Kada je pitaju: „Gdje je rođena“ odgovara: „Znadete li za Grad na Bosutu“, tako se predstavlja urednica Vijesti iz kulture na HRT-u, prof. kroatistike, koja je studirala politologiju i novinarstvo te menadžerstvo u novinarstvu, a imamo je priliku gledati na vijestima iz kulture na HRT-u, Zrinka Turalija Kurtak. Ona je postala dio naših dnevnih boravaka svojim energičnim, jednostavnim i jasnim prenošenjem vijesti. Kako je kultura ovih dana izašla iz „korona karantene“ i kazališta, kina i ostali kulturni događaji su se počeli održavati, novinarka Zrinka Turalija Kurtak dala je intervju za portal Akademiju Art gdje je progovorila o kulturi i umjetnosti na malim ekranima, ali i općenito.

Autorica: Gordana Igrec

Znači, vi ste iz Grada na Bosutu. Gdje je to točno?

Kad me pitaju gdje sam rođena, uvijek odgovorim protupitanjem – znate li za Grad na Bosutu? Pa nerijetko, odgovor i ne bude točan, ali kad spomenem Vinkovačke jeseni, odmah sve postane jasnije. Volim svoju Slavoniju, ali već više od 30 godina živim u Zagrebu pa ga već smatram svojim, životnim, gradom. Rado otputujem i u Vinkovce, vežu me za njega ljudi koje volim pa mu se, kad god mogu, rado vraćam.

Kako su izgledali vaši početci rada na HRT-u?

Početkom 1993. prvi sam put zakoračila na HRT. U redakciji Teletexta trebali su novinare i s velikom sam znatiželjom prihvatila poziv kolegice koja je tamo radila. Bili su to sami počeci i solidan honorar bez velikih ambicija jer me je čekao diplomski na Filozofskom. Ubrzo je stigla i diploma, a na televiziji se otvorio put prema Zagrebačkoj panorami gdje su, zapravo, bili moji novinarski počeci. Otvorio se put prema Informativnom programu gdje me je zapazila urednica Redakcije kulture Mira Marenić Toljan koja me je 1995. pozvala u redakciju, prepoznajući, kako je rekla, moj senzibilitet za kulturu. I nije pogriješila!

Odakle vaša ljubav prema kulturi?

Ljubav prema kulturi proizlazi, zapravo iz moje ljubavi prema životu. Oduvijek me je privlačila misao kako bi bilo predivno svoj profesionalni posao pretvoriti u hobi. Divno je raditi nešto što te dokraja ispunjava, a za mene je to bila kultura. Zamislite, povlastice svakim danom biti na promociji knjige, filmskoj projekciji, kazališnoj premijeri, koncertu, izložbi…upoznavati vrhunske umjetnike i još k tome biti u poziciji da to novinarski približite tv gledateljima. Svaka granica između posla i obaveze tu je nestajala, a ostalo je samo zadovoljstvo jer radiš ono što te ispunjava!

Što je za vas – kultura?

Kultura je oaza u kojoj možete pronaći sadržaje za dušu! Zvuči, možda, patetično, ali u kontaktu s ljudima, puno sam se puta uvjerila da im je kultura nerijetko bijeg od svakodnevice, posla, stresa, kutak za opuštanje…bilo da je riječ o glazbi, likovnoj umjetnosti, kazalištu….ovisno o afinitetu, ljudi kupnjom ulaznice, zapravo, kupuju prigodu da se opuste! To se najbolje vidjelo u ovo doba korone, kada su se zatvorila kina, kazališta, muzeji, knjižnice i publika ostala uskraćena za svoj dio „kulturnog kolača“, koliko su odjednom do izražaja došli online kulturni sadržaji, a sve zbog potrebe da se barem nakratko odmaknemo od stvarnosti koja nas zagušuje.

Ima li za kulturu na HRT-u dovoljno prostora?

Apsolutno, ima! Cijeli treći program HRT-a posvećen je, uglavnom, kulturnim sadržajima. Filmski program je bogat. I sigurna sam da svatko može pronaći nešto za sebe.

