Debljina je uzrok mnogih bolesti, a privlačna je i korona virusu

Razgovor – prim.dr.sc. Jozo Jelčić, internist, endokrinolog i dijabetolog iz Specijalističke ordinacije za endokrinologiju

Tijekom karantene zbog pandemije korona virusa većina ljudi bila je prisiljena dva mjeseca pa i više provesti kod kuće u svoja četiri zida. Osim što se promijenio način života, jer su sada tek svi u obitelji bili više upućeni jedni na druge, promijenio se i način prehrane. Počelo se više kuhati i jesti i kretalo se u putanji od kuhinjskog stola do trosjeda u dnevnom boravku gdje se gledala televizija. Prisilno mirovanje i unošenje većih količina hrane kod mnogih je dovelo do uvećanja tjelesne mase. Debljina je ionako veliki problem svijeta. I to ne samo estetski nego i zdrastveni. Za portal Akademija Art o debljini je govorio prim.dr.sc. Jozo Jelčić, internist, endokrinolog i dijabetolog iz Specijalističke ordinacije za endokrinologiju,

Autorica: Gordana Igrec

Trideset godina se bavite liječenjem debljine…

Točno. Prije 5 godina otvorio sam privatnu endokrinološku ordinaciju. Do tada sam bio zaposlen u Zavodu za endokrinologiju Interne klinike KBC Zagreb. U KBC-u sam bio voditelj Centra za debljinu, koji je za to vrijeme postao Referentnim centrom za debljinu Ministarstva zdravstva RH. Sudjelovao sam u organizaciji svih dosadašnjih kongresa o debljini. Organizirao sam jedina dva interdisciplinarna simpozija u nas: „Socijalni, kulturalni i ekonomski uzroci debljine“. Bio sam pozvani predavač na domaćim i međunoradnim kongresima. Objavio sam veći broj znanstvenih i stručnih članaka i tekstova u knjigama i udžbenicima Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Sudjelovao sam u izradi svih dosadašnjih smjernica o dijagnostici i liječenju debljine. Član sam domaćih i međunarodnih strukovnih organizacija. Objavio sam knjigu „Debljina, bolest stila života“ u izdanju Algoritma.

Što znači „emotivna glad“ zbog koje se posezalo više za hranom za trajanja karantene radi korona virusa?

Debljina je jedan od vodećih javnozdravstvenih problema današnjeg svijeta. Po učestalosti debljine naša zemlja spada u sam europski vrh. Zato je debljina veliki javnozdravstveni problem i u našoj zemlji. To je kronična bolest koja uzrokuje brojne komplikacije i skraćuje trajanje života. Što je tjelesna težina veća, veći je rizik komplikacija i skraćenja života.

Pandemija debljine uzrokovana je nezdravim načinom života kojeg nameće današnja civilizacija. U sklopu nametnutih ubrzanih promjena načina života koje vode debljanju su promjene prehrane, tjelesne aktivnosti i spavanja. U današnjem brzom načinu života i stalnoj vremenskoj oskudici narušavaju se obrasci ponašanja i prehrane koji su tisućama godina formirani tako da omoguće istovremeno skladno zadovoljavanje energetskih, nutritivnih, fizioloških, emocionalnih, ali i kulturnih, društvenih, estetskih,  duhovnih potreba i uspješno sudjelovanje u vanjskom svijetu. Broj aktivnosti vezanih za sudjelovanje u vanjskom svijetu se ubrzano povećava. Dok su nekad tu spadali, obitelj, stalni posao i prijatelji, u današnjem svijetu broj takvih aktivnosti se ubrzano povećava oduzimajući vrijeme za aktivnosti važne za naše zdravlje: hobiji, kupovine, honorarni poslovi, putovanja, TV, računala, smartphone-i, internet, društvene mreže, gužve u prometu i slično. U nestašici vremena nametnutoj povećanjem broja aktivnosti u današnjem svijetu ti skladni obrasci su rastrgani, a snalaženje s njihovim ostacima obično ne daje dobar rezultat za tjelesno i psihičko zdravlje.

