Malu povijesnu kapelicu na Valu, smještenu između Hotnja i Graca, nakon obnove blagoslovio je župni svećenik don Ante Đerek. Događaj je, 2008. godine, snimio Davorin Bulić iz Neuma i Sarajeva. Pogledajte video premijeru!
Piše: Slavko Katić
Ovako ide novija povijest kapelice. Kad se mlada hotanjska djevojka Božica Katić udala za Miju Ciselskoga u Frkljevce (Pleternica), pa prvi put iza udaje došla na Hotanj donijela je Gospin kip. Smjestili smo ga u kapelicu, ali je godinama bio nezaštićen od nevremena u ovoj staroj kapelici. Stradao je od kiše i sunca pa je bio neprepoznatljiv. Godine 2008. 10. veljače, kepelica je izmještena i obnovljena. Don Ante Đerek je vodio akciju izmještanja kapelice kako ne bi smetala putu (oko 1,5. m), a nakon završetka radova i blagoslovio je.
Nazvao sam danas popodne don Antu Đereka (poslije Gradca otišao je na župu Gabela i tu će se vjerojatno umiroviti. Nažalost, ni don Ante nije sačuvao originalni DVD (blagoslov kapelice) od 10. veljače 2008. godine. (Op. 1992. u travnju rat ga je zatekao na župi Aladinići i spasio se u zadnji tren ispred četničkog (JNA) uhićenja. Ušli su mu u župni stan i pretresali, a on se sakrio u jednu ostavicu. Iskoristio je noć i u 4 sata ujutro otišao kroz dubravske njive i vinograde, sišao k Neretvi u Počitelj te prešao nekom improviziranom splavi na drugu stranu kod Dretelja. To je bila zadnja vožnja preko Neretve jer su ujutro i u Počitelj sišli pravi četnici (op. četnici i JNA su već nekoliko dana prije zauzeli Tasovčiće).
Otišao je don Ante u Njemačku. Kad se vratio došao je u župu Gradac (2003.) umjesto don Blaža Ivande koji je služio Gradac punih 18 godina.
Malo o povijesti života na Hotnju u to vrijeme
Na kapelici, koja je bila poznata jer su svi prolaznici tu malo zastali i prekrižili se. Bio je nevelik željezni križ što ga je postavio pok. Lazar Lazarević (1905.- 31. 12. 1941.)
Lazar je bio brat moje bake koju smo svi zvali Janjićuša, a žena Lazareva bila je pok. baka Perićuša, kako smo je zvali. Baka Perićuša živjela je sama (imala kćeri Sofiju i Lucu koje su se mlade udale. Baka Perićuša bila je tetka strine Janje (iz Dubravice), supruge dunda Bože iz Dubrovnika.
Lazar je umro od tifusa kao i djed Stjepan Katić, a zarazili su se u vlaku kroz Bosnu kad su išli po hranu u Slavoniju, jer je ovdje bila glad.
Ćaća Jolete Katića Mato (zvali smo ga Mato Džonušin) je u rujnu 1941. godine otišao s obitelji u Slavoniju, u selo Brestovac kod Požege i tamo su živjeli na tuđem imanju. ali nisu gladovali. Mato je pisao Stjepanu i Lazaru da i oni dođu u Slavoniju gdje im je našao smještaj.
Pero Pavlović
KUTAK GRACA, SINJA HOTNJA MIRI
Modruljica, zvjezdica, nebeska latica. Bljesnula.
Ozarila dalj. Kapela, krasuljica bijela. Od Hotnja
do Graca slike resi zlatan ram. Križ te, na vratima
pučine, pomnjom kuša. Igra srce. Uzlet cviće duša.
Gospo naša lurdska, što bdiješ na Valu
Pred Tobom vidici prostiru krasotu
Akordi nebeski zvone Ti u slavu
Raduješ se pjevu, raduješ životu
Opjesmiš ljubavlju brda i doline
Svaki kutak Graca, sinja Hotnja mire
Pogled žarom stremi u modre visine
Snohvatica jata krila javki šire
Malahna kapela, krasuljica bijela
Skamenjeni dragulj na osami blista
Okrunjena zarjem u sanak bi htjela
Kad se na nas spusti jedna zraka raja
Oćutimo cjelov Marije i Krista
Prene nas iz sanja časak uzdisaja
U domu Stjepana Katića na Hotnju Hotnju u to vrijeme ostala je jedino Baka Latinka, a njezin sin Jozo je pošao sa polubratom Stjepanom u Slavoniju, ali se odmah javio u hrvatsku vojsku i poginuo je 1944. godine braneći Slavonsku Požegu.
Djed Stjepan se povratio sam na Hotanj (žena mu baka Mramorka ostala je sa djecom u Skenderovcima kod Požege. Djed Stjepan je bolovao i umro u našem starom kominu koji je bio pokriven slamom ovdje na Hotnju. Naravno ne sjećam se jer je 1960. godine izgorio u požaru.