Kako to da niste za Vijesti iz kulture dobili udarni termin u okviru prvog Dnevnika ili ranije?

To nas često ljudi pitaju, ali za odgovor su zaduženi oni koji planiraju program. Možda je taj kasni termin posljedica uvriježenog mišljenja da je kultura kao ukras, šećer na kraju, sadržaj koji ne zanima široku publiku pa nakraju dana ostane baš za one ljubitelje kulture koji su ga spremni dočekati na kraju dana, ali upravo povratna informacija gledatelja nam potvrđuje da su im Vijesti iz kulture omiljena emisija. Bez obzira na termin!

Koju vrstu umjetnosti najviše preferirate?

Najviše volim kazališnu umjetnost. Ona mi je spoj i dobre literature, glumačkog umijeća, posebnih redateljskih promišljanja i, nakraju, životnih preokupacija. Zanimljivo, koliko su neki romani pisani prije 100 godina, aktualni i danas. Fascinantno mi je kako se gotovo ništa ne mijenja u društvenim i ljudskim odnosima, posebice u ljubavi i moralu!

Zrinka Turalija Kurtak

A koje pjesnike najviše volite čitati?

Dugačak je popis. Volim Antuna Šoljana, Danijela Dragojevića, Mešu Selimovića, Thomasa Manna, Knausgarda…pisci različitih podneblja i razdoblja, ali s posebnim senzibilitetom čija proza ili poezija ne zastarjeva, pače, proširuje vidike čitali je prvi ili stoti put!

Omiljeni glazbenici?

Volim Mozarta, obožavam Vivaldija, ali jednako tako poslušam i Vangelisa. Oduševlja me i glazba našeg pijanista i genijalnog skladatelja Mateja Meštrovića. Na koncert nikad ne idem zbog pojedinih autora nego umjetnika koji će mi ih, možda, približiti u nekom novom svjetlu, pomaknuti granice…

Kojim se kriterijima povodite kada uređujete Vijesti iz kulture?

Kad planiram emisiju, uvijek u središtu imam gledatelja – što bih, da sam ispred malih ekrana, voljela vidjeti u Vijestima iz kulture? Jer, ne zaboravimo, mnogi ljudi ne mogu otići u kazalište, kina, ne mogu, čak, ni doći do knjige koju bi željeli pročitati jer žive u malim mjestima, na otocima, selima u kojima je kultura kilometrima udaljena, a vole je. Njima je posebno drago vidjeti ponešto od svega toga pa makar i putem malih ekrana. Televizija im je, nerijetko, prozor u svijet pa nastojimo da im taj svijet uljepšamo kroz umjetnost i kulturu. Naravno, ne zanemarujem, kao urednica Redakcije kulture, i sve ono od nacionalnog interesa. Primjerice, svi volimo vidjeti priloge o Dubrovačkim ljetnim igrama ili Splitskom ljetu, ali važno je i da znamo tko su nam i zašto dobitnici najvažnijeg državne nagrade za kulturu Vladimir Nazor koja se dodjeljuje svake godine.

Je li točno da je „kultura zadnja rupa na svirali“? Da za kulturu kod nas ide najmanje novaca?

Više od četvrt stoljeća pratim hrvatsku kulturnu scenu. Više od 10 ministara prošlo je tom kulturnom scenom od osamostaljenja Hrvatske do danas. Pratila sam različite kulturne politike, ali jedno je uvijek isto – novca nikad dovoljno! Umjetnici su uvijek na nekoj vjetrometini, posebno oni samostalni i samo o njihovom umijeću preživljavanja ovisi koliko će se na toj sceni i zadržati. Naravno da je najveći broj umjetnika u Zagrebu i to je jedan od razloga što je zagrebačka kulturna scena i najagilnija. No, prošlogodišnje me iskustvo, kao članice žirija za dodjelu Nagrade hrvatskog glumišta, kada sam sa svojih nekoliko kolega proputovala Hrvatsku i otišla u neke manje sredine, uvjerila sam se da je i tamo kultura „živa“ i da ima svoju publiku. No, uvijek su u pitanju financijska sredstva koja vas koče ili guraju, ovisno o lokalnom ili državnom budžetu o kojem ovisite.

