Gradska galerija Fonticus Grožnjan u prigodi Dana Općine Grožnjan, od 15. 6. 2020. u 19.30 sati, predstavlja likovni projekt GROŽNJAN U FOKUSU
Karel, Nina i Rok Zelenko:
GROŽNJAN KAO MOTIV, slikarska izložba
&
Tomislav Kovačić:
LUKA GROŽNJAN BILJEŽENA SVJETLOM, samostalna izložba fotografija
&
Tomislav Kovačić (snimke) i Željko Bobanović /Don Bobo (montaža):
GROŽNJAN, UGLAVNOM IZ ZRAKA, video rad
Karel, Nina i Rok Zelenko: GROŽNJAN KAO MOTIV
Predstavljamo izložbu koju potpisuje troje autora: Nina, Karel i Rok Zelenko. Treba kazati da je cijela ova porodica obilježila tijek trajanja Grada umjetnika. Iako u ovoj obitelji ima još umjetnika (Lea Bernetič Zelenko, pok. Sonje Rauter Zelenko, Martin Zelenko i Marko Zelenko), ovaj puta slikarske radove predstavlja njih troje. Tema je Grožnjan u fokusu, a u prigodi 55. godišnjice osnutka Grad umjetnika.
Pitanje smisla proizvodnje umjetničkih predmeta ovim umjetnicima nije problem. Oni jednostavno tako osjećaju i čine. Zastupljenu autoricu i autore odlikuje naglašena individualnost pa se, unutar kronoloških stilskih odrednica kojima bi trebali pripadati pojedini umjetnici, primjećuju otkloni. U konačnici, Grožnjan dobiva prezentaciju zanimljivih slikarskih, povijesno-artističkih motiva. Uz to, izložba je kreativni dokument o ustrajnosti od 1965. do 2020. godine
Shodno generacijama i poetikama vremena u kojem su autori stasali, djelovali i još uvijek djeluju, ova izložba je heterogena po interpretacijama oblika, ali homogena po emaniranim energijama. Raspon kreativnog iskaza pokriva stilske odrednice iz vremena sredine prošlog stoljeća pa do recentnih iskaza.
Karel Zelenko pripada prvim doseljenicima – umjetnicima, osnivačkom krugu stanovnika Grada umjetnika. Cijeli njegov život odan je kreativnom: kao slikar, grafičar, keramičar i ilustrator, ali i aktivist i organizator. Njegov dugogodišnji rad ostavio je tragove na likovnoj sceni Slovenije, ali i umjetničkog Grožnjana. Iz njegovog zaista velikog opusa za ovu prezentaciju izdvojeni su radovi vezani uz Istru i Grožnjan. Njihove datacije sežu od 1984. do sasvim svježih. Već njih nekoliko svjedoče o vizualnom promišljanju atmosfera našeg malog grada i ljudskih situacija. Umjetnikov pristup oblikovanju karakterizira nesputanost pravilima. Kolor je često zagasit, ponekad snažan, uvijek u službi ekspresije. Motivi su uvijek promišljeni i uvijek figurativni. Ovakvim pristupom kreirane scene dobivaju nadrealnu atmosferu. Ljudi ali i životinje povremeni su stanovnici njegovih naslikanih ambijenata. Autor iz primijećenih/doživljenih situacija izdvaja karakteristične ambijente ili likove. Većina radova odlikuje se melankoličnom narativnošću. Sve radove potrebno je dešifrirati, otkrivati kroz detalje i odnose motiva. Pažljivijem promatraču ne izmiču humorno, ali decentno prikazani međuljudski odnosi, ritualni prizori ili erotske teme. Umjetnik ovdje ugrađuje i svoj osobni stav pa bivamo svjedoci distancirane, ali tople, ljudske poetike kojoj je ponekad udahnuta doza sarkazma.
Za njega Nina Pirnat Spahić kaže: „…U okvir svog slikarskog, grafičkog, crtačkog i keramičkog opusa Karel Zelenko je uključio svoj monolog sa svime i svima. Tako je njegov umjetnički opus, kao samostalna cjelina, postajao sve izuzetniji, dragocjen te cjeloviti epilog našeg vremena. Zelenko si je, kao majstor svog poziva, izborio rijetku slobodu, da jasno, čisto i razumljivo izgovara svoj humanistički nazor o svijetu.“ Citat: Nina Pirnat Spahić: tekst kataloga: Karel Zelenko – La comédie humaine
Zaustavljeno vrijeme, neodredivo dugi meditativni trenuci, mogli bi biti obuhvatnica radova kojima se predstavlja Nina Zelenko. Radi se o slikama okruglog ili kvadratnog formata, uglavnom osobne, intimističke tematike predstavljene kroz idilično određene motive. Oblici, na rubu naivnog, dječjeg pristupa, tvore elemente bitne umjetnici i daju značajke univerzalnosti. Gotovo na svim radovima prisutan je mali gradić na uzvisini. Ponegdje je u zadnjem planu, negdje u daljini, a gdjekad je umjetnica zašla među njegove povijesne, energijom prepunjene zidove, ne bi li ih razotkrila simboličnom motivikom. Ukoliko motiv nije Grad umjetnika, motiv je istarski i/ili primorski. Ponegdje naglašene linije/trake kolora, dijele motive na područja pa se radovi približavaju nadrealnom ili simboličkom izčitavanju. Pretapanje formi i iznenadno prepoznavanje oblika u obliku nalazimo na više radova. Oblikovanje uz odmjerenu stilizaciju inicira razmišljanje o pojavnosti realnog unutar vlastitih intimnih svjetova. Koristeći isječke okruženja, autorica kombinira motive koje pretvara u znakovlje.
Nina često, tvoreći elemente melankoličnih scena, koristi prozaične motive koje promišljeno pretvara u simbole. Tu su ptice, ribe, mačke, leptiri, puževe kućice, proplanci, trave, krošnje stabala, nebo, morsko dno. Svjetlo je uvijek kontrolirano, manifestira li se kao svijetli krug, osvijetljeno područje ili kao odsjaj mjesečine. Ponekad nije jasno igraju li se stabla s pticama ili obrnuto. Ili se druže ptice i mačke. Ukoliko ih vidimo kao simbole, doživljaj je zaista nadrealan.
Pred nama su radovi koji se ne oslanjaju na trendove, modu ili proklamirane stilove. Tematika je uvijek intimistička s otklonom prema znakovitom, prema želji za iskazom bezvremenskog. Čini nam se kao da je Nina htjela sve te detalje i atmosfere „spakirati“ da ih možemo ponijeti kao uspomenu na doživljaj. Poput spomenara u kojem istovremeno i je i nije realnost, već samo niz izabranih doživljaja. Kao bijeg od boli materijalnog svijeta u kojem ipak, na sreću, postoje i lijepe stvari. Ekologija duše i ekologija prirode bile bi opće odrednice ovih radova.
Rok Zelenko iz svog bogatog slikarskog opusa izdvaja kolekciju radova čija je osnovna zajednička tema Grožnjan. Tu je niz uzajamnih impresija umjetnika i grada koji, jedan prema drugom, nikada nisu bili ravnodušni. Ovu lokaciju na kojoj aktivno djeluje kao umjetnik, ali i kao organizator, inicijator aktivnosti, gdje je odgajao svoju djecu, Rok intenzivno doživljava. Autor ulazi u samu bit kamenog naselja. No, ovdje nas ne očekuju lijepe vedute. Pred nama su umjetnikovi doživljaji izgovoreni pomalo mističnim atmosferama. I još, ovaj grad nije prazan, umjetnik ponekad prikazuje njegove stanovnike umrežene prostorima ulica, trgova, prolaza i situacija.
Rok se najviše oslanja na boju. Fascinira uporaba plave, često dubokih tonova, koja prevladava ili se barem pojavljuje na mnogim radovima. Primjećujemo i na manjim formatima, gotovo uvijek energičan potez. Ponegdje, u slikarski namaz mu se miješa crtež, što umjetnik vješto usklađuje. Zapisi ponekad izlaze iz formata slike. Svi radovi temeljeni su na figurativnim motivima. Gradnja oblika ponegdje groteskno deformira poznati oblik, ali upravo takav pristup odaje senzibilitet autora. Sve slike zrače ljudskošću autora kao sudionika događaja, scena koje interpretira. Često rad odaje dojam sentimentalnosti uvijek prezentirane distancirano. U ovo prijelomno vrijeme krize duhovnog, gotovo da postaje neuljudno predstavljati motive i umjetničke radove koje karakterizira doza lirike. Rokovi radovi zasigurno su lirske situacije domišljane zrelom likovnošću. Umjetnik propituje rastačući impresiju u interpretaciju.
Rok Zelenko zna da svijet nije objektivno stvaran. Stvarnost je subjektivno determinirana, a potraga za spoznajom svedena je na stalnu reinterpretaciju. Većina ovih radova ima naslove povezane sa sadržajem. No, ovdje se ne radi o ilustraciji nekog grožnjanskog trga ili događaja već o njegovoj interpretaciji temeljenoj na doživljaju. Ovaj izbor radova Roka Zelenka možemo doživjeti kao problematiziranje prihvaćenog osobnog i povijesnog prostora. Ponekad gestualno, ponekad sasvim pitomo, na radovima očitavamo prepoznatljive teme uz otklone ovisne o raspoloženju, trenutnim odbljescima svijesti. Autor je iskren. Ponekad nam govori direktno, a ponekad pripovijeda znakovima. Rok nije kreator lijepih slika okoline već nas obasipa mogućnostima. Autor kao da želi istovremeno prikazati i sakriti nebesko i duhovno plavetnilo.
Bobanovic & Kovacic 
Bobanovic Kovacic 
Kovacic 
Kovacic 
Kovacic 
Kovacic 
Zelenko Karel 
Zelenko Karel 
Zelenko Karel 
Zelenko Karel 
Zelenko Nina 
Zelenko Nina 
Zelenko Nina 
Zelenko Rok 
Zelenko Rok 
Zelenko Rok
Tomislav Kovačić: Luka Grožnjan bilježena svjetlom
Pred sobom imamo seriju autorskih bilježaka fotografskom kamerom, koje potpisuje Tomislav Kovačić. Nalazimo se pred razrađenim nizom koji ima početak, ali ne znamo mu kraj. Poput stilskih vježbi. Radovi su dio serijala koji može trajati još samo jedan „klik“ ili su dio niza koji će i dalje slijediti imaginaciju autora. Moguća analiza, komentar, traži od nas odgovornost doticanja mnogih područja koje autor svjesno ili nesvjesno apsolvira kako bi dobio rezultat koji nam podastire. Očito je da se ne zadovoljava prikazom oblikovnog stanja, već napor usmjeruje ka značenju. Radi se o fotografijama na temu Grožnjana. Precizno, nastale su na temu luke Grožnjan: spoja povijesti i realiziranih maketa brodova također nastalih na području Grožnjana.
Kuriozum ovog projekta je mogućnost istovremenog uvida u dva medija stvaralaštva. Jedan je izvedba trodimenzionalnih radova i njihova vidljivost na dostupnoj lokaciji. Ovome se priključuje obrada tih motiva od strane drugog kreativca, u obliku autorskog doživljaja korištenjem medija fotografije. Promatrač ima priliku pregledati objekte Igora Hajdarhodžića uživo, na gradskom trgu, ali i vidjeti ih u galeriji, interpretirane okom/okularom Tomislava Kovačića.
Fotografski medij, u svojoj biti, uvijek je dokumentaran. Jer, fotografska kamera, bilo koje vrste, uvijek reagira na osvjetljeni motiv. Tehnologija bilježi realno iako poneki autori uspijevaju mediju dodati notu apstraktnosti ili začudnosti. Tomislav Kovačić kreće od prijedloga zadatka. U dogovoru s glavnim grožnjanskim brodograditeljem, kao osnovni motiv uzima figure/makete brodova smještene na trgu Grada umjetnika. Fascinacija plovilima kao da je prešla s autora radova u prostoru na autora ovih fotografskih radova. Na rubovima eksperimenta Kovačić mijenja rakurse. Od žablje perspektive, preko uobičajeno niveliranog pogleda pa do pogleda iz zraka. Tu se razmahuje mašta fotografa pa svaki rad ima neku drugačiju karakteristiku. Autor fotografija nakon snimanja još kompjutorski obrađuje snimke. Ovime podupire začudnost jer se neki od motiva brodova pojavljuju lebdeći. Na nekim fotografijama su uzmaknuti oslonci, postolja. Druge skulptorske brodove fotograf propituje obrnuto, na način da naglašeno bilježi postolja koja su i sama po sebi neobična. Tako nalazimo trup makete broda na preuređenoj, ali prepoznatljivoj konstrukciji bicikle s dodatnim kotačima. Odnos motiva i okoline posebno je zanimljiv, kako autoru tako i promatraču. Neki su predstavljeni u suodnosu s horizontom na kojem je morska obala. Tu su korištene, zabilježene promjene vremenskih okolnosti. Od dramatičnih oblaka preko bliještećeg horizonta pa do bilješke zalaska sunca u daljini.
Fotografija, u pristupu Tomislava Kovačića, dramatičnost dobiva kompozicijom izreza. Unutarnja snaga te, nove realnosti, pažljivo je osmišljena. Rezultat je novi likovni artefakt. Planovi, linije, tonirane površine na radovima odlično komuniciraju s izrezom. Bogatstvo u detalju. Sasvim realistični motiv dobio je autorstvo kadriranjem. Detalji su prepoznatljivi, no radovi djeluju kao nadrealne scene. Čvrsta kompozicija, odbacivanje kolora, solidno uvećanje, pojavljuju se kao bitne karakteristike izložbenog projekta. Ovaj ciklus zapisa svjetlom spoj je poetike i zanata. Na odabranu temu, autor odgovara serijom fotografija, zaokruženom cjelinom.
Kovačić najčešće konfrontira dvije situacije: pozadinu i objekt u prednjem planu. Ponekad je pozadina dramatičnija od prvog plana, ali se ova dva elementa uvijek smisleno nadopunjuju. Fotograf ciljano navodi kameru na bilježenje impresije. Raspon mogućeg likovnog zapisa bogat je detaljima. Kovačić uvijek dramatično kadrira. Izrezak iz postojećeg obilja postaje završeni rad. Unutarnja napetost elemenata ne traži proširenje kadra. Izrez koji nam se nudi na ogled kompozicijski je čvrst i stabilan. Pred sobom imamo nadrealne kompozicije, ali smo, do krajnjih mogućnosti, vezani za motiv. Očito je da autor ovisi o motivu i da ga ne želi prikriti. Ostavlja nam znakove prepoznavanja.
I brodograditelj Hajdarhodžić i fotograf Kovačić nisu ovom prigodom jedini put ovdje. Oni s Grožnjanom ispredaju priču koja već ima tijek, a ima i budućnost: ova izložba predstavlja nastavak postojanja maštovitog oblikovanja koje se nadovezuje na povijesne situacije. Jedna je nekadašnje postojanje luke u podnožju Grožnjana, a druga je tradicija kreativnosti koju ovaj grad njeguje više od pola stoljeća. Nije čudno što je ovaj drevni istarski gradić privukao dva majstora. Majstora kombinatorike oblikovanja i majstora objektiva. Važno je reći da je Grožnjan Grad umjetnika već 55. godina. On obiluje likovnim, glazbenim, teatarskim i raznim drugim događajima. Ovaj projekt dokazuje i više od toga: Grožnjan nije mjesto gdje se projekti samo odigravaju. Grožnjan je mjesto gdje se stvara. Naravno, ovdje ima i gostujućih projekata, no mnogo je važnije da baš na lokaciji nastaju situacije koje rezultiraju novim kreativnim ostvarenjima.
Ove fotografije ne prikazuju. Svaka od njih izgovara neki dramatični doživljaj. Kovačić scenama dodaje čaroliju. Ploviti se mora, a neke atmosfere pred nama asociraju na mistični brod Lutajućeg Holandeza. Manjka samo neka dramatična dionica ili arija Wagnerovog uglazbljivanja, glas Sente koja dramatičnim vokalizama iskazuje zanos kobnom sudbinom. Atmosfera svake pojedine fotografije autorski je promišljena. Zadovoljni smo ponuđenom likovnom informacijom. Autor je izgovorio razmišljanje na svoj senzibilni način, ne agresivno, ali moćno i pritom nam ne namećući svoj stav, međutim, računajući s našim doživljajem i našim vlastitim arhetipskim senzibilitetom.
Željko Bobanović Don Bobo djeluje u sadašnjosti, kroz svoj studio „D13“. Živi u Višnjanu u Istri.
Tomislav Kovačić rođen je 1955. u Varaždinu. Studirao arhitekturu, a usavršava se u Hrvatskoj i Njemačkoj. Od mladosti se zanima za fotografski medij. Najprije apsolvira analognu (rad sa kamerama i rad u kućnom foto – laboratoriju, a kasnije prihvaća digitalnu fotografiju. Profesionalno se bavio dokumentarnom, marketinškom i turističkom fotografijom. Surađivao sa časopisima i drugim medijima koji mu objavljuju radove. Kao pasionirani zaljubljenik u jedrenje sudjeluje na brojnim regatama i putovanjima Svjetskim oceanima i morima, uvijek uz kameru u ruci bilo da je riječ o fotografiji ili filmu. Brojni putopisi rezultat su tih putovanja. Dobitnikom je i više nagrada. Izlaže na mnogim kolektivnim javnim prezentacijama. U njegovom arhitektonskom uredu, fotografija ima značajnu ulogu. Živi i radi u Istri (HR).
Karel Zelenko rođen je 1925. godine u Celju (Slo). Poslije završene srednje škole nastavlja studije na umjetničko-obrtnim školama u Ljubljani i Grazu, te na Akademiji likovnih umjetnosti u Beču i Ljubljani. Godine 1949. diplomirao je na kiparskom odjelu kod prof. B. Kalina. Grafičku specijalku završio je 1951. godine kod prof. B. Jakca. Poslije toga, godinu dana pohađa specijalku za slikarstvo kod prof. G. Stupice. Po završetku edukacije radi u keramičkoj industriji u Kamniku. Godine 1954. zapošljava se u Školi za oblikovanje u Ljubljani, gdje radi do 1959, kada dobiva status samostalnog umjetnika. Od 1960. godine živi u Ljubljani. Obavlja istaknute funkcije u Društvu slovenskih likovnih umjetnika. U tom svojstvu jedan je od institucionalnih osnivača likovne kolonije „Grožnjan – grad umjetnika“. Jedan je od osnivača i predsjednika „Udruženja likovnih, kulturnih i javnih radnika Grožnjan“ i „Gradske galerije Grožnjan“. Njegovo djelovanje i radovi kontinuirano su prisutni u „Galeriji Z“ u Grožnjanu. Tijekom godina stvaranja okušao se u mnogim likovnim tehnikama: grafika, slikarstvo, keramika i ilustracija. Samostalno se predstavljao u više zemalja Europe, a na kolektivnim grafičkim izložbama diljem svijeta. Njegovi se radovi nalaze u mnogobrojnim međunarodnim kolekcijama.
Nina Zelenko se bavi grafikom, keramikom i tekstilom (ručno tkanje). Školovala se u Školi za oblikovanje i na Filozofskom fakultetu u Ljubljani te na Hochschule der Kunste v Berlinu. Od 1983. godine ima status Samostalne umjetnice. Njeni radovi izloženi su u mnogim galerijama u Sloveniji, u obiteljskoj Galeriji »Z« u Grožnjanu te u Brunelovom muzeju u Londonu. Sudjelovala je na više od 80 kolektivnih i samostalnih izložbi u domovini i inozemstvu. 2012. godine boravila je kao umjetnik-demonstrator na uglednom art događanju »Art in Action«, Waterperry, blizu Oxforda u Velikoj Britaniji, gdje je prezentirala tehniku dubokog tiska. Iste godine bila je jedna od tri grafička umjetnika koji su pozvani na prestižnu izložbu Dazzle u National Theatre u Londonu. Članica je Društva likovnih umjetnika Ljubljana u kojem od 2009. pa do 2012. godine vrši funkciju Predsjednice umjetničkog savjeta. Živi i radi u Ljubljani i Grožnjanu.
Rok Zelenko rođen je 1951. godine u Ljubljani. Njegovi roditelji bili su među osnivačima umjetničke kolonije na Grožnjanu. Poslije završenog studija slikarstva na Akademiji za likovnu umjetnost u Ljubljani, Rok seli u Grožnjan. 1980. godine ženi se Leonidom Bernetič i tada se nastanjuju u zgradu u kojoj se nalazi galerija. U sedamdesetima i osamdesetima Rok Zelenko obavlja različite javne dužnosti u umjetničkoj koloniji organizirajuči kulturne programe i kulturološka istraživanja. Surađuje u životu muzičkog kampa, u uličnim predstavama, s arhitektonskim studijima te restauratorskim radionicama. Godine 1998. seli u Izolu (Slo), ali nastavlja raditi u svom ateljeu u Grožnjanu. Njegove osnovne tehnike likovnog izraza su slikarstvo i keramika. Rokov slikarski opus sastoji se od oko tisuću slika u tehnici ulja ili akrila na platnu. Opus je podijeljen na nekoliko tematskih ciklusa: „Istarske noći“, “Crveno“, „Uspomene iz sna“, „Grad“, „Inferno“, „Muze“, „Mora“, „Genesis“. Osim više tisuća komada keramičkog nakita i tanjura izradio je nekoliko monumentalnih keramičkih kompozicija uključenih u arhitekturu, koje se nalaze u širem području Grožnjana. Svoje je radove izlagao na preko 150 samostalnih i otprilike isto toliko kolektivnih izložaba diljem Europe.
Dan općine Grožnjan/Grisignana, 15. VI. 2020. ponedjeljak
17:00 Svečana misa (Župna crkva)
18:00 Otkrivanje spomen biste kiparu Aleksandru Rukavini (Veliki trg)
18:30 Svečana sjednica Općinskog vijeća Općine Grožnjan Grisignana i dodjela općinskih priznanja za 2020.g. (Koncertna dvorana „Kaštel“)
Sudjeluju: Drago Chris Fistonich, bariton; Lovro Korošec, bariton; Rebeka Pregelj, sopran i dr. Berislav Jerković, klavir i umjetničko vodstvo
19:30 Predstavljanje monografije „Grožnjan 50 godina Grada umjetnika“- izdanje na engleskom jeziku (Gradska lođa)
19:30 Otvaranje izložbe: Likovni projekt : Grožnjan u fokusu:
Karel, Rok i Nina Zelenko: Grožnjan kao motiv, likovni radovi
Tomislav Kovačić: Luka Grožnjan bilježena svjetlom, fotografije
T. Kovačić i Ž. Bobanović/Don Bobo: Grožnjan iz zraka, film/video
(Gradska galerija Fonticus)
20:00 Druženje uz nastup grupe „TRIO FORTUNA“ (Terasa Belvedere)
Autor: Eugen Borkovsky
