Malu povijesnu kapelicu na Valu, smještenu između Hotnja i Graca, nakon obnove blagoslovio je župni svećenik don Ante Đerek. Događaj je, 2008. godine, snimio Davorin Bulić iz Neuma i Sarajeva. Pogledajte video premijeru!
Piše: Slavko Katić
Ovako ide novija povijest kapelice. Kad se mlada hotanjska djevojka Božica Katić udala za Miju Ciselskoga u Frkljevce (Pleternica), pa prvi put iza udaje došla na Hotanj donijela je Gospin kip. Smjestili smo ga u kapelicu, ali je godinama bio nezaštićen od nevremena u ovoj staroj kapelici. Stradao je od kiše i sunca pa je bio neprepoznatljiv. Godine 2008. 10. veljače, kepelica je izmještena i obnovljena. Don Ante Đerek je vodio akciju izmještanja kapelice kako ne bi smetala putu (oko 1,5. m), a nakon završetka radova i blagoslovio je.
Nazvao sam danas popodne don Antu Đereka (poslije Gradca otišao je na župu Gabela i tu će se vjerojatno umiroviti. Nažalost, ni don Ante nije sačuvao originalni DVD (blagoslov kapelice) od 10. veljače 2008. godine. (Op. 1992. u travnju rat ga je zatekao na župi Aladinići i spasio se u zadnji tren ispred četničkog (JNA) uhićenja. Ušli su mu u župni stan i pretresali, a on se sakrio u jednu ostavicu. Iskoristio je noć i u 4 sata ujutro otišao kroz dubravske njive i vinograde, sišao k Neretvi u Počitelj te prešao nekom improviziranom splavi na drugu stranu kod Dretelja. To je bila zadnja vožnja preko Neretve jer su ujutro i u Počitelj sišli pravi četnici (op. četnici i JNA su već nekoliko dana prije zauzeli Tasovčiće).
Otišao je don Ante u Njemačku. Kad se vratio došao je u župu Gradac (2003.) umjesto don Blaža Ivande koji je služio Gradac punih 18 godina.

Malo o povijesti života na Hotnju u to vrijeme
Na kapelici, koja je bila poznata jer su svi prolaznici tu malo zastali i prekrižili se. Bio je nevelik željezni križ što ga je postavio pok. Lazar Lazarević (1905.- 31. 12. 1941.)
Lazar je bio brat moje bake koju smo svi zvali Janjićuša, a žena Lazareva bila je pok. baka Perićuša, kako smo je zvali. Baka Perićuša živjela je sama (imala kćeri Sofiju i Lucu koje su se mlade udale. Baka Perićuša bila je tetka strine Janje (iz Dubravice), supruge dunda Bože iz Dubrovnika.
Lazar je umro od tifusa kao i djed Stjepan Katić, a zarazili su se u vlaku kroz Bosnu kad su išli po hranu u Slavoniju, jer je ovdje bila glad.
Ćaća Jolete Katića Mato (zvali smo ga Mato Džonušin) je u rujnu 1941. godine otišao s obitelji u Slavoniju, u selo Brestovac kod Požege i tamo su živjeli na tuđem imanju. ali nisu gladovali. Mato je pisao Stjepanu i Lazaru da i oni dođu u Slavoniju gdje im je našao smještaj.
Pero Pavlović
KUTAK GRACA, SINJA HOTNJA MIRI
Modruljica, zvjezdica, nebeska latica. Bljesnula.
Ozarila dalj. Kapela, krasuljica bijela. Od Hotnja
do Graca slike resi zlatan ram. Križ te, na vratima
pučine, pomnjom kuša. Igra srce. Uzlet cviće duša.
Gospo naša lurdska, što bdiješ na Valu
Pred Tobom vidici prostiru krasotu
Akordi nebeski zvone Ti u slavu
Raduješ se pjevu, raduješ životu
Opjesmiš ljubavlju brda i doline
Svaki kutak Graca, sinja Hotnja mire
Pogled žarom stremi u modre visine
Snohvatica jata krila javki šire
Malahna kapela, krasuljica bijela
Skamenjeni dragulj na osami blista
Okrunjena zarjem u sanak bi htjela
Kad se na nas spusti jedna zraka raja
Oćutimo cjelov Marije i Krista
Prene nas iz sanja časak uzdisaja
U domu Stjepana Katića na Hotnju Hotnju u to vrijeme ostala je jedino Baka Latinka, a njezin sin Jozo je pošao sa polubratom Stjepanom u Slavoniju, ali se odmah javio u hrvatsku vojsku i poginuo je 1944. godine braneći Slavonsku Požegu.
Djed Stjepan se povratio sam na Hotanj (žena mu baka Mramorka ostala je sa djecom u Skenderovcima kod Požege. Djed Stjepan je bolovao i umro u našem starom kominu koji je bio pokriven slamom ovdje na Hotnju. Naravno ne sjećam se jer je 1960. godine izgorio u požaru.
