MALI ŽENSKI RAZGOVORI SA KNJIŽEVNICOM SANELOM VRKLJAN

Svaka moja pjesma je djelić moje duše

Doktorica ekonomije koja se bavi hotelijerstvom, ali i radi u Sektoru za turizam u HGK i koja je život u SAD-u zamijenila ovim u domovini, jednako se dobro „snalazi u brojkama i ekonomskim odnosima“ kao i u poeziji i prozi . Sanela Vrkljan koja dijeli prezime sa jednom od ponajboljih književnica u Hrvatskoj, Irenom Vrkljan piše jednostavnim jezikom stihove, ali upečatljivim i punim „emocionalnosti i sjete“. Zato ne čudi što je njezin prvijenac bila zbirka „Krhkija od sjećanja“. Za Akademiju Art razgovarali smo sa ovom pjesnikinjom i književnicom o njezinom stvaralaštvu i o umjetnosti općenito.

Imate i svoje gospodarstvo u blizini Zagreba. Čime se ondje bavite?

Imamo malo obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo u Gospiću i mali obiteljski hotel u Karlobagu. Moj suprug Milan je Ličanin pa smo vezani uz taj kraj. Na OPG-u imamo posađeno oko 250 voćki, vrt s različitim povrćem, kokoši i psa. Primarno, odgajam svoju djecu da žive s prirodom. Svladali su da se netom ubrana rajčica može jesti kao jabuka. Trče bosi. To me raduje. U današnje nesigurno vrijeme, što je i situacija s COVID-19 potvrdila, dobro je imati svoj komad zemlje i znati svojim rukama ponešto napraviti. Osim za vlastite potrebe, dio uroda plasiramo u konobu u našem hotelu tako da naši gosti jedu hranu pripremljenu od svježih domaćih namirnica. Uz to, zgrada hotela je iz vremena turskih osvajanja, u njoj su stolovali hrvatski banovi, Kurjaković, Berislavić i drugi. Zato smo dali ime hotelu Palace Vrkljan, vežući hotel uz povijesnu baštinu hrvatskoga naroda i uz obitelj.

Koliko zbirka ste do sada izdali i koje sve?

Izdala sam zbirku poezije Krhkija od sjećanja 2017. godine. Ima još rukopisa, ali čekaju da sazriju prije nego ih otisnem na papir i ukoričim.

O čemu u pjesmama najviše govorite?

Zbirka Krhkija od sjećanja je zbirka ljubavne i životne poezije. Uvijek su tu prisutna traganja, često govoreći s prirodom ili kroz prirodu, emotivno do ogoljelosti, rekla bih. Za mene niti jedna pjesma u zbirci nije rezultat trenutne inspiracije. Te pjesme koliko god se možda jednostavnima čine, kriju duboke misaone procese i čistu ljubav, a i jedno i drugo su vječna pitanja. Svaka pjesma, za mene je cijela priča.

Tema mojih pjesama često je i obitelj i Domovina, dakle, svo ono što držim temeljnim ljudskim vrijednostima.

Pišete li i prozu?

Osim poeziju pišem i prozu. Do danas su objavljena moja dva romana „U potrazi“ u izdanju V/B/Z-a 2016. godine i „Zarobljeni“ u izdanju Hrvatskog slova, 2019. godine.

Romanom U potrazi nastojim smjestiti u vremenski prostor mentalitet naroda kroz glavni lik Magdalene tragajući za životnim istinama, dovodeći je kao predstavnika ljudskog bića u kušnje na svim njegovim razinama, fizičkoj, duhovnoj i društvenoj. Romanom Zarobljeni kroz životnu priču tri hrvatska emigranta nastojim čitatelju približiti povijest hrvatskog naroda od 1965. godine do 1991. godine, progovarajući o slobodi kao vječnom i temeljnom pitanju ljudskog bića.

Gdje ste sve do sada izdali svoje pjesme?

Moje pjesme su objavljivane u časopisu Vila Velebita. Pjesma Plamen iz tmine objavljena je i u književnoj hrestomatiji Lika i Velebitsko Primorje u hrvatskoj književnosti, 2017.godine. Povremeno objavim poneku pjesmu na svojoj Facebook stranici, ali načelno to izbjegavam jer sam sklonija poticati čitanje knjiga. Koliko god nas društvene mreže spajaju s drugima, toliko nas i razdvajaju od samih sebe. Držati knjigu u rukama i čitati, neprocjenjivo je u očuvanju društva u današnje vrijeme brzog življenja, tehnološkog napretka i globalizacije.

