Viktorija Rabžajeva – Bogati svijet, pun simbolike i značenja

U povijesnoj zgradi muzeja suvremene umjetnosti Carskoseljskaja zbirka, koji je poznat po zbirci radova lenjingradskih umjetnika iz razdoblja od 1940. do 1960. godine (Arjefjevskij krug), održava se izložba umjetnice iz ruske Republike Burjatije, Viktorije Rabžajeve

Povodom izložbe slika Viktorije Rabžajeve u Sankt Peterburgu, muzeju Carskoseljskaja zbirka, otvorene u ožujku 2020., novinarka Marina Podoljskaja napisala je osvrt na izložbu slika obilježenih budističkih motivima i mitovima

Bogati svijet, pun simbolike i značenja

Viktorija Rabžajeva je mlada, uspješna i tražena slikarica, članica Saveza umjetnika Rusije i Burjatije, i vrlo cijenjena restauratorica.

Slikarica Viktorija stvara u različitim tehnikama. Nagrade i priznanja stekla je za slike rađene na platnima velikih dimenzija na kojima tematiku gradi oko spektakularnih obrednih svečanosti. Na žalost, samo slike manjih dimenzija, mogle su biti dopremljene  u Sankt Peterburg na ovu izložbu, u proljeće 2020. godine. Izloženi su pejzaž – triptih Abaj Geser, Mladi mjesec, Amar Mende, skica slike Molitva, skice u tehnici ugljena za sliku Dugžuba i akvarelnu skicu za sliku Majdari hural.

Slika Amar Mende ilustrira novogodišnju svečanu pozdravnu čestitku, kada mladić pruža ruku otvorenu prema gore, izražavajući spremnost da primi blagoslov od starijega

Već sam popis naziva Viktorijinih radova uranja nas u svijet burjatske kulture i budističke simbolike.

Viktorijina izložba otvorena je početkom ožujka, nedugo nakon proslave budističke Nove godine prema lunarnom kalendaru. Najjasniji i najupečatljiviji aspekt pripreme za proslavu burjatske Nove godine je ritual čišćenja koji se naziva dugžuba. U ogromnom ognjištu koje budistički svećenici lame podižu u kasnim večernjim satima uoči Nove godine izgori sve negativno i zlo – sebičnost, prepreke na duhovnom putu, neuspjesi, problemi, bolesti, pa čak i, kako budisti vjeruju, prijevremena smrt.

Živopisan i veličanstven spektakl – ogromna vatra, zvuci molitve, bubnjanje i otkucaji gonga – pamte se dugo. Upravo taj trenutak vidimo u skicama za opsežno Viktorijino djelo Dugžuba.  Originalna slika Dugžuba izložena je u Nacionalnom muzeju Republike Burjatije u Ulan-Udeu.  Skice u ugljenu izložene na izložbi prenose dinamiku ritualnih pokreta dugžube. Čini se da se gotovo može čuti pucketanje vatre usred zvukova glasova i tihog bubnjanja.

Na slici Glasnik Geser na svom čarobnom konju hita, leti iznad planina. Ovaj brzi let-kretanje osjete planine, šume, pa čak i nebesa

U djelu Amar Mende tema su novogodišnji praznici.  Amar mende je uobičajeni pozdrav pri susretu ili rastanku. Na novogodišnji praznik ovaj pozdrav prelazi u drugačiji, viši nivo i postaje čestitka sa željom za dobro zdravlje, slično kao “mnogo ljeta živio”.

Slika bilježi trenutak darivanja, čestitke kojom se izražava želja za dobrim zdravljem. Prema tradiciji, i darovatelj i darovani moraju u tom trenutku nositi pokrivalo za glavu. Stariji nježno i pažljivo podupire učenikove ruke prekrivene svijetloplavim hadakom, dugim obrednim šalom, najčešće od svile, koji se svečano uručuje cijenjenoj osobi. Hadak je plav, a na slici vidimo razne nijanse plave i tamno plave. Svijetla i tamnija plava boje su neba, smirenosti, harmonije i sklada, želje za dugovječnošću. Slika kombinira tradicionalni, zemaljski dio s prikazom neba, harmoniju i slobodu, koji je vidljiv kroz otvorenu kupolu kao prozor u tradicionalnoj nomadskoj nastambi jurti, što daje slici drugačiju, nebesku dimenziju.

Akvarelna skica za sliku Majdari hural također je posvećena tradicionalnom budističkom obredu. Festival Maidari hural održava se ljeti, početkom srpnja, kada vjernici dolaze u budistički hram dacan na svečane molitvene procesije. Skica za sliku Majdari hural pokazuje čudnovate poteze kista i vrlo fine prijelaza boja.

Na slici Oproštaj od konja osjećaju se poštovanje i nježnost, otvorenost i snaga ratnika, njegova sjeta i usamljenost

Ako skice za sliku Dugžuba i Majdari hural uranjaju gledatelja u spektakularni i živopisni svijet bogatih prazničnih obreda oko kojih se okuplja narod, tada nas detaljna i fino obrađena skica za sliku Molitva uvlači u svijet individualnih molitveno-kontemplativnih iskustava.  Slika prikazuje obrednu molitvenu povorku oko Ivolginskog dacana nadomak kojega je umjetničino mjesto rođenja. Autorica je djetinjstvo provela u selu Taphar, pored najvećeg budističkog dacana, poznatog i po tome što je u njemu 2002. godine pronađeno neraspadnuto tijelo Hambo lame Itigelova. Na slici Molitva vidimo ljude okupljene u molitvi – redovnike i laike, mlade i starije, žene i muškarce.  Svatko sa svojom boli, molbom kojom upućuje molitveni vapaj u nebo. U slici Molitva osjećaju se drhtaj, trepet, napetost.

Promatrač će uočiti planine u daljini – gorje Barguzinsko. U mnogobrojnim pejzažima Viktorije Rabžajeve vidimo ove uzbudljive umjetničke motive nadahnute izvornom prirodom iz njenog djetinjstva  – otvorena stepska prostranstva i gorje Barguzina koji okružuju rodni kurumkanski kraj umjetnice.

Tema zavičaja i zavičajne kulture nastavlja se u voluminoznim i snažnim stiliziranim slikama nacionalnog junaka Gesera u triptihu Abaj Geser. Geser je legendarni ratnik kojega  su bogovi poslali na zemlju kako bi zaštitio ljude od neprijatelja. U djelu Odmor ratnika vidimo Gesera kako lakog sna spava s mačem u rukama, spremnog svakog trenutka prekinuti svoj kratki počinak i nastaviti težak put pun opasnosti. Ovo je put ratnika, put glasnika. Na slici Glasnik Geser na svom čarobnom konju hita, leti iznad planina. Ovaj hitri let-kretanje osjećaju planine, šume, pa čak i nebesa. U slici Oproštaj od konja čovjek osjeća drhtanje i nježnost, otvorenost i snagu ratnika, njegovu čežnju i usamljenost.

Treba napomenuti da je tema samoće česta i svojstvena tankoćutnoj umjetničkoj maniri autorice. Djela Viktorije Rabžajeve uvode promatrača u koncentriran svijet simbola i značenja, tako da on osjeća vrlo suptilne, najfinije vibracije. Ljepota slikarskog izričaja Viktorijinih djela otvara se za promatrača karakterističnim mirnim i kontemplativnim zapletima. Slikarica  gradi sliku melankolično, publika uživa u poetski prikazanom svijetu zavičajne prirode i kulture.

Pripremila fotografije i prilagodila tekst Karolina Bartulović