004) roman, Melanholična biografija (2005) poezija, Brus Li je umro u Bijelom Polju (2005) roman, Putopisi slijepog putnika (2007) pripovjetke, Konstablerwache i druge pripovjetke (2009) pripovjetke, Nakon pada zida (2010) poezija, Hessen via Montenegro (2012) pripovjetke, Povratak u Schwarzeberg (2013) roman, Razgovori sa neistomišljenicima (2016) intervjui, Konstablerwache (na njemačkom jeziku, prijevod Elke Schwarz, Ćazima Medić, Ranko Ćetković, Drago Tešević, 2016.) pripovijetke, Antologija Montenegrina (2020).

SVJEDOČENJE

U Beču, na ulici, zatičem
mrtvu crnogorsku državljanku.
Tek je izdahnula
(kasnim minut, kao i uvijek),
krv je još topla, a i maj je ovdje
za razliku od sredine svjedočenja
gdje se pahulje
već sudaraju nad glavama
ljudi sa zdravim i iskeženim očnjacima.
Mažem je formalinom,
po malo, štedim,
šta znam koga ću još od svojih
sresti u Ost Reichu,
koža dobro upija,
ubija dah Smrti sa tijela
koje je još juče plesalo po haustorima.
Na zapadu su oči u strahu plave.
Jedino što na njoj vidim
izgrickani su nokti i proširene vene.
U blindirani kovčeg stavljam crveni pasoš.
Sijaju zlatna slova.
S F R J.

SJEĆANJE II

Na osamnaesti rođendan
pokušao sam da ubijem brata
koji je prešao u drugu religiju!
I dan danas zažalim što mi je pobjegao.
Ali, opet,
kada ga neko pomene
ja kažem: moj brat.
Ne znam,
čudo su, valjda,
te navike.
Našim putem prolaze trgovci.
Zastanu, piju vode i puše duvan
i svaki mu nosi moju poruku:
Vrati se rođeni – laka je bratska ruka.

ISPOVJEST SJENKAMA NA BOLNIČKOM ZIDU

Svoje najbolje godine
proveo sam u bolničkoj sobi 224.
Uz uzglavlje polusvjesnog oca.
Hranio ga „Plazma“ keksom,
pokrivao crvenim ćebetom
i uredno obavještavao
da li sviće ili se smrkava.
Ako umrem prekrijte me trobojkom,
govorio je dok je bio mlad
i nikada mi nije oprostio pitanje
da li da ubacimo u kovčeg
i koju vjersku knjigu?
U slučaju da Bog ipak postoji!
Neka se intonira himna,
uvriježio je u moju svijest,
„živi, živi duh slovenski…“
uz jasno naglašeno:
„proklet bio izdajica svoje domovine…“.
Bilo je dana
kada bih pomislio da ću umrijeti
prije njega,
da će me nadživjeti, i nije isključeno
da mu je to bio presudni cilj u životu.
U sate komprimovane optimizmom
činilo se da je mrtav.
Stavljao bih mu ogledalo pod nos
očekujući da ostane čisto.
Uzalud.
Kratki dah bi zamaglio špiglo,
i ta magla prekrivala je cijeli Balkan,,,
Od toga me je još uvijek strah!
Dežurni doktori
pokušavali su da me gratis utješe.
Najnovija dostignuća
u oblasti genetskog inženjeringa
pomoći će mi da redizajniram oca.
Mogu napraviti onakvog kakav mi odgovara.
Naravno, ako budem imao da platim.
Danima beznađa dominira jedna želja:
oh, kako bih volio da imam
polusestru – usedjelicu.
Da me odmijeni barem dok i mi ne ostarimo.
Najvjerovatnije je da su me roditelji usvojili!
Ili ukrali iz porodilišta.
Od roditelja možeš svašta očekivati.
Razlikujemo se kao dan i noć!
Ponekada kao otac udarim šakom po stolu.
To nam je jedina sličnost,
ali to je više stečeno, je li,
vjerovatno nema nikakve veze sa malaksalim
prezimenom u izvodu iz matične knjige.
Moje sumnje pojačava i to što se
u slobodno vrijeme bavim kontrarevolucijom,
ništa ozbiljno,
tek da ubijem vrijeme kada već i nema
šta drugo za ubijanje.
U obdaništima, bolnicama i mrtvačnicama
nikada nije postojao konsenzus.
Pitanja stoje i dalje otvorena.
Zakoračio sam u godine kada usvojenik
nije presudno zvanje.
Ili stanje, svejedno.
Otac je psihički umro sa Jugoslavijom.
Nije mogao da je preboli,
bila mu je prva i najveća ljubav.
Otišao je u pidžami i znam da,
na graničnim prelazima, traži
Vlada Dapčevića, koji je takođe mrtav.
Želim da se vrati kući.
Nije važno što je umro.
Ponajviše zbog krvnih neprijatelja,
znam da nam likuju iza leđa,
eto, umro je neko a nigdje groba nema…
Ako se vrati neće se više stidjeti svog
primjernog antihrista.
Vjerovatno bih se radovao
i osvrnuo na djetinjstvo.
Opet gledao jednog usamljenog dječaka
kako se rva sa psom koji se ne zove Džeki,
ni Lajka, Reks ili Tigar,
i koji zapravo ni nema ime.
Šta će ime psu?
Toj slici nedostaje još samo očev povratak!
Možda bih tada pokušao odgovoriti
na njegovo vječno pitanje:
Ko je ubio Iva Lolu Ribara?
Ovako tavorimo obojica.
Propadamo.
Propadaju čak i ideje
zbog kojih se istočna Evropa
nakrivila ka zapadu.
Zvižduckam „Bandiera rosa“.
Ruke mu zadrhte a čelo zaigra,
ali ne daje glasa od sebe.
Izgleda da stvarno ne može da se trgne
od sjevernih granica!
Niti umije da umre do kraja.
Na moju veliku,
skupo plaćenu,
žalost…

