Službene javnozdravstvene politike u Europskoj uniji nisu znanstveno utemeljene, nego se ravnaju prema privlačnijem (ili nasumično odabranom) teorijskom modelu
Život većine stanovnika planeta Zemlje ovih se dana temelji i ravna prema matematičkom modelu. Teorijske epidemiološke projekcije za virozu COVID-19 proizvedene su, među ostalim, na londonskom sveučilištu Imperial College, a potpisuju je i stručnjaci Svjetske zdravstvene organizacije. Za javnost je objavljen reducirani oblik eksponencijalnih krivulja kojim se tumači sadašnji trenutak i kojim se naređuje – što treba raditi i kako treba živjeti sljedećih mjeseci. Vremenske procjene britanskih znanstvenika govore i o 18 mjeseci potrebe nametnutih karantena, samoizolacija i (dvo)metarskih razmaka. Društvo je znanja doživjelo svoju ekstazu. Ekstremna pobjeda znanosti, doduše ne nad koronavirusom, dokazuje da se organizacija društva može programirati pomoću statističkih interpretacija. To otvara prazan prostor novim religijskim oblicima racionalizama i scijentizama.
Krive drine
Epidemiološko-matematička teza iz Londona inzistira na spljoštenoj krivulji dinamike zaraze koronavirusom, nešto poput »ispravljanja krivih drina«. Takvim se modelom usporava brzina širenja virusa među populacijom, čime se spašavaju kapaciteti (čitaj: kreveti) u bolnicama. Problem je takvoga preventivnoga pristupa što zahtijeva višemjesečno odricanje od gospodarskoga, kulturnoga, vjerskoga, športskoga i znanstveno-obrazovnoga života. Tim se modelom ne spašavaju ljudski životi, jer susret koronavirusa s ugroženim skupinama, vrlo starima i teško bolesnima, u malom definiranom postotku uvijek završava – fatalno. Tim se modelom eventualno odgađa smrt pojedinaca za »neka bolja vremena«.
Imunitet krda
Općeprihvaćeni spekulativni model iz »carskoga koledža« nije jedini. Naprotiv, postoje znanstvenici i na drugim uglednim institucijama koji promišljaju ovogodišnju epidemiju. Među važnijim modelima ističe se onaj iz Oxforda, poznatiji pod tehničkim nazivom »imunitet krda«. Prema tom modelu velik je dio stanovništva već zaražen koronavirusom, mnogi su bez simptoma prehodali (i prehodat će) taj viralni susret, a većina je stekla (dugo)trajni imunitet. To je lako dokazati masovnom pretragom antitijela na koronavirus u ljudskoj krvi, ali takvu dijagnostiku nitko nije obavio! Jedan od razloga je to što su potrebni serološki testovi nedostupni, a drugi je to što bi potvrda oxfordskoga modela sve poduzete mjere otkrila nepotrebnima i pretjeranima.
Dakle, u znanstvenoj se areni odvija klasičan znanstveni sukob, gladijatorski rat modela, koji podsjeća da konsenzusa jednostavno – nema. Odabrani model, bio on iz Londona ili Oxforda, nije nikakav konačni znanstveni dokaz ni neupitna istina. To jednostavno znači da službene javnozdravstvene politike u Europskoj uniji, uključujući Hrvatsku, nisu znanstveno utemeljene, nego se ravnaju prema privlačnijem (ili nasumično odabranom) teorijskom modelu.
Život nije derivat znanosti
Poznato je da se svakodnevni život čovjeka ne može podrediti ili ukrotiti znanstvenim rječnikom ili znanstvenim metodama: priprema obiteljskoga ručka ignorira dostignuća prehrambenih biotehnologa, nogometna igra »na dva mala« ne poštuje savjete kineziologa, a djeca se odgajaju bez pedagoških priručnika… Biologija i kemija nerijetko narušavaju estetiku i spontanost života.
Slično vrijedi i u političkom životu, u dnevnoj politici. Nije politički poraz ako se neke mjere i regulacije predlažu i provode bez jasne potvrde u znanstvenoj literaturi. Nije nužno da se sav društveni život oblikuje u skladu s uputama iz laboratorija ili akademskih škola. Neke okolnosti jednostavno nadilaze doseg znanosti pa je razumno preskočiti recepte i savjete znanstvenika. Međutim, u tom je slučaju prijevara ako se javnost uvjerava da su poduzete (političke) odluke utemeljene na znanstvenim činjenicama. Upravo se takav scenarij odvija s javnozdravstvenim politikama koje trenutačno provode europski krizni stožeri, čiji se eksperti zaklinju u znanstvenu utemeljenost svojih preventivnih mjera.
Znanstvena avantura
Ekspertne vlade i medicinski establišment koji trenutačno kormilare europskim brodom nisu vlasnici istine, a njihova je moć predviđanja i orijentacije ograničena. Iz rasprave o stvarima koje se tiču svih ljudi i koje pogađaju sve nacije isključeni su oni koji misle drukčije, koji predlažu drukčije mjere i koji u svojim datotekama imaju drukčije podatke. Iako se s vremenom pojavljuje sve veći broj nobelovaca, akademika, emeritusa i liječnika s oprječnim stajalištima, oni se uporno ignoriraju ili etiketiraju amaterima. Takva je plovidba vrlo skupa, a odredište nejasno. Povrh svega, trajanje ovakvoga društvenoga eksperimenta nije poznato. Stoga je potrebno da se znanstvena avantura s koronavirusom prekine klasičnim političkim odlukama.
