Slavni glazbenik Jean-Michel Jarre tijekom debate #ResiliArt poručio je da kultura je alat obnove: ‘Ona je nužnost, a ne luksuz,’ poručio je Jarre. U raspravi je sudjelovala i naša ministrica kulture Obuljen Koržinek, glazbenica Angelique Kidjo i drugi umjetnici
Raspravu je moderirao pomoćnik generalne direktorice UNESCO-a za kulturu Ernesto Ottone Ramirez, koji je na početku pozdravio sudionike debate sa svih strana svijeta te najavio pokretanje platforme za odgovor na krizu u kulturnom sektoru kojoj se može pridružiti na UNSECO-voj internetskoj stranici.
Debata je bila inauguralna rasprava, koja bi trebala potaknuti sve zaiteresirane da uz oznaku #ResiliArt slične rasprave ponedu i na nacionalnim i regionalnim razinama.
Inicijalna debata je bila upriličena na današnji Svjetski dan umjetnosti, a na internetskim stranicama UNESCO-a objavljeni su materijali koji služe kao pomoć za organiziranje lokalnih i regionalnih #ResiliArt debata.
Osim predstavnika CISAC-a Jean-Michela Jarrea i glazbenice Angélique Kidjo, u raspravi su sudjelovali i naša ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, filmski redatelj Luis Puenzo, redateljica i aktivistkinja Deeyah Khan ialžirski pisac Muhammed Moulessehoul koji piše pod ženskim pseudonimom Yasmina Khadra, a uvodno se obratila generalna direktorica UNESCO-a Audrey Azoulay.
Azoulay je podsjetila na posljedice dosad neviđene krize koja se odražava na sve sektore, a posebno na kulturni:
– U ovom trenutku potrebno je slušati glas umjetnika. Ovo je povijesna prekretnica – kultura se preselila na intrenet, ali je vrlo ranjiva. U izolaciji svi elementi kulturnog ekosistema su ugroženi, a korijen je umjetnik. Radna mjesta koja kulturni i kreativni sektor stvara su ozbiljno ugrožena, istaknula je Azouzlay te najavila da će se idući tjedan održati online sastanak ministara kulture cijelog svijeta, na kojem će se raspravljati i o mišljenjima umjetnika koje sa zanimanjem sluša u ovoj debati.
Jarre: Potrebna nova ekonomija za kulturni sektor u digitalnom svijetu
Komentirajući što bi što vlade trebale učiniti da pomognu kulturnom i kreativnom sektoru Jarre je poručio da je više nego ikada, potrebna nova ekonomija za kulturni sektor u digitalnom svijetu jer – kako je istaknuo ‘kultura je alat obnove, ona je nužnost, a ne luksuz’:
– Ogromna je diskrepancija između tvrtki divova koji zarađuju na virusu, koje prodaju planetu sadržaje koje stvaraju umjetnici koji gladuju! Vlade moraju uvesti programe – kredite, potpore, porezne olakšice, socijalna prava za kreativce. Mora se uvesti poseban porez na divove – na tzv. GAFA-u (Google, Amazon, Facebook, Apple), koji na internetu distribuiraju radove umjetnika jer taj nepošteni odnos mora prestati. Ne tražimo milostinju, nego pravedni dio zarade jer mi smo mi smo virtualni ‘dioničari’ tih kompanija, poručio je Jarre.
Jarre je istaknuo da su kreativne industrije u smislu radnih mjesta važnije od autoindustrije ili modna industrija.
– Što više vlade ulože u kreativne industrije, to će više pomoći i dugim granama gospodarstva, a ako se ništa ne poduzme nestat će 50 posto umjetničke proizvodnje i kreativne industrije, smatra Jarre.
Obuljen Koržinek: Izgraditi solidarnost i zaštititi umjetnike
Ministrica Nina Obuljen Koržinek ustvrdila je da ni umjetnici ni političari nisu bili spremni za ovu krizu, jer se za tako nešto nije bilo moguće pripremiti.
