Mladi ljudi pokazali su da imaju mašte i znanja o Domovinskom ratu

MALI ŽENSKI RAZGOVRI SA DIPL. SOCIOLOGINJOM IVANKOM BUŠIĆ POVODOM ZAVRŠENOG NATJEČAJA ZA NAJBOLJU KRATKU PRIČU O DOMOVINSKOM RATU KOD SREDNJOŠKOLACA

Potaknuti idejom da se očuvaju plemenite vrijednosti Domovinskog rata djelatnici u Ministarstvu branitelja  pokrenuli su inicijativu za natječaj i izbor najljepše kratke priče o Domovinskom ratu kod učenika srednjih škola iz cijele Hrvatske. Djeca su na kratko „obula cipele“ ratnika koji su branili svoje domove i napisala odlične priče, a samo njih nekoliko je dobilo i nagrade. To sve bilo je u „režiji“ dipl. sociologinje Ivanke Bušić iz Ministarstva branitelja o kojoj je javnost slabo upoznata. U razgovoru sa portal Akademija Art sa Ivankom Bušić doznat ćemo sve o hvale vrijednom natječaju.

razgovarala: Gordana Igrec

Koju, dakle, funkciju obnašate u Ministarstvu hrvatskih branitelja?

Voditeljica sam Službe za očuvanje i promicanje vrijednosti Domovinskog rata koja se, između ostaloga, bavi izgradnjom spomen-obilježja mjesta masovnih grobnica žrtava iz Domovinskog rata i spomen-obilježja vezanih za najznačajnije pobjede i najveće tragedije u Domovinskom ratu (Vukovarsko srce u krugu Vukovarske bolnice, Prekinuto djetinjstvo u Slavonskom Brodu, Kocke vedrine u Okučanima i sl.), brine o Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru, bavi sufinanciranjem izgradnje, postavljanja ili uređenja spomen-obilježja vezanih za ljude i događaje iz Domovinskog rata, sufinanciranjem audiovizualnih djela o Domovinskom ratu (uglavnom dokumentarni filmovi), sufinanciranjem prvog tiska književnih i publicističkih djela o Domovinskom ratu te prijevoda na strani jezik i objave u e-obliku na nekom od specijaliziranih postala za e-knjigu i nizom drugih poslova.

Kako ste došli na ideju da raspišete natječaj za najbolju kratku priču o Domovinskom ratu za srednjoškolce?

Ministarstvo hrvatskih branitelja u svom Strateškom planu ima zacrtane osnovne smjernice i aktivnosti koje se planiraju provesti u određenom razdoblju, među kojima su i javni pozivi i natječaji temeljem kojih sufinanciramo projekte i programe udruga usmjerenih na očuvanje vrijednosti Domovinskog rata.  Ideju o provedbi o natječaja za kratku priču o Domovinskom ratu za učenike srednjih škola Ministarstvu je početkom prošle godine izložila Marina Čubrić, profesorica hrvatskog jezika i književnosti. Ideja se činila dobrom te ju je podržao ministar Medved, realizacija je išla iznimno glatko i brzo, a rezultati su nas sve ugodno iznenadili. 

Koja je to godina ovakvog natječaja?

Ovogodišnji Javni poziv za dodjelu nagrade za kratku priču o Domovinskom ratu je drugi po redu.

Koliko se radova prijavilo na natječaj?

Prošle smo godine zaprimili ukupno 90 radova u zadanom roku. Dio tih radova nije bio u formi priče, odnosno, bilo je tu eseja, kratkih povijesnih osvrta, crtica, pjesama i slično. Ove je godine zaprimljeno 80 radova i uz par iznimki, velika većina srednjoškolaca nam je poslala upravo kratke priče o Domovinskom ratu.   

Iz kojih sve gradova se prijavilo učenika?