Video priredio za objavu Josip Katić



Novo
- Geometrija opuštanja: Kako rituali petkom uspostavljaju savršen životni sklad
Kada se radni tjedan primakne svome smiraju, a bjesomučni matrix obveza počne gubiti svoj neumoljivi stisak, čovjek intuitivno traga za oazom analognog reseta. Zašto su lagano… Read More »Geometrija opuštanja: Kako rituali petkom uspostavljaju savršen životni sklad - Prilog o knjizi MOGLA SAM TO BITI JA
Marina Vujčić MOGLA SAM TO BITI JA Miroslav Pelikan Nedavno je Fraktura u Biblioteci Bookman, knjiga 39., objavila roman Marine Vujčić MOGLA SAM TO BITI JA,… Read More »Prilog o knjizi MOGLA SAM TO BITI JA - Motiv raslinja u opusu Tea Trostmanna
Ciklus fotografija Tea Trostmanna s motivima raslinja izuzetan je doprinos suvremenoj hrvatskoj fotografiji Miroslav Pelikan U iznimno bogatom opusu dubrovačkog umjetnika, slikara i fotografa Tea Trostmanna… Read More »Motiv raslinja u opusu Tea Trostmanna - ART POSTCARD (12) – TIHA POBJEDA: Onaj tko pobijedi sebe, sve su pobjede njegove
✨ „Onaj tko pobijedi sebe, sve su pobjede njegove – jer vanjski sjaj hrastovih stolova prolazi, a istinska snaga zrije u tišini čiste zemlje.” Dvanaesta po… Read More »ART POSTCARD (12) – TIHA POBJEDA: Onaj tko pobijedi sebe, sve su pobjede njegove - 🧠 UNUTARNJI KOD (14): Onaj tko pobijedi sebe, sve su pobjede njegove – Anatomija ega, sebičnosti i tihe poniznosti
U dubini starih požeških podruma, gdje raskošni hrastovi stolovi na ulazu polako ustupaju mjesto čistoj zemlji i vinima što u tišini odležavaju u mraku brda, davno… Read More »🧠 UNUTARNJI KOD (14): Onaj tko pobijedi sebe, sve su pobjede njegove – Anatomija ega, sebičnosti i tihe poniznosti - Globalni obzori i autohtoni ponos: Kako sačuvati vlastiti kod u eri planetarnog ubrzanja
Dok se veliki svjetski i europski sustavi suočavaju s krizom identiteta i administrativnom tromošću, neovisne platforme postaju jedini stvarni čuvari baštine. Zašto je lokalna autentičnost naš… Read More »Globalni obzori i autohtoni ponos: Kako sačuvati vlastiti kod u eri planetarnog ubrzanja - 🧠 UNUTARNJI KOD (13): Anatomija ljubomore – Zašto najteže emocije skrivamo iza zidova šutnje?
Ljubomora je jedna od najsloženijih ljudskih emocija jer u sebi istodobno nosi strah od gubitka i duboku nesigurnost u vlastitu vrijednost. U sredinama gdje se o… Read More »🧠 UNUTARNJI KOD (13): Anatomija ljubomore – Zašto najteže emocije skrivamo iza zidova šutnje? - Geometrija putovanja: Zašto vožnja otvorenom cestom ostaje najljepši oblik moderne meditacije
U eri autonomnih vozila, električnih pogona i neprekidne žurbe od točke A do točke B, zaboravljamo da je automobil nekada bio simbol čiste slobode. Kako povratak… Read More »Geometrija putovanja: Zašto vožnja otvorenom cestom ostaje najljepši oblik moderne meditacije - Tehnologija s ljudskim licem: Zašto najbolji izumi nisu oni koji nas vežu za ekran, već oni koji nas oslobađaju
Pravi tehnološki napredak ne mjeri se brojem aplikacija koje nam kradu pažnju, već količinom slobodnog vremena koje nam uređaji vraćaju. Kako prepoznati i birati tehnologiju koja… Read More »Tehnologija s ljudskim licem: Zašto najbolji izumi nisu oni koji nas vežu za ekran, već oni koji nas oslobađaju - Nova renesansa: Kako umjetna inteligencija postaje digitalni kist modernog umjetnika
Dok jedni u algoritmima vide tek hladne matematičke nizove, vizionari u njima prepoznaju najmoćniji alat za oslobađanje ljudske mašte od pojave fotografije. Zašto sinergija čovjeka i… Read More »Nova renesansa: Kako umjetna inteligencija postaje digitalni kist modernog umjetnika - Tiha moć elegancije: Zašto se najveći poslovni potezi danas donose izvan buke sastanaka
U svijetu koji nas neprestano uvjerava da se uspjeh mjeri brzinom odgovora na poruke i pretrpanim kalendarima, istinski lideri okreću se posve drukčijoj filozofiji. Kako su… Read More »Tiha moć elegancije: Zašto se najveći poslovni potezi danas donose izvan buke sastanaka - PLAVA SOBA Sophie Piližota – prvi umjetnički atelier u šibenskim Bilicama
Sophia Piližota, ranije poznata pod imenom Nevena Petra Piližota, javnosti otvara vrata drugog ateliera u svojoj rodnoj kući u Bilicama pokraj Šibenika – a New Earth… Read More »PLAVA SOBA Sophie Piližota – prvi umjetnički atelier u šibenskim Bilicama
