Razgovor sa psihologinjom Gordanom Keresteš – Zašto je važno da djeca i mladi čitaju?

reading, book, girl
Zajedničko čitanje odraslih i male djece ima vrlo važnu ulogu u razvoju stavova prema čitanju

Primorani na život u četiri zida kroz protekla dva mjeseca radi pandemije korona virusa mnoge je uputilo da vrijeme krate i korisno potroše uz knjigu u rukama. O tome što čitanje znači za djecu, ali i za odrasle, kako se stvaraju čitateljske navike, ali i o biblioterapiji, razgovarali smo sa psihologinjom prof.dr.sc. Gordanom Keresteš sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu za portal Akademija Art. (Vjerujte nam na riječ). Šala nije na odmet, jer u doba korone i masovnog umiranja duhovitošću koja je primjerena „diže se moral“ pojedinaca i zajednice. Krenimo onda zajedno u avanturu čitanja razgovora sa psihloginjom Keresteš.

Zašto je važno da djeca i mladi čitaju?

Zbog sve veće pristutnosti informacijske i komunikacijske tehnologije u suvremenom svijetu, danas nerijetko čujemo mišljenja kako je čitanje vještina koja gubi na svojoj važnosti, pogotovo kad se radi o čitanju tradicionalnih, tiskanih tekstova. Istina je, međutim, upravo suprotna. U 21. stoljeću čitanje je važnije nego ikad ranije. Bez dobro razvijenih čitalačkih vještina, gotovo je nemoguće snaći se i voditi ispunjen život u suvremenom svijetu u kojem su pisani tekstovi izvor ključnih informacija. Jedna od važnih spoznaja do koje su u proteklih nekoliko tjedana došli učenici, studenti i njihovi učitelji, kad su zbog pandemije koronavirusa prešli s klasične na online nastavu, je spoznaja da je učenje iz tekstova koje čitaju na ekranima ne samo teže i napornije od učenja iz tekstova tiskanih na papiru, već i da ostavlja slabije tragove u pamćenju. Rezultati znanstvenih istraživanja već dulje vrijeme upozoravaju kako trebamo biti oprezni u uvođenju digitalnih tekstova i medija u obrazovanje jer je čitanje tiskanih tekstova iznimno važno za zdrav neurološki i kognitivni razvoj u školskoj dobi.

Što je, zapravo, čitanje?

Čitanje je vrlo složena aktivnost u kojoj određene pisane simbole pretvaramo u usmeni jezik. Iako dobri čitači s lakoćom čitaju različite vrste tekstova i nemaju dojam ulaganja posebnog napora u čitanje, čitanje je iznimno zahtjevan proces. To najviše dolazi do izražaja u početnom svladavanju te vještine te pri čitanju osoba koje imaju teškoće čitanja ili disleksiju. Jedan od razloga zbog kojeg čitanje zahtijeva ulaganje napora je činjenica da ljudski mozak nije biološki pripremljen za tu aktivnost i ne može usvojiti čitanje automatski, samo na temelju izloženosti pisanom tekstu (kao što npr. može automatski razviti govor samo uslijed izloženosti usmenom jeziku). Budući da je pismo relativno novi izum u povijesti čovječanstva, ljudski mozak još nije imao dovoljno vremena evoluirati na takav način da neka njegova područja postanu predodređena za čitanje. Zbog toga je za razvoj vještine čitanja nužna eksplicitna poduka i svi obrazovni sustavi u svijetu u programima prvih godina školovanja velik naglasak stavljaju upravo na poučavanje čitanja. 

Zašto je važno čitati djeci predškolske dobi?

Predškolska djeca uživaju u aktivnostima u kojima im odrasle osobe čitaju tekstove primjerene njihovoj dobi i interesima. Vrlo će malo djece predškolske dobi odbiti prijedlog da sjednu roditelju u krilo i zajedno pročitaju slikovnicu. Takvo zajedničko čitanje odraslih i male djece ima vrlo važnu ulogu u razvoju stavova prema čitanju, motivacije za čitanje, predčitalačkih vještina, a kasnije i samih vještina čitanja jer dijete aktivnost čitanja povezuje s ugodom koju je doživjelo za vrijeme zajedničkog čitanja s roditeljem. Stoga ne iznenađuje da djeca kojoj su odrasli više čitali u ranoj dobi lakše i brže nauče čitati, radije i više čitaju kad postanu samostalni čitači i imaju razvijenije čitalačke vještine od svojih vršnjaka kojima su odrasli manje čitali u ranom djetinjstvu.

Kako se razvijaju vještine čitanja?