– Svi principi kulturne politike – mobilnost, koprodukcije, turneje – otpali su jer su granice zatvorene, a i unutar nacionalnih granica smo zatvoreni u domovima. Mi kao političari smo odgovorni za mjere koje će pomoći sektorima da se oporave, pa tako i kulturi, rekla je Obuljen Koržinek.
Uspoređujući različite odgovore zemalja, pogotovu u Europi, Obuljen Koržinek zaključuje da učinak i snaga odgovora ovise o elaboriranosti sustava potpore kulturi:
– Oni koji imaju snažne sustave bolje su opremljeni za odgovor na krizu, a u onima u kojima nisu sektor je još ranjiviji. U Europi većina zemalja uvodi niz mjera pomoći samostalnim umjetnicima, tu su i mikrokrediti kreativnim poduzetnicima i druge mjere, no gledajući unaprijed u potrazi za dugoročnim odgovorima, mislim da nitko u ovom trenutku ne može dati odgovor na pitanje što će biti jer ne znamo koliko će trajati kriza, kazala je Obuljen Koržinek.
Kriza je pokazala da je potrebno zaštiti status umjetnika i njihova autorska prava, posebno sada kad se sve prebacilo na internet:
– Umjetnici besplatno dijele svoj rad na internetu, ali to što dijele ima vrijednost. Moramo poslati poruku da zaštita prava mora biti u središtu rasprave kako bi ih se zaštitilo u digitalnom okruženju. Kulturni i kreativni sektori su vitalni, a izuzetno ranjivi, i čeka nas veliki posao da izgradimo solidarnost i zaštitimo njihove pozicije, istaknula je Obuljen Koržinek.
Deeyah Khan: Umjetnicima prijeti siromaštvo!
Dokumentaristica i aktivistkinja Deeyah Khan poručila je da svi smo zajedno suočeni s izazovom krize koja će još dugo trajati, a posljedice će se osjećati dugo i nakon što se mjere ublaže.
– Umjetnicima prijeti siromaštvo! Ja sam sada u SAD-u, i tu sam zapela, radila sam na dokumentarcu koji se sada ne može nastaviti snimati. Vlade i šire društvo ne sagledava umjetnike na pravi način – treba naglasiti zašto su je naš sektor važan, a ne ga shvaćati kao luksuz, rekla je Khan.
Ona smatra da ova kriza pokazuje da umjetnost održava emocionalno zdravlje ljudi, i tu važnost se ne smije podcijeniti i zato se treba boriti za preživljavanje kulturnog i kreativnog sektora.
– Umjetnost nas povezuje nas kao ljudska bića, donosi suosjećanje, utjehu, zajedništvo… Kulturni radnici čak ni u normalnim uvjetima nemaju zaštitu kao drugi radnici, a sada su pogotovo ugroženi. Treba stalno podsjećati da je ključno to da se ne smije dopustiti da milijuni kreativaca završe kao siromasi, upozorava Khan.
Khan je vlasnica male produkcijske kuće i već je sada na izmaku snage i novca, a smatra da je čak u povoljnom položaju u odnosu na druge kolege.
– Moramo biti zajedno, i pronaći zajednički glas – a vlade nas moraju čuti i uključiti u svoje pakete potpore i pomoći, poručila je Khan.
Angélique Kidjo: Bez umjetnosti, bez glazbe, bez kulture – nemamo ništa
Kantautorica Angélique Kidjo, također je istaknula da su umjetnici posebno ranjivi u ovoj krizi te je podsjetila da bez umjetnosti, bez glazbe, bez kulture – nemamo ništa. Svoje je izlaganje posebno posvetila teškim uvjetima u kojima i mimo pandemijske krize rade umjetnici u Africi.
– Glazbenici iz Afrike nisu nimalo uvaženi, mene su smatrali prostitutkom jer se bavim glazbom, ova kriza sve to produbljuje, a Afrika bez kulture i glazbe ne postoji. Vlade nas ne štite, velike kompanije uzimaju naše kreacije i na digitalnim platformama zarađuju na nama, a mi ne dobivamo ništa od toga, kaže Kidjo.
Ona se također zalaže za hitnu zaštitu autorskih prava i potpore za umjetnike: Ja ne znam kako ću preživjeti posljedice krize.