Što vama znači poezija?

Poezija za mene je je čisti govor duše.

Da li ste osvajali kakve nagrade ili priznanja za svoje pjesničke zbirke ili pjesme?

Nisam nikada prijavljivala svoje pjesme na natječaje za priznanja ili nagrade. Pišem zato što to osjećam kao svoj poziv. To sam ja. Ne ovisi mi životna egzistencija o pisanju i objavljenim djelima. Mogu si dozvoliti da je za mene najveće priznanje kada me čitatelji kontaktiraju i kažu mi da su se našli u mom rukopisu, a da je najveća nagrada sama radost pisanja.

Odakle crpite inspiraciju?

Inspiraciju crpim iz svakodnevnog života, iz života s prirodom i čovjekom, iz svojih najdubljih traganja za slobodom.

Je li književnost „duhovni striptiz“ kako je to rekao Meša Selimović?

Ne bih opisala svoju prozu istim riječima jer ona govori o određenim društvenim ponašanjima i događajima o kojima se kao hrvatska književnica osjećam odgovornom pisati. Ali, poezija je i za mene zaista „duhovni striptiz“ kao je to rekao Meša Selimović. Naime, moja poezija je govor ogoljele duše. Svaka moja pjesma je djelić moje duše. 

Koji su vam uzori i omiljeni pjesnici?

U mlađim danima, znala sam čitati knjigu dnevno. Puno sam čitala. I puno je pisaca u svjetskoj i hrvatskoj književnosti uz čija sam djela sazrijevala. Voljela sam čitati Tina Ujevića i Dobrišu Cesarića, njihove pjesme su pjesme moje duše. No, ne bih izdvojila niti jednoga pjesnika posebno kao svoj uzor. Kroz povijest hrvatske književnosti bilo je puno kvalitetnih i krasnih pjesnika. Jedna od njih je i hrvatska književnica Enerika Bijač. Upravo je njezina poezija, isto pisana za moju dušu, odredila da je kontaktiram i zamolim da bude urednica moje zbirke poezije, iako se nikada prije nismo upoznale. Bio joj je to sigurno jedan neobičan telefonski poziv. Velika nesebična duša, baš kao i njezina poezija.

Što novoga pripremate za blisku budućnost iz poezije ili proze?

Moj sin Ivan donio je odluku umjesto mene. Predložio mi je da zapišem priče koje izmišljam i pričam njemu i kćeri Anđeli prije spavanja kako bi i njegovi prijatelji mogli čitati te priče. Zapisala sam nekoliko priča za koje je rekao da mu se sviđaju. Hoće li ta zbirka priča za djecu u tisak prije povijesnog romana na kojem isto radim, vidjet ćemo. Nema tu velikih planova. Kad djelo sazrije i kada budem potpuno mirna sa sadržajem, dijelim ga s čitateljima.

Kada pišete svoje stihove?

Stihove pišem kada sam u osami, onda riječi same teku. Nikada ih nisam pisala u hodu.  Romane najčešće pišem uz pjev ptica i šalicu kave u ranu zoru, dok moja djeca i moj suprug još spavaju. Volim jutra.

Držite li da u poeziji vlada kod nas hiperprodukcija?

Mogli bismo govoriti o hiperprodukciji. Ali, držim da je to oduvijek tako, samo nije bilo interneta i društvenih mreža pa ljudi nisu imali gdje objaviti, nisu imali mogućnosti. Vidim tu jedan drugi izazov koji ugrožava društvo. Društvene mreže, a i dio medija kroz reality emisije negativno utječu na kulturu rada. Nažalost, mlađe generacije danas pod tim negativnim utjecajem vjeruju u instant uspjehe, uspjehe preko noći. Tako je i poezija često svedena na govor ulice i kafića, bez književnih ljepota. No, pitanje je ako ne stave fotografiju uz svoju pjesmu koliko lajkova dobiju. Dakle, ne brine me hiperprodukcija. Kvantiteta omogućuje kvaliteti da dođe do izražaja. Ja sam ekonomist, tržište je uvijek određivalo i odredit će što je prava vrijednost. Istina, u književnosti i umjetnosti, ponekad i posmrtno, ali onome tko pisanje uistinu osjeća kao svoj poziv to nije ni bitno. Bitna je radost i kvaliteta stvaranja.  