Djeca u Hrvatskoj, ako nemaju neuroloških problema zbog kojih razviju teškoće čitanja, uz odgovarajuću poduku nauče čitati i pisati u razmjerno kratkom vremenu od oko godinu dana. Tako brzom svladavanju temeljnih vještina čitanja doprinosi ortografska transparentnost hrvatskog jezika, odnosno činjenica da jednom glasu u usmenom jeziku odgovara samo jedan pisani znak. Početno usvajanje čitanja znatno je sporije u jezicima koji nemaju takvu ortografsku transparentnost. Nakon početnog usvajanja čitanja, čitalačke vještine nastavljaju se usavršavati ne samo do kraja školovanja, već cjeloživotno. Kasnija usavršavanja sastoje se ponajprije u povećanju brzine i fluentnosti čitanja te razumijevanja pročitanog sadržaja.

Zbog čega djeca školske dobi ne vole čitati?

Nažalost, razvoj vještina čitanja nije praćen i povećanjem interesa i motivacije za čitanje. Upravo suprotno, tijekom godina školovanja dolazi do smanjenja motivacije za čitanje, pogotovo intrinzične motivacije koja se odnosi na čitanje radi uživanja u toj aktivnosti. Većina djece školske dobi izjavljuje da ne voli čitati i s odrastanjem sve rjeđe bira čitanje kao aktivnost za provođenje slobodnog vremena. Jedan od razloga tome je to što čitanje povezuju isključivo sa školskim učenjem i obaveznim školskim zadacima. Nemogućnost izbora tekstova za čitanje i nametanje tekstova koji nisu usklađeni s djetetovim interesima, a često ni sa sposobnostima razumijevanja napisanog teksta, negativno utječu na motivaciju za čitanje, količinu čitanja i sveukupne čitalačke navike. Djeca bi trebala imati puno veću slobodu u izboru tekstova koje će čitati, a obavezni tekstovi, poput onih udžbeničkih, trebali bi biti pisani jezikom i stilom koji im je lako razumljiv i privlačan. Osim toga, trebalo bi im dati znatno više prilika da raspravljaju o onome što su pročitali.  

Koje su koristi od čitanja?

Smanjenje količine čitanja i slabljenje čitalačkih navika današnje djece i adolescenata imaju dalekosežne posljedice na njihov sveukupan razvoj jer čitanje ima niz pozitivnih učinaka koji, ako dijete ne čita dovoljno, izostaju. Najuočljiviji pozitivni učinak čitanja je povećanje znanja u području iz kojeg su tekstovi koje čitamo. No, čitanje doprinosi i znatno temeljnijim misaonim procesima. Ono pospješuje pažnju, koncentraciju i pamćenje te procese kao što su povezivanje i uspoređivanje informacija, uočavanje uzročno-posljedičnih odnosa, prepoznavanje problema i iznalaženje njihovih mogućih rješenja, donošenje zaključaka i zauzimanje kritičke perspektive. Čitanje, nadalje, značajno obogaćuje rječnik te unaprjeđuje jezično razumijevanje i produkciju. Čitanje ima veliku važnost i za emocionalni i socijalni razvoj. Ono nam pomaže da bolje razumijemo sebe i druge. Tekstovi koje čitamo približavaju nam načine života, stavove, misli i osjećaje ljudi koji su različiti od nas, učeći nas da su različitosti sastavni dio života i potičući njihovo prihvaćanje i toleranciju. Tekstovi bogati emocionalnim sadržajima bude naše emocije i izazivaju empatiju. Načini na koje likovi iz pjesama, pripovijetki ili knjiga rješavaju probleme i nose se s neugodnim životnim događajima i emocijama čitateljima, pogotovo onima mlađe dobi, pomažu u razvoju strategija regulacije emocija i suočavanja sa stresom i životnim izazovima. Razgovori o pročitanim tekstovima i različitim doživljajima istog teksta produbljuju odnose među vršnjacima i doprinose kritičkom mišljenju i uvažavanju različitosti.

Čitanje i biblioterapija?

Brojne koristi čitanja, naročito one koje se odnose na emocionalnu dobrobit pojedinca, koriste se i u psihoterapijske svrhe, unutar psihoterapijskog pristupa koji se naziva biblioterapija. U tom pristupu, posebno educirani stručnjaci koriste odgovarajuću literaturu kako bi djeci, adolescentima ili odraslima pomogli prevladati teškoće s kojima se trenutačno suočavaju ili ih pripremiti za teškoće s kojima bi se mogli susresti u budućnosti.

Autorica: Gordana Igrec

kids, book, retro
Pixabay