Službene javnozdravstvene politike u Europskoj uniji nisu znanstveno utemeljene, nego se ravnaju prema privlačnijem (ili nasumično odabranom) teorijskom modelu
Život većine stanovnika planeta Zemlje ovih se dana temelji i ravna prema matematičkom modelu. Teorijske epidemiološke projekcije za virozu COVID-19 proizvedene su, među ostalim, na londonskom sveučilištu Imperial College, a potpisuju je i stručnjaci Svjetske zdravstvene organizacije. Za javnost je objavljen reducirani oblik eksponencijalnih krivulja kojim se tumači sadašnji trenutak i kojim se naređuje – što treba raditi i kako treba živjeti sljedećih mjeseci. Vremenske procjene britanskih znanstvenika govore i o 18 mjeseci potrebe nametnutih karantena, samoizolacija i (dvo)metarskih razmaka. Društvo je znanja doživjelo svoju ekstazu. Ekstremna pobjeda znanosti, doduše ne nad koronavirusom, dokazuje da se organizacija društva može programirati pomoću statističkih interpretacija. To otvara prazan prostor novim religijskim oblicima racionalizama i scijentizama.
Krive drine
Epidemiološko-matematička teza iz Londona inzistira na spljoštenoj krivulji dinamike zaraze koronavirusom, nešto poput »ispravljanja krivih drina«. Takvim se modelom usporava brzina širenja virusa među populacijom, čime se spašavaju kapaciteti (čitaj: kreveti) u bolnicama. Problem je takvoga preventivnoga pristupa što zahtijeva višemjesečno odricanje od gospodarskoga, kulturnoga, vjerskoga, športskoga i znanstveno-obrazovnoga života. Tim se modelom ne spašavaju ljudski životi, jer susret koronavirusa s ugroženim skupinama, vrlo starima i teško bolesnima, u malom definiranom postotku uvijek završava – fatalno. Tim se modelom eventualno odgađa smrt pojedinaca za »neka bolja vremena«.
Imunitet krda
Općeprihvaćeni spekulativni model iz »carskoga koledža« nije jedini. Naprotiv, postoje znanstvenici i na drugim uglednim institucijama koji promišljaju ovogodišnju epidemiju. Među važnijim modelima ističe se onaj iz Oxforda, poznatiji pod tehničkim nazivom »imunitet krda«. Prema tom modelu velik je dio stanovništva već zaražen koronavirusom, mnogi su bez simptoma prehodali (i prehodat će) taj viralni susret, a većina je stekla (dugo)trajni imunitet. To je lako dokazati masovnom pretragom antitijela na koronavirus u ljudskoj krvi, ali takvu dijagnostiku nitko nije obavio! Jedan od razloga je to što su potrebni serološki testovi nedostupni, a drugi je to što bi potvrda oxfordskoga modela sve poduzete mjere otkrila nepotrebnima i pretjeranima.
Dakle, u znanstvenoj se areni odvija klasičan znanstveni sukob, gladijatorski rat modela, koji podsjeća da konsenzusa jednostavno – nema. Odabrani model, bio on iz Londona ili Oxforda, nije nikakav konačni znanstveni dokaz ni neupitna istina. To jednostavno znači da službene javnozdravstvene politike u Europskoj uniji, uključujući Hrvatsku, nisu znanstveno utemeljene, nego se ravnaju prema privlačnijem (ili nasumično odabranom) teorijskom modelu.
Život nije derivat znanosti
Poznato je da se svakodnevni život čovjeka ne može podrediti ili ukrotiti znanstvenim rječnikom ili znanstvenim metodama: priprema obiteljskoga ručka ignorira dostignuća prehrambenih biotehnologa, nogometna igra »na dva mala« ne poštuje savjete kineziologa, a djeca se odgajaju bez pedagoških priručnika… Biologija i kemija nerijetko narušavaju estetiku i spontanost života.
Slično vrijedi i u političkom životu, u dnevnoj politici. Nije politički poraz ako se neke mjere i regulacije predlažu i provode bez jasne potvrde u znanstvenoj literaturi. Nije nužno da se sav društveni život oblikuje u skladu s uputama iz laboratorija ili akademskih škola. Neke okolnosti jednostavno nadilaze doseg znanosti pa je razumno preskočiti recepte i savjete znanstvenika. Međutim, u tom je slučaju prijevara ako se javnost uvjerava da su poduzete (političke) odluke utemeljene na znanstvenim činjenicama. Upravo se takav scenarij odvija s javnozdravstvenim politikama koje trenutačno provode europski krizni stožeri, čiji se eksperti zaklinju u znanstvenu utemeljenost svojih preventivnih mjera.
Znanstvena avantura
Ekspertne vlade i medicinski establišment koji trenutačno kormilare europskim brodom nisu vlasnici istine, a njihova je moć predviđanja i orijentacije ograničena. Iz rasprave o stvarima koje se tiču svih ljudi i koje pogađaju sve nacije isključeni su oni koji misle drukčije, koji predlažu drukčije mjere i koji u svojim datotekama imaju drukčije podatke. Iako se s vremenom pojavljuje sve veći broj nobelovaca, akademika, emeritusa i liječnika s oprječnim stajalištima, oni se uporno ignoriraju ili etiketiraju amaterima. Takva je plovidba vrlo skupa, a odredište nejasno. Povrh svega, trajanje ovakvoga društvenoga eksperimenta nije poznato. Stoga je potrebno da se znanstvena avantura s koronavirusom prekine klasičnim političkim odlukama.