Do kada namjeravate pisati poeziju?

Poeziju, kao i prozu, namjeravam pisati dok god dišem. Nerazdjeljivo je od moga bića.

Autorica: Gordana Igrec

MALI ŽENSKI RAZGOVORI

Mali ženski razgovori sa Đurđicom Garvanović-Porobija
MALI ŽENSKI RAZGOVORI SA UMIROVLJENOM RAVNATELJICOM SREDNJE ŠKOLE U MARUŠEVCU PORED VARAŽDINA, DOKTORICOM ZNANOSTI I PJESNIKINJOM ĐURĐICOM GARVANOVIĆ-POROBIJA Poezija …
Mali ženski razgovori sa pjesnikinjom Ljubicom Ribić iz Varaždina
Osluškujem cvrkut i oluje, divim se crnim pticama i srebrom obojenoj kosi Radi kao asistentica pri nastavi s djecom …
Mali ženski razgovor sa komentatoricom javnih komunikacija profesoricom Gabrijelom Kišiček
Stvara se dojam ulične rasprave, a ne kultivirane političke polemike „Profesorica na Odsjeku za fonetiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. …
Mali ženski razgovori sa književnom kritičarkom Ladom Žigo Španić
Ne treba nas brinuti odljev mozgova, nego ostanak idiota Koga dohvati Lada Žigo Španić diplomirana filozofkinja i komparatistica književnosti, …
Mali ženski razgovori sa pjesnikinjom Dianom Burazer
Teško se odmaknuti od sebe Sve mi je to oko pjesnikinje i diplomirane matematičarke Diane Burazer izgledalo tajanstveno. Već …
Mali ženski razgovori sa pjesnikinjom Davorkom Črnčec iz Međimurske županije
Reći ću da sam najprije mama, zatim kemičarka pa tek onda pjesnikinja Po zanimanju inženjerka tekstila iz malog mjesta …
MALI ŽENSKI RAZGOVORI O ZDRAVOJ HRANI SA POZNATOM NUTRICIONISTICOM DR. LEJLOM KAZINIĆ KREHO
Zdrava hrana ne mora nužno biti i skupa, pa je mogu na stolu priuštiti većina stanovnika Hrana je lijek, …
Mladi ljudi pokazali su da imaju mašte i znanja o Domovinskom ratu
MALI ŽENSKI RAZGOVRI SA DIPL. SOCIOLOGINJOM IVANKOM BUŠIĆ POVODOM ZAVRŠENOG NATJEČAJA ZA NAJBOLJU KRATKU PRIČU O DOMOVINSKOM RATU KOD …
Mali ženski razgovori – Daria Knez Rukavina
Voljela bih se i dalje sebi smijati i nasmijavati druge MALI ŽENSKI RAZGOVORI SA GLUMICOM DARIOM KNEZ RUKAVINA POZNATIJOM …
MALI ŽENSKI RAZGOVORI SA PJESNIKINJOM LJILJANOM LIPOVAC
Divno je znati da pripadate jednom listu koji treperi na povjetarcu, hraneći se vašim imenom Zagrepčanka koja je do …
Mali ženski razgovori sa dramskom umjetnicom Ljiljanom Bogojević u povodu premijere filma “Zbornica”
Gluma je za mene sloboda i radost kreiranja i izražavanja vlastitih životnih spoznaja i emocija, te prenošenje tog ushita …
Ne zovu me uzalud “hodajućom pjesmom”
Zagreb, kao moj rodni grad, najdraža je tema u mojim pjesmama. Posebno sam ponosna što četiri objavljene zbirke sadrže …
Kultura je oaza u kojoj možete pronaći sadržaje za dušu
Danas je mladim umjetnicima teško doći do medija. Prostora za kulturne sadržaje je premalo, a kad ste još na …
Mnogi pišu, ali prava poezija je čudesna i rijetka
Inspiraciju pronalazim u svemu oko mene, ljudima, događajima i u meni, posebno emocijama, spoznajama i duhovnim iskustvima
Inspiraciju pronalazim u svemu što snažno dotakne moje oko, misao i dušu
Ako život već sve govori, nije ga potrebno kititi riječima, nego treba proniknuti u njegove jezgre – stoga je …
Pokrenuta kampanja za zažtitu djece
Kad govorimo o nasilju nad djecom, zlostavljanju i zanemarivanju, uvijek imamo sive brojke. Velika je razlika između broja prijava …

mala retrospektiva: