Službene javnozdravstvene politike u Europskoj uniji nisu znanstveno utemeljene, nego se ravnaju prema privlačnijem (ili nasumično odabranom) teorijskom modelu
Život većine stanovnika planeta Zemlje ovih se dana temelji i ravna prema matematičkom modelu. Teorijske epidemiološke projekcije za virozu COVID-19 proizvedene su, među ostalim, na londonskom sveučilištu Imperial College, a potpisuju je i stručnjaci Svjetske zdravstvene organizacije. Za javnost je objavljen reducirani oblik eksponencijalnih krivulja kojim se tumači sadašnji trenutak i kojim se naređuje – što treba raditi i kako treba živjeti sljedećih mjeseci. Vremenske procjene britanskih znanstvenika govore i o 18 mjeseci potrebe nametnutih karantena, samoizolacija i (dvo)metarskih razmaka. Društvo je znanja doživjelo svoju ekstazu. Ekstremna pobjeda znanosti, doduše ne nad koronavirusom, dokazuje da se organizacija društva može programirati pomoću statističkih interpretacija. To otvara prazan prostor novim religijskim oblicima racionalizama i scijentizama.
Krive drine
Epidemiološko-matematička teza iz Londona inzistira na spljoštenoj krivulji dinamike zaraze koronavirusom, nešto poput »ispravljanja krivih drina«. Takvim se modelom usporava brzina širenja virusa među populacijom, čime se spašavaju kapaciteti (čitaj: kreveti) u bolnicama. Problem je takvoga preventivnoga pristupa što zahtijeva višemjesečno odricanje od gospodarskoga, kulturnoga, vjerskoga, športskoga i znanstveno-obrazovnoga života. Tim se modelom ne spašavaju ljudski životi, jer susret koronavirusa s ugroženim skupinama, vrlo starima i teško bolesnima, u malom definiranom postotku uvijek završava – fatalno. Tim se modelom eventualno odgađa smrt pojedinaca za »neka bolja vremena«.
Imunitet krda
Općeprihvaćeni spekulativni model iz »carskoga koledža« nije jedini. Naprotiv, postoje znanstvenici i na drugim uglednim institucijama koji promišljaju ovogodišnju epidemiju. Među važnijim modelima ističe se onaj iz Oxforda, poznatiji pod tehničkim nazivom »imunitet krda«. Prema tom modelu velik je dio stanovništva već zaražen koronavirusom, mnogi su bez simptoma prehodali (i prehodat će) taj viralni susret, a većina je stekla (dugo)trajni imunitet. To je lako dokazati masovnom pretragom antitijela na koronavirus u ljudskoj krvi, ali takvu dijagnostiku nitko nije obavio! Jedan od razloga je to što su potrebni serološki testovi nedostupni, a drugi je to što bi potvrda oxfordskoga modela sve poduzete mjere otkrila nepotrebnima i pretjeranima.
Dakle, u znanstvenoj se areni odvija klasičan znanstveni sukob, gladijatorski rat modela, koji podsjeća da konsenzusa jednostavno – nema. Odabrani model, bio on iz Londona ili Oxforda, nije nikakav konačni znanstveni dokaz ni neupitna istina. To jednostavno znači da službene javnozdravstvene politike u Europskoj uniji, uključujući Hrvatsku, nisu znanstveno utemeljene, nego se ravnaju prema privlačnijem (ili nasumično odabranom) teorijskom modelu.
Život nije derivat znanosti
Poznato je da se svakodnevni život čovjeka ne može podrediti ili ukrotiti znanstvenim rječnikom ili znanstvenim metodama: priprema obiteljskoga ručka ignorira dostignuća prehrambenih biotehnologa, nogometna igra »na dva mala« ne poštuje savjete kineziologa, a djeca se odgajaju bez pedagoških priručnika… Biologija i kemija nerijetko narušavaju estetiku i spontanost života.
Slično vrijedi i u političkom životu, u dnevnoj politici. Nije politički poraz ako se neke mjere i regulacije predlažu i provode bez jasne potvrde u znanstvenoj literaturi. Nije nužno da se sav društveni život oblikuje u skladu s uputama iz laboratorija ili akademskih škola. Neke okolnosti jednostavno nadilaze doseg znanosti pa je razumno preskočiti recepte i savjete znanstvenika. Međutim, u tom je slučaju prijevara ako se javnost uvjerava da su poduzete (političke) odluke utemeljene na znanstvenim činjenicama. Upravo se takav scenarij odvija s javnozdravstvenim politikama koje trenutačno provode europski krizni stožeri, čiji se eksperti zaklinju u znanstvenu utemeljenost svojih preventivnih mjera.
Znanstvena avantura
Ekspertne vlade i medicinski establišment koji trenutačno kormilare europskim brodom nisu vlasnici istine, a njihova je moć predviđanja i orijentacije ograničena. Iz rasprave o stvarima koje se tiču svih ljudi i koje pogađaju sve nacije isključeni su oni koji misle drukčije, koji predlažu drukčije mjere i koji u svojim datotekama imaju drukčije podatke. Iako se s vremenom pojavljuje sve veći broj nobelovaca, akademika, emeritusa i liječnika s oprječnim stajalištima, oni se uporno ignoriraju ili etiketiraju amaterima. Takva je plovidba vrlo skupa, a odredište nejasno. Povrh svega, trajanje ovakvoga društvenoga eksperimenta nije poznato. Stoga je potrebno da se znanstvena avantura s koronavirusom prekine klasičnim političkim odlukama.