Video priredio za objavu Josip Katić
Novo
- Zapis kiše – novi ciklus Ane Marinović
Oluja postaje metafora životnih izazova, a brod simbol ustrajnosti, nade i snage da sačuvamo vlastiti smjer… Miroslav Pelikan Ana Marinović suvremena je hrvatska likovna umjetnica, ističe… Read More »Zapis kiše – novi ciklus Ane Marinović - Tajanstveni raj – sjećanje na krajobraz Krešimira Ivića
Pored mora žive ribari i mornari, mi ih ne vidimo, nema ni njihovih plovila, negdje su na moru, love, istražuju, plove, sanjajući povratak… Miroslav Pelikan Akademski… Read More »Tajanstveni raj – sjećanje na krajobraz Krešimira Ivića - Otvorenje izložbe studenata VERN-a kao predprogram festivala Oglede 2026.
Tema: Uvijek (te) netko gleda VELIKA GORICA – Ovogodišnje izdanje Oglede festivala sadrži i predprogram koji će započeti već 25. rujna 2026. godine. U Područnoj knjižnici… Read More »Otvorenje izložbe studenata VERN-a kao predprogram festivala Oglede 2026. - SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (11): Sveti Luka evanđelist – Zaštitnik umjetnika, liječnika i kist koji slavi nebesko
Serijal o hrvatskim svecima i nebeskim zaštitnicima kroz sinergiju tradicije i AI umjetnosti na portalu Akademija Art U jedanaestom nastavku našeg serijala „Svetost u svjetlu budućnosti”… Read More »SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (11): Sveti Luka evanđelist – Zaštitnik umjetnika, liječnika i kist koji slavi nebesko - Zaboravljena fizika i kemija zgrade: Zašto naši stanovi više ne dišu?
U potrazi za energetskom učinkovitošću, brzom gradnjom i instant-rješenjima protiv prokišnjavanja, moderna je gradnja upala u opasnu zamku: potpuno hermetičko zatvaranje stambenih prostora. Danas svjedočimo apsurdnom… Read More »Zaboravljena fizika i kemija zgrade: Zašto naši stanovi više ne dišu? - Budućnost stanuje u Hrvatskoj: Više od 300 inovacija iz cijelog svijeta stiže u Zagreb
Hrvatska zajednica inovatora priprema dvostruki spektakl posvećen kreativnosti, novim tehnologijama i naprednim rješenjima u gospodarstvu. Od 15. do 17. listopada 2026. godine, prostor Nacionalne i sveučilišne… Read More »Budućnost stanuje u Hrvatskoj: Više od 300 inovacija iz cijelog svijeta stiže u Zagreb - Sto tamburaša – Slavonska rapsodija koja je podigla Vinkovačke jeseni u zrak
Noć kad je Slavonija progovorila kroz sto tamburaša Venina M;arkuš Nije to bio koncert. To je bila večer koja se pamti po tome kako ti se… Read More »Sto tamburaša – Slavonska rapsodija koja je podigla Vinkovačke jeseni u zrak - Teo Trostmann: Misteriozni stanovnici Grada
…znaju sve tajne ovoga Grada… Miroslv Pelikan Istaknuti suvremeni hrvatski umjetnički fotograf i slikar iz Dubrovnika, Teo Trostmann kontinuirano svojom kamerom bilježi svakodnevnost života, danju, noću,… Read More »Teo Trostmann: Misteriozni stanovnici Grada - Krajolici Damira Medvešeka
Fragmenti prirodne snažne simbolike, obrisi crnog drva na bijeloj svjetloj pozadini Miroslav Pelikan Akademski slikar Damir Medvešek, suvremeni je istaknut hrvatski likovni umjetnik, donedavni glavni slikar… Read More »Krajolici Damira Medvešeka - Beč gradi novi pogon za obradu otpada
Grad Beč planira novi pogon za obradu otpada na području odlagališta otpada Rautenweg. Cilj je osigurati pouzdano zbrinjavanje otpada u gradu koji ubrzano raste, uz veće… Read More »Beč gradi novi pogon za obradu otpada - ANTOLOGIJA „SUNCE U VODI“ PREDSTAVLJENA U LAVOVU
U ukrajinskom izdanju zastupljena i poezija Tomislava Marijana Bilosnića U Ukrajini je objavljena Antologija suvremene hrvatske i bosanskohercegovačke poezije „Sunce u vodi“ (ukr. «Сонце у воді»),… Read More »ANTOLOGIJA „SUNCE U VODI“ PREDSTAVLJENA U LAVOVU - Povratak vode: Osijek otvorio najveći obnovljeni sportski objekt u regiji
Radić presjekao traku: Bazeni spašeni u zadnji tren, Grad dobio novi sportski motor. Dan kad su se Gradski bazeni ponovno otvorili – Osijek u dahu topline… Read More »Povratak vode: Osijek otvorio najveći obnovljeni sportski objekt u regiji