Taj nezdrav način života uzrokuje i druge bolesti stila života: dijabetes, kardiovaskularne i cerebrovaskularne bolesti, maligne bolesti i depresiju. One su odgovorne za oko 80% dolazaka liječniku i 60% slučajeva smrti. Te bolesti uzrokuje i debljina. Tako nezdrav način života dvostruko utječe na njihovu pojavu, neposredno i posredno, uzrokujući debljinu. To je sve i „emotivna glad“ koja nije od danas nego je poznata mnogim debelim osobama.

Osim nezdravog života što još može izazvati debljinu u osoba?

Osim nezdravog stila života, u manjoj mjeri na nastanak debljine utječu i geni. Vrlo rijetko debljinu mogu uzrokovati i bolesti. Crte ličnosti, karakter i snaga volje nemaju nikakav utjecaj na nastanak debljine, a niti na dugotrajne rezultate liječenja. S druge strane, emocije mogu snažno utjecati kako na nastanak debljine, tako i ne rezultate liječenja. Depresija i anksioznost, koje su danas često prisutne, mogu uzrokovati ubrzano debljanje. One utječu na prehranu, tjelesnu aktivnost i spavanje koji igraju važnu ulogu u regulaciji tjelesne težine. U emocionalnom stresu dolazi do nekontroliranog uzimanja hrane. Veća je sklonost kaloričnoj hrani. Često je izraženo emocionalno prejedanje. Naglašena je potreba za slatkim. Često se poseže za slatkišima u stanju emocionalne napetosti, nezadovoljstva ili tuge, jer se nakon toga osjeća bolje, smirenije i zadovoljnije. U ovim emocionalnim stanjima tjelesna aktivnost se smanjuje, a san postaje isprekidan i plitak. Sve to vodi debljanju. Kad se jednom udeblja, centar za glad postaje disfunkcionalan zbog čega je teško postići potpunu sitost što dodatno vodi povećanom unosu hrane, a time i energije.

Što se sa tijelom događa kada se nakupi višak kilograma?

U debljini se događaju brojni poremećaji fizioloških procesa, što je posljedica poremećaja u funkciji masnog tkiva kad se u njemu uspije uskladištiti višak energije. Masno tkivo je velika žlijezda s unutarnjim lučenjem, intenzivnom endokrinom i metaboličkom funkcijom. Iza jetre, to je drugi organ po intenzitetu metabolizma. Ono izlučuje oko 50 aktivnih proteina (među kojima su i neki hormoni) preko kojih sudjeluje u regulaciji brojnih fizioloških funkcija: tjelesne težine, spolne funkcije, metabolizma ugljikohidrata, masti i proteina, sustava za zgrušavanje krvi, upale i brojnih drugih. Kada se u masnim stanicama nakupi višak energije u obliku masti, dolazi do poremećaja njihove endokrine i metaboličke funkcije. Nema organa na kojem se ne mogu javiti komplikacije debljine.

Danas, u svjetlu pandemije SARS-CoV-2 virusa koji uzrokuje COVID19 bolest, koja je u kratkom vremenu u cijelom svijetu uzrokovala velik broj smrti zbog čega je većina država provela teške protuepidemijske mjere, debljina je brzo prepoznata kao poseban čimbenik rizika za razvoj teških komplikacija COVID 19. Osobe s debljinom imaju veći rizik razvoja hiperinflamatornog odgovora (prejake upalne rakcije) koja uzrokuje ARDS ( akutni respiratorni distres sindrom) tešku komplikaciju zbog koje je nužna primjena invazivne mehaničke ventilacije. S povećanjem ITM (indeksa tjelesne težine) raste rizik teških komplikacija. Osobe s debljinom II0 ( ITM > 35 kg/m2) imale su veći rizik od osoba s debljinom I0 (ITM: 30-34.9 kg/m2). ITM se računa po formuli = tjelesna težina (kg)/visina (m)2. Normalna tjelesna težina je u rasponu ITM= 1.85-24.9 kg/m2.

Što se sa našim kilogramima događa u vrijeme velikih pandemija poput ove sa korona virusom?