Autor Valerije Vrček, Glas Koncila
- Valamar, rast od 10% u odnosu na isto razdoblje prošle godine
U prvom polugodištu ostvareno je dva milijuna noćenja, dok su prihodi pansiona iznosili 125 milijuna eura, uz rast od 10% na polugodišnjoj razini Pripremio: Tomislav Radić – Foto: Valamar Valamar je u prvih šest mjeseci 2026. godine ostvario poslovne prihode u iznosu od 158 milijuna eura, što predstavlja rast od 10% u odnosu na isto… Read More »Valamar, rast od 10% u odnosu na isto razdoblje prošle godine - Rab: Dubravko Kastrapeli ilustrirao pjesme Drage Gervaisa
Nije lako prenijeti umjetnost pisane riječi u likovni jezik, no kada je poezija toliko živa i scenična, kroz potez autora istančanog senzibiliteta ostvaruje se magična transformacija lirike u ilustraciju Sonja Švec Španjol U ponedjeljak, 3. kolovoza 2026. godine svečano je otvorena samostalna izložba „Poezija Drage Gervaisa“ akademskog umjetnika Dubravka Kastrapelija. Bogata, raznolika i iznimno vedra izložba Dubravka Kastrapelija privukla je… Read More »Rab: Dubravko Kastrapeli ilustrirao pjesme Drage Gervaisa - Prilog o knjizi BRONČANI SNOVI
Camilla Lackberg BRONČANI SNOVI Miroslav Pelikan Doista, nikada više krimića i u literaturi i šire. Ugledni zagrebački nakladnik VBZ nedavno je u biblioteci Ambrozija (knjiga 722.) objavio roman BRONČANI SNOVI-Osveta jedne žene slatka je i nemilosrdna,u zgodnom broširanom izdanju ali i tvrdom uvezu, u prijevodu sa švedskog Luke Miličevića, na 263 stranice. Ovo je treći… Read More »Prilog o knjizi BRONČANI SNOVI - Slikarstvo Frane Radaka nosi karakterističnu izrazito snažnu emotivnost
Frane Radak. akademski slikar, vjerojatno je najstariji aktivni hrvatski likovni umjetnik, u devedeset i drugoj godini. Tko ne vjeruje može se svakodnevno uvjeriti u njegovom atelijeru na 9. Katu, Vukovarska 62 c u Zagrebu, slika li Radak ili ne Miroslav Pelikan Frane Radak rođen je 1935. godine u Gorišu pored Šibenika. Školu primjenjenih umjetnosti završio… Read More »Slikarstvo Frane Radaka nosi karakterističnu izrazito snažnu emotivnost - Od Brazila, SAD-a do Hong Konga: 13. Star film festival u znaku uradaka filmaša iz cijelog svijeta
Kratka filmska ostvarenja mladih autora iz Brazila, Hong Koga, Kanade, SAD-a i cijele Europe, prikazanih na najuglednijim filmskim pozornicama, predstavit će se Siščanima i gostima, a svečano otvaranje zakazano je za četvrtak, 20. kolovoza u 20:15 sati u Kazalištu 21 istaknuto je na predstavljanju programa 13. Star film festivala. Raznoliku selekciju uradaka ovog sve značajnijeg… Read More »Od Brazila, SAD-a do Hong Konga: 13. Star film festival u znaku uradaka filmaša iz cijelog svijeta - Woody Harrelson dobitnik Počasnog Srca Sarajeva 32. Sarajevo Film Festivala
U znak priznanja za izuzetan doprinos filmskoj umjetnosti i iznimnu glumačku karijeru, Woodyju Harrelsonu bit će dodijeljeno Počasno Srce Sarajeva 32. Sarajevo Film Festivala Ana Petričić Gojanović Kao jedan od najcjenjenijih i najsvestranijih glumaca svoje generacije, čija je karijera podjednako uspješna na filmu, televiziji i u teatru, Harrelson je tri puta bio nominiran za nagradu… Read More »Woody Harrelson dobitnik Počasnog Srca Sarajeva 32. Sarajevo Film Festivala - Slapovi, novi ciklus ulja na platnu Mladena Žunjića
Zanimljiv i poticajan dio opusa, izazovan i premrežen visokim temperaturama… Miroslav Pelikan Slikar Mladen Žunjić, istaknuti je i zapaženi suvremeni hrvatski likovni umjetnik. Autor je impresivnog opusa velikih formata ulja i akrila s izrazito apstraktnom motivikom Pred nama je novi ciklus ulja na platnu na ozbiljnom formatu 110 x 100 cm. Motivika novoga uzbudljivog ciklusa… Read More »Slapovi, novi ciklus ulja na platnu Mladena Žunjića - Osijek uvjerljiv na otvaranju sezone: Gorica pala 0:2 na svom terenu
Komentar utakmice: Osijek pokazao lice koje navijači godinama čekaju Boris Markuš Osijekova pobjeda u Velikoj Gorici nije bila samo tri boda – bila je to poruka. Poruka da ova momčad ima energiju, ideju i napokon onu vrstu samopouzdanja koje je često nedostajalo u prošlim sezonama. Ako je ovo najava Osijekova pobjeda u Velikoj Gorici nije… Read More »Osijek uvjerljiv na otvaranju sezone: Gorica pala 0:2 na svom terenu