Autor Valerije Vrček, Glas Koncila
- Hrvatska će igrati za EUROPSKU BRONCU
EHF EURO 2026: POLUFINALEHRVATSKA – NJEMAČKA 31:28 Boris Markuš Hrvatski navijači nisu razočarali ni ovaj put U polufinalu Europskog prvenstva, Njemačka je pobijedila hrvatsku mušku seniorsku reprezentaciju s rezultatom 31:28 (17:15). Tako će Hrvatska u nedjelju, 1. veljače 2026. godine, igrati za broncu, u Jyske Bank Boxen Areni protiv poraženog iz dvoboja Danske i Islanda.… Read More »Hrvatska će igrati za EUROPSKU BRONCU - Otajstvo puta – izložba Marije Galić u Muzeju Belišće
U četvrtak, 29. siječnja u organizaciji Muzeja Belišće svečano je otvorna izložba slika Marije Galić pod nazivom Otajstvo puta Marija Galić, rođena je u Bosanskom Brodu. Diplomirala je slikarstvo u Ljubljani u klasi profesora Mladena Jernejca. Sudjelovala je na brojnim skupnim izložbama i likovnim kolonijama u Hrvatskoj, Sloveniji i BiH. Dobitnica je dekanskog priznanja i… Read More »Otajstvo puta – izložba Marije Galić u Muzeju Belišće - Ficlek kulture – veljača u ZUK-u
U veljači članovi Zajednice u kulturi grada Zaprešića započinju novu sezonu događanja uz ZUK-ov „ficlek kulture“ Iako je riječ o zimskom razdoblju, upravo su ovi dani idealni za ponovno okupljanje i buđenje kreativne energije. Članovi ZUK-a vrijedno se pripremaju za bogat program koji će publici predstaviti u nadolazećim mjesecima, a veljača donosi prva kulturna događanja… Read More »Ficlek kulture – veljača u ZUK-u - Dojmovi o Velikoj Jabuci Krešimira Ivića (II)
Pred nama je novi ciklus u različitim kombiniranim tehnikama posvećenih Velikoj Jabuci Miroslav Pelikan Akademski slikar Krešimir Ivić, istaknuti je i cijenjeni hrvatski likovni umjetnik, autor je slojevitog i obimnog opusa ulja, akrila, akvarela i crteža. Izlagao je uspješno na nizu samostalnih izložbi. Samo napomenimo kako se uz slikarstvo aktivno bavi i glazbom, svirajući u… Read More »Dojmovi o Velikoj Jabuci Krešimira Ivića (II) - Hrvatska bolja od Srbije na Europskom prvenstvu u portugalskom Funchalu
Za hrvatske vaterpolistice petak u Funchalu je slobodan dan, a sljedeća je utakmica na rasporedu u subotu, 31. siječnja Priredio: Boris Markuš Djevojke su uspjele! Ostvaren je plan odnosno prvi cilj na Europskom prvenstvu u portugalskom Funchalu. Hrvatska je u zadnjem, 3. kolu C skupine svladala izravne suparnice ili kandidatkinje za drugo mjesto u skupini,… Read More »Hrvatska bolja od Srbije na Europskom prvenstvu u portugalskom Funchalu - SKC Osijek – “Baranjski narodni običaji oslikani rukom Milana Dvornića”
Autor izložbe je samouki slikar, etnograf i istraživački pisac Boris Markuš Svoje umjetničke vještine primijenio je na slikanje etnografskih motiva svog zavičaja. Privučen ljepotom i raznolikošću kulture naroda Baranje, potrudio se oslikati narodne običaje, graditeljstvo i nošnje baranjskih Srba, Šokaca i Mađara. Sada nam se ukazala prilika otkriti ili bolje upoznati ljepotu i bogatstvo narodnih… Read More »SKC Osijek – “Baranjski narodni običaji oslikani rukom Milana Dvornića” - Retrospektiva Daida Moriyame u Beču
Foto Arsenal Wien predstavlja retrospektivu japanskog fotografa Daida Moriyame, jednog od najutjecajnijih predstavnika ulične fotografije. Izložba prikazuje više od 200 radova, publikacija i audiovizualnih instalacija te osvjetljava Moriyamin razvoj od 1960-ih godina do danas Lara Kuš Bečki izložbeni prostor Foto Arsenal Wien od 31. siječnja 2026. predstavlja opsežnu retrospektivu japanskog fotografa Daida Moriyame (1938., Osaka). Više od… Read More »Retrospektiva Daida Moriyame u Beču - Ciklus suptilnih varijacija motiva vaza sa cvijećem Ivane Jovanović Trostmann
Lijep i nadahnut ciklus ulja i akrila Ivane Jovanović Trostmann, iskren i svemoćan u dojmu Miroslav Pelikan Akademska slikarica iz Dubrovnika Ivana Jovanović Trostmann istaknuta je i cijenjenena suvremena hrvatska likovna umjetnica, autorica je kompleksnog djela, često izlaže, kontinuirano slika u atelijeru, neprekidno se suočavajući s mogućnostima i motiva i tehnika. Pred nama je rafinirani… Read More »Ciklus suptilnih varijacija motiva vaza sa cvijećem Ivane Jovanović Trostmann
