Službene javnozdravstvene politike u Europskoj uniji nisu znanstveno utemeljene, nego se ravnaju prema privlačnijem (ili nasumično odabranom) teorijskom modelu
Život većine stanovnika planeta Zemlje ovih se dana temelji i ravna prema matematičkom modelu. Teorijske epidemiološke projekcije za virozu COVID-19 proizvedene su, među ostalim, na londonskom sveučilištu Imperial College, a potpisuju je i stručnjaci Svjetske zdravstvene organizacije. Za javnost je objavljen reducirani oblik eksponencijalnih krivulja kojim se tumači sadašnji trenutak i kojim se naređuje – što treba raditi i kako treba živjeti sljedećih mjeseci. Vremenske procjene britanskih znanstvenika govore i o 18 mjeseci potrebe nametnutih karantena, samoizolacija i (dvo)metarskih razmaka. Društvo je znanja doživjelo svoju ekstazu. Ekstremna pobjeda znanosti, doduše ne nad koronavirusom, dokazuje da se organizacija društva može programirati pomoću statističkih interpretacija. To otvara prazan prostor novim religijskim oblicima racionalizama i scijentizama.
Krive drine
Epidemiološko-matematička teza iz Londona inzistira na spljoštenoj krivulji dinamike zaraze koronavirusom, nešto poput »ispravljanja krivih drina«. Takvim se modelom usporava brzina širenja virusa među populacijom, čime se spašavaju kapaciteti (čitaj: kreveti) u bolnicama. Problem je takvoga preventivnoga pristupa što zahtijeva višemjesečno odricanje od gospodarskoga, kulturnoga, vjerskoga, športskoga i znanstveno-obrazovnoga života. Tim se modelom ne spašavaju ljudski životi, jer susret koronavirusa s ugroženim skupinama, vrlo starima i teško bolesnima, u malom definiranom postotku uvijek završava – fatalno. Tim se modelom eventualno odgađa smrt pojedinaca za »neka bolja vremena«.
Imunitet krda
Općeprihvaćeni spekulativni model iz »carskoga koledža« nije jedini. Naprotiv, postoje znanstvenici i na drugim uglednim institucijama koji promišljaju ovogodišnju epidemiju. Među važnijim modelima ističe se onaj iz Oxforda, poznatiji pod tehničkim nazivom »imunitet krda«. Prema tom modelu velik je dio stanovništva već zaražen koronavirusom, mnogi su bez simptoma prehodali (i prehodat će) taj viralni susret, a većina je stekla (dugo)trajni imunitet. To je lako dokazati masovnom pretragom antitijela na koronavirus u ljudskoj krvi, ali takvu dijagnostiku nitko nije obavio! Jedan od razloga je to što su potrebni serološki testovi nedostupni, a drugi je to što bi potvrda oxfordskoga modela sve poduzete mjere otkrila nepotrebnima i pretjeranima.
Dakle, u znanstvenoj se areni odvija klasičan znanstveni sukob, gladijatorski rat modela, koji podsjeća da konsenzusa jednostavno – nema. Odabrani model, bio on iz Londona ili Oxforda, nije nikakav konačni znanstveni dokaz ni neupitna istina. To jednostavno znači da službene javnozdravstvene politike u Europskoj uniji, uključujući Hrvatsku, nisu znanstveno utemeljene, nego se ravnaju prema privlačnijem (ili nasumično odabranom) teorijskom modelu.
Život nije derivat znanosti
Poznato je da se svakodnevni život čovjeka ne može podrediti ili ukrotiti znanstvenim rječnikom ili znanstvenim metodama: priprema obiteljskoga ručka ignorira dostignuća prehrambenih biotehnologa, nogometna igra »na dva mala« ne poštuje savjete kineziologa, a djeca se odgajaju bez pedagoških priručnika… Biologija i kemija nerijetko narušavaju estetiku i spontanost života.
Slično vrijedi i u političkom životu, u dnevnoj politici. Nije politički poraz ako se neke mjere i regulacije predlažu i provode bez jasne potvrde u znanstvenoj literaturi. Nije nužno da se sav društveni život oblikuje u skladu s uputama iz laboratorija ili akademskih škola. Neke okolnosti jednostavno nadilaze doseg znanosti pa je razumno preskočiti recepte i savjete znanstvenika. Međutim, u tom je slučaju prijevara ako se javnost uvjerava da su poduzete (političke) odluke utemeljene na znanstvenim činjenicama. Upravo se takav scenarij odvija s javnozdravstvenim politikama koje trenutačno provode europski krizni stožeri, čiji se eksperti zaklinju u znanstvenu utemeljenost svojih preventivnih mjera.
Znanstvena avantura
Ekspertne vlade i medicinski establišment koji trenutačno kormilare europskim brodom nisu vlasnici istine, a njihova je moć predviđanja i orijentacije ograničena. Iz rasprave o stvarima koje se tiču svih ljudi i koje pogađaju sve nacije isključeni su oni koji misle drukčije, koji predlažu drukčije mjere i koji u svojim datotekama imaju drukčije podatke. Iako se s vremenom pojavljuje sve veći broj nobelovaca, akademika, emeritusa i liječnika s oprječnim stajalištima, oni se uporno ignoriraju ili etiketiraju amaterima. Takva je plovidba vrlo skupa, a odredište nejasno. Povrh svega, trajanje ovakvoga društvenoga eksperimenta nije poznato. Stoga je potrebno da se znanstvena avantura s koronavirusom prekine klasičnim političkim odlukama.