Kako onda ocjenjuete prisutnost kulture u drugim medijima?

Nažalost, premalo je kulture u medijima. Komercijalne televizije kultura zanima samo onda, ako u sebi nosi glamura ili žutila pa ćete nerijetko vidjeti kamere svih televizija na filmskim premijerama ili koncertima velikih zvijezda, gdje su velika svjetla pozornice i šušur, ali ćete ih rijetko vidjeti na svim ostalim događajima koji u sebi ne nose atrakciju tog tipa. Donekle mi je i razumljivo, ali na taj način šaljemo pogrešnu poruku naraštajima kojima je kultura ionako samo usput, svedena na lektiru ili izložbu o kojoj moraju napisati seminarski rad.

Uz Vijesti iz kulture što još možemo pogledati na malim ekranima, a da je vezano za kulturu?

Uz treći program koji ima najviše kulturnih sadržaja (izuzev u ovo vrijeme kada je rezerviran za Školu na 3.), tu je još jedna emisija mog kolege Dražena Ilinčića „Kultura s nogu“ koja je u međuvremenu promijenila termin pa je sad gledatelji mogu pratiti subotom oko 16h na HTV1.

Vijesti iz kulture su dinamične. Koristite li s kreativnošću u osmišljavanju sheme za prezentaciju informacija u svojoj maloj redakciji?

Nastojimo uvijek osvježavati Vijesti iz kulture. Unositi neke nove rubrike, poput „Biram knjigu“ u kojoj smo nakladnicima i piscima dali prigodu da preporuče svoje nove naslove i omiljene knjige, a od jeseni planiramo još neke zanimljivosti… neka zasad ostanu naša mala tajna, bit će, nadam se, veće iznenađenje!

Maja Njirja, Zrinka Turalija Kurtak, Ljiljana Saucha

Hoćete li dočekati mirovinu u Vijestima iz kulture? Kakvi su vam planovi?

Volim svoj posao. I pomisao da bi u Redakciji kulture mogla dočekati mirovinu, ne čini me nemirnom, pače, bio bi to zaokružen plodan radni vijek s više od 40 godina na HRT-u. Ali prerano je o tome razmišljati. 15-ak je godina još, poslužili zdravlje, do pune mirovine. U međuvremenu sam, dodatno, završila specijalistički studij kulturnog menandžmenta i vrlo bih rado voljela svoje znanje, novinarsko i uredničko iskustvo podijeliti s mladim ljudima. Eto, u tome vidim poseban izazov pa tko zna…

Koliko ste priloga do sada napravili od 1993.godine?

Nemoguće mi je izgovoriti broj priloga koje sam napravila u proteklih 25 godina svog novinarskog posla. Stotine priča, stotine, usuđujem se reći tisuće umjetnika prošlo je pred mojim mikrofonima i svaki prilog radim s jednakim žarom kao da mi je prvi. Nit vodilja mi je uvijek da gledatelje uspijem zainteresirati za ono o čemu govorim. A, ako ih još uspijem potaknuti da odu pogledati predstavu o kojoj izvještavam, pročitati knjigu o kojoj govorim ili pogledaju film čiju im premijeru donosimo, onda ne postoji veće zadovoljstvo od toga!

Koliko pažnje posvećujete mladim piscima ili umjetnicima u svojim Vijestima iz kulture?

Danas je mladim umjetnicima teško doći do medija. Prostora za kulturne sadržaje je premalo, a kad ste još na kulturnoj sceni mlado i nepoznato ime, nemate velike šanse prodrjeti do tv publike. Ali umjetnost nema dobnih granica, ona se mjeri drugim kriterijima, kvalitetom izvedbe, iskrenim pristupom, upornim radom i onda to publika prepoznata. Ne možete podilaziti jeftinim sadržajima, instant proizvodima i očekivati da vas publika pozove na bis, kupi ulaznicu za još jednu vašu predstavu jer samo ono što u sebi akumulira red, rad i disciplinu, ima, dugoročno, izglede za uspjeh. Kad to prepoznamo kod mladih umjetnika, nastojimo ih i medijski pratiti i na taj način dati im vjetar u leđa! Kultura je njihov put, često sa sedam kora, ali užitak izlaska na scenu, svjedočim tomu iz novinarskog kuta, ne može se usporediti ni sa čim!