ŠAHOVSKI PRIRUČNIK ZA CALL GIRLS

Ući ćeš u salon hotela i kasnićeš desetak minuta.
Ne više!
Zapamti da se ne radi o običnom klijentu!
To je jedan fini gospodin, porodičan čovjek.
Intelektualac!
Na početku iznenadi se njegovom pojavom,
reci da si očekivala nekog starijeg.
On će se nasmijati i tada sjedni
sa njegove lijeve strane.
Koketiraj kožom, pričaj o njegovim rukama
sa osvrtom da dodir znači dosta
u zbližavanju srodnih duša.
Ponašaj se prirodno i pusti njega
da povuče prvi potez.
Nasmij se sanjivo
i pazi da ga ne dodirneš nogom ispod stola!
To je bajato, niko to više ne koristi
i ne služi ničemu.
Otvoriće pješaka ispred kralja.
Tu je zamka!
U njegovom dosijeu
piše da forsira lijevu stranu.
Imaj to stalno na umu!
Ne smiješ, u početku, upasti u krizu,
misli na likove sa novčanica, zamišljaj
da će poslije svega biti tvoji.
Odglumi da te uzbuđuje njegova prisutnost,
mazi se proteži, budi uvijek blizu orgazma.
Novac je u pitanju, molim te!
Njegov hobi su putovanja,
pričaj o Akapulku, Veneciji,
magli u Londonu,
Plavoj džamiji u Istanbulu,
bilo šta…
Ali priča mora biti u prvom licu
kada čovjek putuje sam.
On tako voli, šta ćemo?
Nemoj pušiti.
Vjerovtano ćete se ljubiti u usta,
ne smije osjetiti miris duvana,
unesi mu se u lice
i oba lovca stavi u pripravnost.
Neće komentarisati tvoje poteze.
Ne brini.
Ne mijenjaj pješake
jer mi ne mijenjamo ništa,
mi samo dajemo!
I on će uzeti.
Sa svim svojim zubima, koliko ih ima,
zagristi će ali neće boljeti.
On, inače, igra pasivno.
Brani kralja u uglu table,
poslije velike rokade,
nenapadački, može se reći beživotno,
on čeka da sama sebe pobijediš.
Žrtvuj damu i zgrozi se nad nelogičnošću
svojeg poteza koji aludira na poraz.
Budi uvjerljiva!
To djeluje na njegovu potenciju,
pa se možemo nadati da će opet
doći kod nas da pobijedi.
I, naravno, da opet plati.
Kao i u trgovačkim radnjama,
pod geslom: gost je uvijek u pravu,
tako važi i kod nas.
Ako je neoženjen pusti ga da se isplače,
ako je oženjen neka se razbjesni,
za svaki njegov otrov
moramo imati antitijela.
Neka tvoje ruke, glava, dojke, noge
budu antitijelo.
To je veoma isplativo, dušo, vjeruj mi.
Pokloni mu, ali da ne opazi, dva pješaka,
lovca i skakača.
To će mu dati snage, to će ga, ako je mrtav,
dići iz mrtvih, udahnuti mu dah života
od kojeg će se, u početku, zgroziti i ispovraćati.
Kuvaj mu čajeve, vračaj mu, sipaj čini
po njegovoj proćelavoj glavi,
nek mu ojača kosa, neka opet počne
da se gleda u ogledalu, kao nekada.
Sa rukama polako!
Možda ima neko nezgodno iskustvo,
iz djetinjstva, od majke, sestre,
od tetke sa nezadovoljenim libidom.
Počni po čelu, dodiruj bore polako,
ako ti se gadi misli na uzoranu zemlju,
ona vraća snagu jer svi smo mi od blata.
Stavi mu prste na vrat,
kao kad mrtvacu traže puls
da se uvjere da li je živ ili mrtav.
Provjeri da li je živ?
Uhvatiće te za grudi, baš tako, uhvatiće,
e, tu posebno uzdahni,
ako budeš inspirisana,
ne kažem da daš sve od sebe.
On je, ipak, malo dijete za našu firmu,
ali neka malo osjeti sreću.
Neka poželi da se razvede,
zbog tvoje mladosti,
kriknuće za trenutak slobodan.
To će ga, poslije ponoći, proći.
Ne brini!
Gledano sa poslovne strane mi, ipak,
uzimamo novac za to.
Tvoj dodir je roba, tvoja koža je roba,
prodajmo robu, budimo rentabilni.
Ako te slučajno udari, u zanosu strasti,
prvi šamar je gratis
sve ostalo biće prinudno naplaćeno.
Partija ne smije dugo da traje!
Ne živimo turnirski život,
moraš misliti i na druge igrače
koji čekaju u hodnicima svakodnevice.
Sve je dozvoljeno,
ili skoro sve…
…ne smiješ se zaljubiti…
to je najstrožije zabranjeno!
Sve ostalo, shodno procjeni situacije
i motivisanosti dnevnicom
uradi kako hoćeš.
Neka bude brzo kao kada se prekida dah,
tvoj izgled odlučiće pobjednika.
Vrijeme koje mijenja lice na tvojoj je strani…