– Zatvorena sam u kući i ne znam kako ću se vratiti koncertima uživo. Govore samo o ekonomiji, a i mi umjetnici smo dio ekonomije, i zato poručujem vladama da pređu s riječi na djela. Dosta je toga da vlade dopuštaju da na nama zarađuju, a ne vraća nam se ništa, rekla je Kidjo.
Luis Puenzo: Možda ćemo svoje poslove morati zauvijek promijeniti
Filmski redatelj i predsjednik argentinskoga Instituta za kinematografiju Luis Puenzo predosjeća da će se poslovi u kreativnoj branši vjerojatno zauvijek promijeniti.
– Sva snimanja su stala. Glumci i tehničko osoblje su kod kuće i ne primaju plaće. Situacija je teška i trajat će dugo, i kad pandemija prođe ništa više neće biti isto. Filmovi će više biti kao književnost – bit će to intimnija, privatnija aktivnost, mišljenja je Puenzo.
Yasmina Khadra: Umjetnci daju nadu i utjehu, vlade ih moraju zaštititi
Alžirski pisac Muhammed Moulessehoul koji piše pod ženskim pseudonimom Yasmina Khadra komentirao je da rijetki pisci i inače mogu živjeti od pisanja, a sada ih se više nego ikada mora podržati jer umjetnici daju nadu i utjehu, i vlade ih moraju zaštititi.
Obuljen Koržinek nakon debate: Uočavamo slabosti našeg kulturnog sustava
Ono što se, prema mišljenju ministrice kulture Obuljen Koržinek, nameće kao zaključak preliminarnih rasprava je to da države koje imaju uređene sustave potpore kulturi, kulturnim politikama, kreativnim industrijama, ipak pokazuju snažnije odgovore, brže reagiraju i bolje su postavile sustave potpore umjetnicima.
– Tako i država koja, poput Hrvatske, ima dugu tradiciju razvijenih kulturnih politika u ovoj situaciji uočava brojne slabosti svojeg kulturnog sustava, priznala je Obuljen Koržinek, koja se posebno osvrnula na ranjivost samostalnih umjetnika, naglasivši kako je ova kriza pokazala u kojoj je mjeri njihov status posebno osjetljiv.
– Tu sam u prvom redu mislila na problem samostalnih umjetnika, koji su honorarci, slobodni umjetnici, koji nemaju uređeni status, što se i nama u ovome trenutku postavlja kao najveća dilema: kako pomoći upravo tim osobama, rekla je ministrica.
Ministrica je zahvalila svim umjetnicima koji dijele svoje sadržaje i time pomažu građanima da možda lakše prežive situaciju, te podržala one koji se zalažu za osiguranjem pravične naknade svim umjetnicima autorima i izvođačima – u digitalnom okruženju.
– Moramo biti svjesni da je taj umjetnički rad jedino od čega oni žive i da moramo osigurati pravičnu naknadu, upozorila je Obuljen Koržinek.
Njezino ministarstvo upravo s tim ciljem ubrzano radi na novom ad hoc natječaju za online kulturu kojim bi se onima koji svoje sadržaje dijele online omogućila ‘kakva takva naknada’, rekla je. Model se postavlja po prvi puta, te će za njegovu provedbu trebati još nešto vremena, dodala je.
– Moramo biti sigurni da ćemo doista s tom mjerom doći do onih kojima je u ovom trenutku pomoć najpotrebnija, poručila je Obuljen Koržinek.
Jarre: Covid-19 ima katastrofalan utjecaj i na kulturu
Jean-Michel Jarre, predsjednik Međunarodne konfederacije društava autora i skladatelja (CISAC) i UNESCO-ov ambasador dobre volje, bio je inicijator nove globalne rasprave o utjecaju covida-19 na kulturni i kreativni sektor, te akcijama potrebnim za učinkovito suočavanje s njegovim posljedicama.