U okolnostima jakih protuepidemijskih mjera rizik debljanja se povećao zbog promjene načina života. Protuepidemijske mjere su uzrokovale ograničenje kretanja i smanjene tjelesne aktivnosti što pogoduje povećanju tjelesne težine. Stres uzrokovan brigom, strahom, tjeskobom, neizvjesnošću i smanjenim socijalnim kontaktom može uzrokovati nekontrolirano uzimanje hrane, pojačati želju za slatkom hranom, a negativno utječe na spavanje i metabolizam, što također doprinosi debljanju. Prehrana se u vrijeme protuepidemijskih mjera više usmjerila na procesiranu i konzerviranu hranu. Smanjilo se korištenje svježih namirnica za kuhanje. Povećalo se korištenje suhomesnatih namirnica, slatkiša, sokova i grickalica. Sve to doprinosi debljanju, pa je procjena eksperata EASO  (the European Association for the Study of Obesity) da bi mjere poduzete u borbi protiv pandemije epidemije SARS-2-CoV-2 virusa mogle uzrokovati porast tjelesne težine u mnogih, naročito u osoba koje već imaju debljinu i pogoršati pandemiju debljine.

Kako se postaviti u odnosu prema odgovornom životu u slučaju očekivanog drugog vala pandemije na jesen?

S obzirom da epidemiolozi predviđaju kao vrlo realnu mogućnost drugog vala pandemije coronavirusa na jesen, bilo bi korisno pripremiti se za njega. Prvenstveno bi koristilo smanjiti tjelesnu težinu, dobro regulirati glikemiju u osoba koje boluju od dijabetesa, dobro regulirati krvni tlak ako netko ima arterijsku hipertenziju. Problem je što samoliječenje debljine najčešće ne daje dugoročne rezultate. Zato bi savjet bio: javiti se svom liječniku obiteljske medicine, a ako netko ima mogućnosti javiti se endokrinologu specijaliziranom za liječenje debljine, koji bi ujedno pomogao i onima koji imaju dijabetes i druge komorbiditete. Do tada, treba se pridržavati osnovnih pravila zdravog načina života i prehrane: 3-5 obroka dnevno, ručak kao glavni i složen obrok od 3-5 jela u ugodnoj atmosferi i druženju. Nastojati povećati udio povrća i voća, odnosno osigurani raznovrsnu uravnoteženo prehranu. Izbjegavati hranu bogatu masnoćama. Iz prehrane izbaciti sokove, slatkiše i grickalice. Redovito svaki dan šetati barem pola sata. Osigurati miran i kvalitetan san u trajanju od 7-8 sati. Za djecu je važno osigurati što više igre s vršnjacima na otvorenom prostoru, smanjiti korištenje video igrica, računala ili smartphone-a na najviše 2 sata dnevno. Važno je naći vremena za odmor i druženje s članovima obitelji i dragim osobama. 