POSLJEDNJA LJUBAVNA PJESMA

Na početku građanskog rata
ja i moja apsolutna ljubav
sporazumno smo se razišli.
U nekom drugom životu
ja ću biti drvo
a ti ćeš biti ptica!
Obećavam da ću čekati da doletiš
do mene, a ujedno se obavezujem
da neću zavoljeti neko drugo drvo
rekao sam i emigrirao u Njemačku.
Prošle su godine i životi,
sa njima i ljubavi…
Iznad gradskog parka
u Bijelom Polju, nakon rata,
više ne lete ptice!
Na Vilhelmsplatzu, u Offenbachu,
raste jedno drvo ali i dalje se ne može
tvrditi da sam to ja.

Ljetni broj Zaprešićkog špigla donosi pregršt informacija, intervjua i putopisa
Nakon proljetne stanke pokazujemo kako korona nije zaustavila aktivnosti. Dapače! Radilo se kod kuće, radilo se online, a odmah nakon popuštanja mjera mnoge ustanove …
Drveni paviljoni postavljeni i na Klobučarićevom trgu
Danas su na Trgu Ivana Klobučarića u Rijeci u sklopu projekta Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture, postavljena tri drvena paviljona za odmor i …
Harmonija nejednakog Tihomira Lončara
Tihomir Lončar slika stvarno nestvarni svijet, i kuće i vrtove i cvijeće i drveće i nebo i zime i ljeta Miroslav Pelikan Početkom srpnja …
Čuvari zaborava – u Splitu otvorena izložba Moslavačkog štrka
U galeriji Gradske knjižnice Marka Marulića u Splitu (Ulica slobode 2), 7. srpnja 2020. otvorena je izložba slika Popovačke udruge likovnih stvaralaca „Moslavački štrk“ …
Natječaj za izlaganje u HUIU galeriji u 2021. godini
Hrvatsko udruženje interdisciplinarnih umjetnika poziva autore i autorske timove (koji djeluju na polju primijenjene umjetnosti) da predlože programe za HUIU galeriju u 2020. godini …
Kreće manifestacija u jedinstvenom ambijentu Ljetne pozornice Bundek
OD ČETVRTKA  9. sepnja OSVJEŽITE LJETO KONCERTIMA Ovog četvrtka 9.7. manifestaciju otvara Tamburaški orkestar Hrvatske radiotelevizije pod vodstvom Siniše Leopolda, uz goste, sopranisticu Barbaru …
Zdrava kozmetika i kozje miljeko
Kako je hrvatska koza postala kraljica higijene? Mlijeko ovog stada postalo je sinonim za ljepotu i higijenu Kozje mlijeko već je dobro poznato kada …
Željka Gradski: PAINTHING
Ovim projektom, nastalim neplanirano i pod svojevrsnom prisilom, autorica nas pripušta sasvim blizu osobnom, a to je kod umjetnika proces oblikovanja SLIKAJ ILI CRKNI …
Nataša Bezić: KALEIDOSKOP STANJA
Dekretom se ukidaju prava pod raznim izgovorima, npr. zaštite sigurnosti. Možemo se upitati u kojoj mjeri je istina da je trenutni oblik kapitalizma idealan, …
Novi val korone – dnevno oko 50 pozitivnih
52 nova slučaja u protekla 24 sata, u bolnicama ukupno 89 osoba U protekla 24 sata zabilježena su 52 nova slučaja pa je broj …
BETI – novi zanimljivi video spot Natali Dizdar
Iza BETI, novog imena na domaćoj glazbenoj sceni, kriju se Natali Dizdar i članovi grupe Mayales: Vlado Mirčeta, Luka Geček i Pavle Miholjević. Dugogodišnji …
DOBRE ZVIJEZDE MLIJEČNE STAZE
U svojem novom romanu Marina Horkić zadire u jedno od najosjetljivijih razdoblja naših prostora, pedesetak burnih godina tijekom kojih su se smjenjivali sustavi, ideologije, …