Naši ovogodišnji natjecatelji, autori kratkih priča o Domovinskom ratu dolaze iz 23 grada u Republici Hrvatskoj i to iz: Daruvara, Davora, Donjeg Miholjca, Dubrovnika, Iloka, Karlovca, Krapina, Križevaca, Novske, Ogulina, Oroslavlja, Osijeka, Požege, Pule, Siska, Splita, Varaždina, Vinkovaca, Virovitice, Zaboka, Zadra, Zagreba i Županje.

Kako je izgledala procedura vrednovanja? Pretpostavljam da su radovi bili pod šifrom…

Radovi se zaprimaju pod šifrom, a u Obrascu prijave dostavlja se podatak o šifri i naslovu rada te ostali podaci potrebni za kasniju komunikaciju s autorima. Kratka priča o Domovinskom ratu, sukladno propozicijama Javnog poziva, treba biti književno ostvarenje na standardnom hrvatskom jeziku ili narječju s područja Republike Hrvatske, koje tematizira posredni, prepričani doživljaj Domovinskog rata (uz navođenje izvora), događaj stvarne ili fikcijske naravi, može obrađivati samo jedan segment Domovinskog rata, ali i Domovinski rat u cijelosti.

Postupak raspodjele kratkih priča među članovima Povjerenstva za vrednovanje ovisi o broju pristiglih radova i rokovima za donošenje ocjene. Kako bi Povjerenstvo za vrednovanje imalo dovoljno vremena za kvalitetno čitanje i vrednovanje, a zbog većeg  broja zaprimljenih kratkih priča, organizirali smo čitanje i vrednovanje u više krugova.

Napominjem da konačni poredak ne ovisi samo o broju bodova nego i o argumentima članova Povjerenstva za vrednovanje za svaku kratku priču. Povjerenstvo je o njima razgovaralo na podužoj sjednici, čitalo ulomke, osvrtalo se na  nijanse koje bi mogle prevagnuti u ocjeni…. zapravo, bilo je vrlo tijesno. Sportskim rječnikom, imali smo fotofinish!  Upravo zbog toga smo odlučili, osim prve, druge i pet jednakovrijednih trećih nagrada, dodijeliti i pisano priznanje autorima ostalih pet kratkih priča koje su ušle u zadnji krug. 

Tko je sve sjedio u komisiji?

Povjerenstvo za vrednovanje kratkih priča o Domovinskom ratu čine osobe različitih struka  kojima su pisanje i jezik u svakodnevnom fokusu:  Marina Čubrić, prof., predsjednica  te članice odnosno članovi prof. dr. sc. Bernardina Petrović, lingvistica, Snježana Dukić, novinarka, Antonio Gabelić, dramaturg i scenarist,  Tomica Bajsić, književnik, Ivana Adlešić Pervan, književnica za djecu, Ivana Haberle, novinarka i urednica te Anita Malenica, novinarka, a moja uloga u Povjerenstvu je uglavnom koordinativna.

Koji su uvjeti bili osim da se ne širi mržnja još navedeni kao prioriteti?

Elementi za vrednovanje kratke priče bili su: tematika jasno vezana uz Domovinski rat, estetska vrijednost priče, uspješnost interpretacije teme, autentičnost prijavljenog rada, jezično-stilska vrijednosti, dok su elementi za eliminaciju iz daljnjeg vrednovanja bili: tematika priče koja niti jednim svojim dijelom ne dotiče Domovinski rat, priča koja nadmašuje propisan broj znakova za dvostruko i više, priča napisana na stranom jeziku, priča za koju se utvrdi da je plagijat (dijelom ili u cijelosti) te priča koja je pisana s porukom nesnošljivosti, mržnje ili diskriminacije.

Jesu li s srednjoškolci pokazali dorasli i zreli tom zadatku?

U potpunosti!  Pisati o tako teškoj, bremenitoj i slojevitoj temi, to je zaista ozbiljan i predan rad. A kada to radi mladi čovjek, tinejdžer, onda je to još vrjednije. Ovi mladi ljudi pokazali su da imaju mašte, da imaju znanja o Domovinskom ratu, da znaju pisati o temi koja nije lagana niti lepršava, koja traži puno više od mladenačkog razmišljanja o svrsi i biti vlastitog postojanja, odnosnima u razredu ili novom modnom trendu…. Među prošlogodišnjim i ovogodišnjim natjecateljima ima istinskih talenata, puno je tu potencijala i sigurna sam da neka od tih imena ne gledamo zadnji put potpisana ispod nekog rada. Svakako valja istaknuti ulogu njihovih profesorica i profesora čiji poticaj na pisanje, pohvala, pomoć u uklanjanju nehotičnih pravopisnih pogrešaka mogu itekako pomoći ovim mladim talentima. 

Tko je sve ove godine dobio priznanja od učenika?

Ad. 10. Sukladno preporuci Povjerenstva za vrednovanje, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved odlukom je dodijelio  slijedeće nagrade i pisane pohvale:

I. NAGRADA u neto iznosu od 3.000,00 kuna

Rad potpisan zaporkom: „LAJKA34932“

Naslov: „Zbogom, Ljubo“

Autorica: Vilhelmina Lana Krajcer, učenica 1. razreda

Naziv i adresa škole: IV. gimnazija, Žarka Dolinara 9, 10000 Zagreb  

Profesorica:  Ana Samardžija Lujanac

II. NAGRADA u neto iznosu od 2.000,00 kuna

Rad potpisan zaporkom: „dubrovnik12345“

Naslov: „Krvave vode“

Autorica: Tea Oštrić, učenica 2. b razreda

Naziv i adresa škole: Gimnazija Petra Preradovića, Trg bana Josipa Jelačića 16, 33000 Virovitica

Profesorica: Vera Žužić

III. NAGRADA u neto iznosu od 1.000,00 kuna (pet ravnopravnih nagrada)

Rad potpisan zaporkom: „Rimljanka 23“

Naslov: „Srebrni prsten s bijelim kamenom“

Autorica: Domenika Potnik, učenica 3. razreda

Naziv i adresa škole: Nadbiskupska klasična gimnazija s pravom javnosti, Voćarska 106, 10000 Zagreb

Profesorica: Katarina Škrabo

Rad potpisan zaporkom: „LUCIJA12345“

Naslov: „Rat je ono poslije rata“

Autorica: Lucija Vilić, učenica 2. d razreda

Naziv i adresa škole: II. gimnazija Split, Teslina 10, 21000 Split

Profesorica:  Ema Bodrožić – Selak

Rad potpisan zaporkom: „medimlijeko“

Naslov: „Prigušeni koraci prema budućnosti“

Autorica: Katarina Colnago, učenica 2. razreda

Naziv i adresa škole: Nadbiskupska klasična gimnazija s pravom javnosti, Voćarska 106, 10000 Zagreb

Profesorica:  Andja Jakovljević

Rad potpisan zaporkom: „1111 PANDA“

Naslov: „Prozor u prošlost“

Autorica: Maja Čalić, učenica 2. razreda

Naziv i adresa škole: Ekonomska i turistička škola, Ivana Gundulića 14, 43500 Daruvar

Profesorica:  Lovorka Levak

Rad potpisan zaporkom: „Račinovci“

Naslov: „Uspomena na jednog dječaka“

Autorica: Lorena Filipović, učenica 3. razreda

Naziv i adresa škole: Opća gimnazija Županja, Veliki kraj 42, 32270 Županja 

Profesorica: Dubravka Bilić

Svaka pristigla priča otkinula je jedan djelić sudbine i jednu sliku svijeta ratne prošlosti i oblikovala ih za nov književni život. Broj nagrada ove je godine bio premali da bi se odalo priznanje svim učenicama i učenicima koji su napisali zapažene priče. Stoga je još pet priča pisano pohvaljeno:

Rad potpisan zaporkom: „12345 Slovo“

Naslov: „Slovo na papiru“

Autorica: Rea Matoković, učenica 3. k razreda

Naziv i adresa škole: Ekonomska škola Požega, Osječka 33, 34000 Požega

Profesorica:  Marija Šag Sadilek

Rad potpisan zaporkom: „ALOJZIJE28“

Naslov: „Glas šutnje“

Autor: Toni Krolo, učenik 4. razreda 

Naziv i adresa škole: Nadbiskupska klasična gimnazija  „Don Frane Bulić“, Zrinsko-frankopanska 19, 21000 Split

Profesor: Vedran Torić

Rad potpisan zaporkom: „MAMA4444“

Naslov: „Misa“

Autorica: Amalija Danjek, učenica 3. f razreda

Naziv i adresa škole: III. gimnazija Zagreb, Kušlanova 52, 10000 Zagreb

Profesorica:  Maja Ilić

Rad potpisan zaporkom: „0503002“

Naslov: „Rastanak“

Autorica: Kristina Vlašić, učenica 4. razreda

Naziv i adresa škole: Biskupijska klasična gimnazija Ruđera Boškovića Dubrovnik, Poljana R. Boškovića, 20000 Dubrovnik

Profesor/ica: nije navedeno

Rad potpisan zaporkom: „Charles Baudelaire“

Naslov: „Dolor, doloris, m.“

Autorica: Marijana Bošnjak, učenica 3. razreda

Naziv i adresa škole: Srednja škola Ilok, Matije Gupca 168, 32236 Ilok

Profesorica: Ines Kraljević

Kako će se dalje razvijati ovaj projekt?

Javni poziv za dodjelu nagrade za kratku priču o Domovinskom ratu ima sve uvjete da se nastavi  provoditi i u slijedećim godinama. Njegova provedba nije zahtjevna niti skupa, a njegovi učinci su vrlo opipljivi i pozitivni.  Prvonagrađenu priča „Zbogom Ljubo“ poslala nam je učenica I. razreda gimnazije; prema neformalnim informacijama, napisana je nakon prošlogodišnjeg dvodnevne izvanučioničke nastave učenika osmih razreda osnovnih škola u Javnoj ustanovi Memorijalni  centar Domovinskog rat u Vukovaru.

Jeste li zadovoljni sa poznavanjem javnosti o ovom hvale vrijednom projektu? Da li dovoljan broj naših ljudi zna o tome, naime?

Ne mogu objektivno suditi o tome. Dvogodišnje razdoblje je možda prekratko za veću prisutnost u javnosti, ali, reakcije su uglavnom pozitivne. Ali mogu istaknuti da smo zadovoljni odazivom učenika. Zahvaljujemo portalu skole.hr i svima drugim portalima koji su prenijeli informaciju o raspisanom Javnom pozivu. Sigurna sam da će najbolji radovi  naći svoj put do čitatelja, pogotovo kada budu, vjerujem slijedeće godine, objavljeni u Zbirci kratkih priča o Domovinskom ratu koju pripremamo u suradnji s Ministarstvom obrane.

Možete li priču koja je osvojila prvo mjesto u cjelosti objaviti uz svoje odgovore tako da bude na našem portalu?

Kratke priče o Domovinskom ratu, nagrađene i pohvaljene, objavljene na mrežnoj stranici Ministarstva hrvatskih branitelja i moguće ih je pročitati na linku

O čemu su đaci najviše pisali? O prijateljstvu u ratu, o razaranju, ili nešto treće …

Teško je precizno izdvojiti, ali, česta tema je podrum. Podrum kao mjesto utočišta ili podrum kao mjesto stradavanja. Nezaobilazna tema je prijateljstvo u svim svojim, ponekad iznenađujućim oblicima. Smrt glavnih junaka također je čest motiv u pričama, najčešće ispričane u trećem licu ali, imamo i autore koji su napisali zapažene priče u prvom licu. I naravno, uz hrvatske branitelje kao nezaobilazne junake, stradanje djece i mladih u ratu je vrlo čest motiv priča. U nekim su pričama zabilježeni, odnosno prepričani stvarni doživljaji poznanika, roditelja, susjeda… Uglavnom, pisali su o raznim temama, a svojim su radovima nadmašili očekivanja.