.@CISACnews President & @UNESCO Ambassador @JeanMichelJarre leads a global debate on the impact of Covid-19 on culture & creators, and actions needed to overcome it. Read his call to action today and join the debate tomorrow, April 15th.https://www.cisac.org/Newsroom/News-Releases/Culture-can-help-lead-Covid-19-recovery-CISAC-President-Jean-Michel-Jarre-ahead-of-UNESCO-ResiliArt-debate …
https://twitter.com/CISACNews/status/1249992207320449024/photo/1
Uoči virtualne debate ‘ResiliArt’, koja su organiziralči UNESCO i CISAC, Jarre je pozvao globalnu kreativnu zajednicu i vlade da se priključe raspravi i zajedničkom promišljanju rješenja.
– Fokus ove krize prvenstveno je usmjeren na zdravlje i preživljavanje. No, covid-19 ima katastrofalan utjecaj i na kulturu, te prijeti dugoročnim gubitkom prihoda kreativnim stvarateljima, štetom gospodarstvima i radnim mjestima, te uništenjem zajednica sagrađenih na kulturi i umjetnosti, upozorio je Jarre.
Kultura, međutim, može biti i jedna od središnjih poluga rješenja ove krize, smatra. Upravo je zbog toga CISAC u partnerstvu s UNESCO-om odlučio pokrenuti ResiliArt, ekskluzivnu platformu za globalnu raspravu na društvenim mrežama u kojoj ključne figure kreativne i kulturne industrije kao i umjetnici – kako oni etablirani, tako i mladi, još neafirmirani – imaju priliku govoriti o dalekosežnim posljedicama koronavirusa te svojim uvidima pomoći vladama u oblikovanju učinkovitih politika za njihovo prevladavanje.
https://magazin.hrt.hr/602537/ministri-kulture-eu-o-mjerama-protiv-negativnih-utjecaja-krize
Kultura je temeljna potreba naših društava: Stvaratelji umjetnosti hrane naše živote, oni su poduzetnici koji daju pogonsko gorivo našim gospodarstvima i radnim mjestima. Pomažu nam i prate nas u teškim vremenima, istaknuo je Jarre.
– Pogledajte čemu se okreću ljudi u zatočeništvu: umjetnosti, zabavi, kulturi. Kreativni proizvodi, bez obzira je li riječ o knjigama, filmovima, glazbi ili vizualnoj umjetnosti, nositelji su nezamjenjive vrijednosti kulture u našim društvima. Zato kulturu trebamo promatrati kao dio izlazne strategije iz tekuće krize, a stvarateljima te kulture pripada važna uloga u oblikovanju te strategije, ocijenio je.
Vrijeme je da se kulturni i kreativni sektori ujedine u zajedničkoj raspravi i pronalasku rješenja u svim zemljama svijeta, upozorava nadalje Jarre: Potrebno je dobro razmotriti sve informacije, podatke i različita rješenja, a to nije moguće bez sudjelovanja kreativne zajednice na globalnoj razini, rekao je.
Zbog toga je CISAC posebno posvećen ovome projektu, koji je u podjednakoj mjeri, kako je naglasio, namijenjen i kreativnim profesionalcima, umjetnicima, kao i vladama: Vlade imaju nezamjenjivu ulogu u ovoj raspravi. Vlade moraju uložiti u kulturni oporavak kako bi kreativni sektor mogao odigrati svoju gospodarsku i društvenu ulogu u našem izlasku iz tekuće krize, poručio je Jarre.
https://en.unesco.org/creativity/news/resiliart-artists-creativity-beyond-crisis
Kulturni profesionalci pozvani su da se priključe inicijativi organiziranjem ResiliArt rasprava u svojim regijama: Devastacija koja je pogodila čitav kulturni lanac imat će dugoročne posljedice na kreativnu ekonomiju. ResiliArt želi osigurati kontinuitet dijaloga, dijeljenja informacija i zajedničkih napora dugo nakon jenjavanja pandemije, poručuju iz CISAC-a.
Međunarodna konfederacija društava autora i skladatelja (CISAC) najveća je svjetska organizacija koja predstavlja više od četiri milijuna stvaratelja umjetnosti u 120 zemalja svijeta.
Autor: V.M./Hina/HRT