Autor Valerije Vrček, Glas Koncila
- Poziv na 15. Cu’fus – Cirkuski ulični festival u Samoboru
Cu’fus je međunarodni festival cirkuske umjetnosti koji se od 2011. godine održava u Samoboru pod sloganom „Svi pod mus’ na Cu’fus!“ Matija Vuletić Ovogodišnje izdanje održava se od 21.- 24.5.2026. na tri lokacije – u Kinu Samobor, na Trgu Matice Hrvatske i na Trgu kralja Tomislava. Nositelj projekta samoborska je cirkuska udruga Cirkultura, a program… Read More »Poziv na 15. Cu’fus – Cirkuski ulični festival u Samoboru - Graševine Slavonije i hrvatskog Podunavlja na Vinistri
Vinistra, jedno od najuglednijih vinskih događanja u Hrvatskoj, održano je od 8. do 10. svibnja 2026. u dvorani Žatika u Poreču, okupivši više od stotinu izlagača, brojne vinske stručnjake, ugostitelje, distributere i ljubitelje vina iz Hrvatske i inozemstva. Među istaknutim sudionicima, ove su se godine uspješno predstavili i vinari Slavonije i hrvatskog Podunavlja, okupljeni u… Read More »Graševine Slavonije i hrvatskog Podunavlja na Vinistri - Pjenušavi doručak u Pavlomiru
U subotu, 6. lipnja, vinarija Pavlomir i Novi Vinodolski bit će domaćin Pjenušavog doručka u vinogradu – Kvarner Pripremio: Tomislav Radić – Foto: Matej Paluh Posjetitelji će od 10:00 do 12:00 sati uživati u doručku uz vrhunske kvarnerske pjenušce, koje će pratiti ponuda lokalnih slanih i slatkih delicija. Hedonistički će doživljaj pojačati zvuci jazz… Read More »Pjenušavi doručak u Pavlomiru - u Dvoru Trakošćan susret Istoka i Zapada kroz povijest i umjetnost
Čudesno putovanje na Istok Izložba je otvorena za posjetitelje do 5. srpnja 2026. Pripremio: Tomislav Radić – Fotografije: Dubravko Hrupa Svečanim otvorenjem u Dvoru Trakošćan predstavljena je međunarodna izložba „Čudesno putovanje na Istok / A Magical Journey to the East“, ostvarena u suradnji Muzeja Dvor Trakošćan i regionalnog Muzeja Yangzhou. Riječ je o iznimnom izložbenom projektu… Read More »u Dvoru Trakošćan susret Istoka i Zapada kroz povijest i umjetnost - Bečki superblok – prva klimatski prilagođena gradska četvrt
Manje prometa, više zelenila i prostora za susrete: u bečkom okrugu Favoriten dovršen je prvi superblok, moderan i klimatski prilagođen gradski kvart po uzoru na barcelonske superblokove Sandra Knežević Grad Beč je otvorio svoju prvu veliku prometno smirenu gradsku četvrt Supergrätzl Favoriten nastaloj po uzoru na poznate barcelonske superblokove. U području oko ulice Herzgasse u… Read More »Bečki superblok – prva klimatski prilagođena gradska četvrt - Prilog o knjizi VIDIMO SE NA PAPIRU
Đurđica Čilić VIDIMO SE NA PAPIRU Miroslav Pelikan Nedavno je VBZ objavio knjigu kratkih proznih zapisa, u biblioteci Ambrozija (knjiga 712.), VIDIMO SE NA PAPIRU, Đurđice Čilić, na 152 stranice. Postoji određena sličnost između knjiga Maktuba Paula Coelha i Vidimo se na papiru Đurđice Čilić, vrlo emotivni, delikatni zapisi o fragmentima života, o stvarima… Read More »Prilog o knjizi VIDIMO SE NA PAPIRU - Novi ciklus ulja i akrila Mladena Žunjića s “otmjenijom” atmosferom
Novi ciklus obilježen je stanovitim zatamnjenjem, svjetlosti je manje, no atmosfera je finija, otmjenija, ugodnija Miroslav Pelikan Slikar Mladen Žunjić pripada malobrojnoj skupini najaktivnijih suvremenih hrvatskih likovnih umjetnika, autor je impresivnog opusa ulja i akrila, realizirao je niz uspješnih samostalnih izložbi u domovini i inozemstvu, oduvijek odan velikom formatu i žestokom koloru Pred nama je… Read More »Novi ciklus ulja i akrila Mladena Žunjića s “otmjenijom” atmosferom - Dronovi nad Osijekom
Osijek Drone Expo 2026 donosi dva dana tehnologije, edukacije i spektakla Priredio: Boris Markuš Osijek ovog proljeća postaje središte drone industrije. 14. i 15. svibnja u Gospodarskm centru OBŽ održava se Osijek Drone Expo 2026 – Powered by Orqa, događaj koji okuplja vodeće tvrtke, stručnjake, edukatore i zaljubljenike u moderne tehnologije. Posjetitelje očekuju konferencija, sajamski… Read More »Dronovi nad Osijekom