Autor Valerije Vrček, Glas Koncila
- Šesnaesto izdanje Postira Seaside Film Festivala donosi nagrađivane kratke filmove iz cijelog svijeta
Postira na Braču od 21. do 26.7. ponovno postaju nezaobilazno odredište ljubitelja kratkog filma. Postira Seaside Film Festival ulazi u svoje šesnaesto izdanje; već duboko u tinejdžerskim godinama, ali s istim entuzijazmom i ljubavlju prema kratkom filmu. Tijekom godina PSFF je postao sinonim za ljetne filmske večeri pod zvijezdama, kratke priče iz cijeloga svijeta i… Read More »Šesnaesto izdanje Postira Seaside Film Festivala donosi nagrađivane kratke filmove iz cijelog svijeta - Grad na moru – Ciklus krajobraza na platnu Ivane Jovanović Trostmann
Akademska slikarica iz Dubrovnika, Ivana Jovanović Trostmann istaknuta je suvremena hrvatska likovna umjetnica. Autorica je osebujnog i kompleksnog opusa u ulju i akrilu. Čest je izlagač na samostalnim i skupnim izložbama Miroslav Pelikan Obilježje njezina rada jest kontinuirano slikanje, strastveno i uporno variranje brojnih tema i motiva koji je okružuju. Spomenimo ponajprije čest motiv a… Read More »Grad na moru – Ciklus krajobraza na platnu Ivane Jovanović Trostmann - Bečki Belvedere objavio digitalni katalog s djelima Gustava Klimta
Bečki muzej Belvedere nedavno je objavio digitalni katalog Klimtovih djela iz svog fundusa te najnovija istraživačka otkrića i detaljnu dokumentaciju o stvaralaštvu bečkog slikara Lara Kuš Belvedere je postao prvi austrijski državni muzej koji je svoju zbirku javnosti učinio dostupnom u tako detaljnom obliku. Ovom digitalnom zbirkom Belvedere povezuje povijest umjetnosti, restauraciju, istraživanje provenijencije i… Read More »Bečki Belvedere objavio digitalni katalog s djelima Gustava Klimta - Prilog o knjizi TAJNI RECEPT GOSPOĐE QUINN
Olivia Ford TAJNI RECEPT GOSPOĐE QUINN Miroslav Pelikan Nedavno je Znanje u rekao bih silno privlačnoj tvrdo ukoričenoj opremi objavilo roman Olivije Ford TAJNI RECEP GOSPOĐE QUINN, na 347 stranica, u prijevodu s engleskoga Mirjane Valent. Nakon 59 godina braka Jenny donosi neočekivanu odluku, potajno se prijavljuje za sudjelovanje u popularnoj TV emisiji Britanski slastičar… Read More »Prilog o knjizi TAJNI RECEPT GOSPOĐE QUINN - Prilog o knjizi KVAKA 22
Joseph Heller KVAKA 22 Miroslav Pelikan Nedavno je Znanje objavilo čuveni roman Josepha Hellera KVAKA 22, u u izvrsnom tvrdo ukoričenom izdanju, na 572 stranice, u prijevodu s engleskoga Zlatka Crnkovića. Drugi je svjetski rat, 1943. godina, pratimo pilota ratnog zrakoplovstva Yosssarianua..želi napustiti vojsku ali kvaka 22 kaže da kući idu samo luđaci. Roman… Read More »Prilog o knjizi KVAKA 22 - Povrće i voće više uključiti u prehranu
U Zagrebu su plakati Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Grada Zagreba i udruge Prijatelji životinja. Kampanjom se građane poziva da u prehranu uključite više biljne hrane Pripremio: Tomislav Radić Povrće, voće, mahunarke, cjelovite žitarice, gljive, orašasti plodovi, sjemenke, tofu, biljni napitci, namazi i brojni drugi biljni proizvodi mogu biti dio… Read More »Povrće i voće više uključiti u prehranu - Umjetnost u srcu Prekodravlja: Održana prva likovna kolonija u Ždali
U idiličnom ambijentu Ateliera i Galerije Kolarić tridesetak umjetnika iz pet županija utemeljilo novu kulturnu tradiciju U subotu, 11. srpnja 2026. godine, prekodravsko mjesto Ždala postalo je središte likovnog stvaralaštva. Atelier i Galerija Kolarić uspješno su ugostili prvu likovnu koloniju pod nazivom „Ždala – Prekodravlje 2026.“. Inspirativan ambijent Repaške šume Na poziv organizatora i domaćina,… Read More »Umjetnost u srcu Prekodravlja: Održana prva likovna kolonija u Ždali - Četiri guste priče u ulju i akrilu u novom ciklusu Mladena Žunjića
…I u ovom ciklusu vrlo nazočan je element oka, pogleda, širom otvorenih očiju kako izvire iz mase zbivanja… Miroslav Pelikan Novi ciklus od četiri ulja i akrila na platnu, 100 x 90 cm, slikara Mladena Žunjića, istaknutog suvremenog hrvatskog likovnog umjetnika, najavljuje tretiranje ponešto drugačijih motiva. U novom ciklusu nailazimo na četiri gusto ispisane priče,… Read More »Četiri guste priče u ulju i akrilu u novom ciklusu Mladena Žunjića