Zrnka Šulak – Čipka u keramici
Motivi i kompozicijska rješenja lepoglavske čipke poticaj su i nadahnuće varaždinskoj keramičarki Zrnki Šulak U srijedu, 3. lipnja u utvrdi Stari grad Gradskog muzeja Varaždin otvara se izložba pod nazivom Čipka u keramici varaždinske autorice Zrnke Šulak, na kojoj je predstavljeno 25 upotrebnih i ukrasnih …
“Sve bio je ritam” knjiga Borisa Leinera o hrvatskom rocku od Azre do danas
Nezaustavljiva sila Leinerovog ritma isprepletena scenama razuzdanog rock'n'roll života otkriva dosad nepoznatu stranu najvažnijih protagonista Novog vala Nakon više od četiri aktivna desetljeća u glazbi, Boris Leiner napisao je knjigu autobiografskih zapisa koji sadrže dosad neispričane priče o velikanima domaćeg rocka (Johnny Štulić, Darko Rundek, …
MALI ŽENSKI RAZGOVORI SA KNJIŽEVNICOM SANELOM VRKLJAN
Pišem zato što to osjećam kao svoj poziv. To sam ja.
Cubismo i Jazz orkestar HRT-a predstavljaju “Tumbao”
Cubismo, omiljeni bend koji već 25 godina donosi plesne ritmove domaćoj publici pripremio je pravu glazbenu poslasticu. U godini kada slave četvrt stoljeća postojanja objavili su novi album "Tumbao" koji je nastao u suradnji s Jazz orkestrom HRT-a Najavni singl "Lijepa si danas", suradnja s …
Papa biskupima Ujedinjenog Kraljevstva povodom Dana života
U poruci biskupima Ujedinjenoga Kraljevstva, koju je poslao povodom Dana za život, papa Franjo traži da se moli za sve koji rade kako bi poduprli vrijednost i dostojanstvo svake osobe, te želi da aktualna zdravstvena kriza ojača kulturu života, pozornu na zaštitu sve Božje djece, …
Ipak jedna novooboljela osoba
U posljednja registrirana je jedna novooboljela osoba. Od dosad ukupno potvrđenih 2.245 osoba dosad se oporavilo 2.051 osoba. Preminule su stotinu i dvije osoba. Još su 92 osoba na liječenju Trenutno je potvrđeno ukupno 2.245 osoba zaraženih koronavirusom, a 2.051 osoba se oporavila.  Preminulo je stotinu …
EGZOTIČNI SVIJET S DRUGOG KONTINENTA
Sve čega se Tomislav Marijan Bilosnić dotakne pretvara se u poeziju, umjetnost. A poezija je čitav svijet. Zato su njegove pjesme antologijske, mitske, ljudske, jednom riječju univerzalne Tomislav Marijan Bilosnić – Havana blues, Zadar, 2019. Takva je i nova zbirka poezije proslavljenog pjesnika T. M. …
Izložba autorice Sanje Acalija – Villa Nika 1902.
Povod izložbi je obnova Ville Nike koja će nakon dugog niza godina propadanja napokon biti obnovljena u izvornom obliku i dostupna građanima Kaštela i njihovim gostim Muzej grada Kaštela nastavlja sa svojom redovnom izložbenom djelatnosti pa se uz pridržavanje svih epidemioloških preporuka i mjera 04. …
Nova britanska Agatha Christie
Minette Walters: „Ledana“, „Kiparica“ i „Maska srama“ Minette Walters britanska je književnica koja od 1992. godine diktira trendove u svijetu kriminalističkih romana. Stranice njezinih knjiga ispunjene su mračnim, zastrašujućim i napetim radnjama, koje su poslužile kao udžbenici svim mlađim generacijama koje traže uzore u svijetu …