remove, weight loss, slim
Photo by happyveganfit on Pixabay

Otvorenje izložbe likovnih radova trećeg FECITa, međunarodnog samita likovnih umjetnika u Grožnjanu / foto
Nakon jednogodišnje stanke, u Grožnjanu se ponovno održava Međunarodni susret umjetnika  ̶  FECIT. FECIT je projekt koji potiče sudjelovanje umjetnika iz različitih područja vizualne umjetnosti. Druženje završava otvaranjem izložbe na kojoj ćete moći vidjeti radove svih 17 umjetnika koji će sudjelovati. …
Turizam zbraja pluseve u dolascima, a radnika fali!
Birajte samo podobne i nadalje i očekujte da će se nešto mijenjati, dok Vi tzv. lokalci cvilite kako ubija sezona, a pritom zazivate što brži svršetak, iste. Sprda i stida na sve strane Boris Markuš U globalu – zbog pandemije koronavirusa, …
Mobilna škola u Beču kao privremeno rješenje za manjak školskog prostora
U austrijskoj prijestolnici neprestano se povećava potreba za dodatnim školskim prostorom. Grad Beč potreban prostor nastoji učiniti dostupnim raznim mjerama Matea Čuljak Uz gradnju novih objekata te proširenje i obnovu starih austrijska prijestolnica pronalazi i druga rješenja za problem nedostatka prostora …
U Aljmašu 1. kolovoza obilježavanje 30. godišnjice aljmaškoga šlepa
“Braniteljima vječna zahvala, a poginulima vječna slava” – "Slavonska duša ponosna" – Ususret domoljubnom koncertu u Aljmašu – 30 GODINA ALJMAŠKOG ŠLEPA Venina Markuš Prije 30 godina prognanici Erduta, Dalja i Aljmaša protjerani su iz svojih domova i, tada jedinim mogućim …
Natjecateljski program – kratki film i Europski kratki: žiriji i filmovi 27. Sarajevo Film Festivala
Redatelj, producent i selektor Stefan Ivančić, redateljica Hella Wenders i glumica Sara Luna Zorić članovi su žirija Natjecateljskog programa – kratki film 27. Sarajevo Film Festivala. Oni će odlučiti o dobitniku Srca Sarajeva" za najbolji kratki film, koji se kvalificira za …
Drugi zakon termodinamike – osvrt na roman Drage Glamuzine
Nedavno je u biblioteci Ambrozija, kao 555. po redu, zagrebačkog nakladnika VBZ, objavljen roman Drage Glamuzine, Drugi zakon termodinamike, u kvalitetnoj opremi (knjiga je sjajno opremljena za višekratna čitanja, što inače nije čest slučaj kod izdavača), suvremenog hrvatskog pisca, urednika kod …
Na moru ljubavi – ljetna turneja Radojke Šverko
Na moru ljubavi s Radojkom Šverko u Opatiji, Splitu i Zadru Lea Lovrenčić Niz koncerata povodom 50 godina Radojkinog velikog hita „Kud plovi ovaj brod“. Radojka Šverko, jedna od naših najnagrađivanijih pjevačica popularne glazbe, iznimnog glasa i bogate karijere, koju je …
Tekuća ulja na platnu Mladena Žunjića
Slikar Mladen Žunjić poznat je kao autor koji paralelno radi na više ciklusa različite nefigurativne motivike, kao i obično na velikim formatima platna Miroslav Pelikan Tako je i nastajao ali i dalje se stvara razigrani, ciklus tekućih ulja na platnu (100 …
Koncert Voces8 – glazbena svjetska atrakcija u Zagrebu, 5. kolovoza
Svjetska vokalna atrakcija po prvi put u Zagrebu!Crkva sv. Križa (Siget) – Zagreb, Trg svetog Križa 1 četvrtak, 5.8.2021. u 21 sat Tihana Jokić Komorni zbor "Ivan Filipović" sa zadovoljstvom najavljuje ovogodišnju posebnu međunarodnu suradnju – po prvi put u Zagreb dovodi …
Bečki znanstvenici testiraju nove metode liječenja raka kože
Imunoterapija, koja obuhvaća korištenje imunološkog sustava u borbi protiv raka, revolucionirala je liječenje neoperabilnog, metastatskog karcinoma kože Matea Čuljak U današnje vrijeme oko 50 % pacijenata oboljelih od te vrste raka preživi više od pet godina nakon liječenja, dok je taj …
EKIPA IZ KOMORNIH SNOVA na Osorskim glazbenim večerima 1. i 3. kolovoza
Radovan Vlatković i prijatelji Ovogodišnji komorni „festival u festivalu“ okuplja se oko jednoga od svjetski najcjenjenijih hrvatskih glazbenika, kornista Radovana Vlatkovića. Vlatković je za komorno muziciranje okupio ekipu iz snova: mezzosopranisticu Renatu Pokupić, klarinetisticu Mariju Pavlović, violinista Stefana Milenkovića, violista Aleksandra …
Poziv mladim umjetnicima za izlaganje u Galeriji Crta
Galerija Crta (Centar za kulturu i informacije Maksimir) poziva mlade umjetnike da se jave na natječaj za izlaganje u galeriji Davor Ivanov Natječaj za prijedlog programa galerije Crta u 2022. godini otvoren je za izlaganje crteža, crtačkih autorskih koncepcija i kustoskih projekata koji …