Pročitajte pjesme Igora Petrića / IGRA RIJEČI
Civilizacija nemara
Uvodna špica nijemo se razvlači po ekranu
dok, crno-bijeli tonovi
nejasno odašilju signale u gluhu noć,
punu nadanja za ponovnim susretima.
Odlučimo ostati,
kao stranci zavaljeni u istrošenu
garnituru sjećanja,
usnulih pogleda,
nezainteresirano očekujući
još jednu odjavu uz pozdrav Domovini.
Čekajući bez pokreta,
s blago otvorenim usnicama,
teško gutajući kisik ustajalih zidova,
prepuštamo se sanjivim mislima
gdje u zajedništvu,
oslobođeni levitiramo među zvijezdama,
daleko od radoznalih očiju,
uvijek nezadovoljnih i kritičarski
raspoloženih spodoba.
Budiš se!
Budim se
bogatiji za još jedno iskustvo iskonske ljepote
nezagađene tehnologijom otuđenja.
Čisti, čisti i nevini,
spremni za nova srastanja
u igri preživljavanja jer,
nakon podobnih
dolaze milijarde podobnijih,
a mi ostajemo sami
i jedini,
sebi dovoljni.
Dani prolaze
Utorak!
Sasvim običan dan taj utorak.
Znam, ponavljam se, ali kažu
utorak je dan za ponavljanje.
Ako ne znaš, eto upravo si saznao
što mislim o njemu.
Danas ću napraviti nešto
što već dugo nisam ili sam eto zaboravio,
ostavio namjerno, neodgovorno.
Pripremit ću se unaprijed za
sutra, jer sutra je novi dan.
Srijeda!
Nevjerojatan zaključak, nakon utorka, srijeda.
Što ću u srijedu? Ništa!
Znam da dolazi
…
četvrtak
i svašta mi se mota po glavi.
Mogao bih ovo i ono, ali zašto. Čemu?
Ništa od toga. Sve je nekako u magli.
Ta dva dana jesu, ali kao da i nisu.
Pamti li ih itko? Neka im sve moje srijede,
i četvrtci. Meni su bezlični. Poklanjam ih
bezuvjetno.
Petak!
Da… To je to! Možda ću u petak drugačije?
Pustit ću sve vrećice iz ruku.
Neka tresnu o pod i raspadnu se.
Briga me. Subota je blizu.
Subota!
Dan kao niti jedan drugi.
Vrijeme za kavu, ručak na brzaka,
malo pospremanja i što još?!
Ništa mi ne pada na pamet.
Što se još može napraviti subotom?
Siguran sam u jedno. Pazit ću
da mi ipak nešto ne padne,
ne tresne na glavu.
U njoj je sve ono moje
što još mi uvijek treba.
Nedjelja samo što nije. Tako je blizu.
Šteta što je subota na zalasku,
jer nedjeljom mi se uglavnom ništa više,
a ni manje ne da.
Nedjelja!
Sve što započnem nema smisla.
Ništa ne dovršim na vrijeme.
Minute prolaze sekundama.
Prolazim i ja pored vrećice od petka.
Uskoro će ponedjeljak
i tad se sve vraća u kolotečinu.
Ponedjeljak!
Teško se budim.
Dosadni alarm ubija. Ustajem. Korak po korak.
Sjetim se da je sutra utorak, pa srijeda, četvrtak
i sretan napravim onaj mali, krivi,
jedan jedini, neplanirani ranojutarnji korak
i… jebena, glupa, odvratna vrećica od petka,
na moju žalost,
učinila je svoje.
Akceleracija misli
Elementi prosudbe
dovoljni za osudu,
odvajanje od svijeta kojeg poznajemo.
Tako jednostavni,
a samo su riječi
koje njima ne znače ništa.
I sve gotovo je.
Život čini se,
samo čini se životom
koji želimo imati.
Čemu sve ovo?
Pitamo se
kad život čini,
kad život čini se
i oduvijek je,
samo još jedan otkucaj srca
koje kao vrata su čelična
iza kojih prostranstvo tako veliko je
i čisto i slobodno je govoriti,
vikati…
Pustite nas!
Pustite živjeti!
26. ožujka
Komadić planete
u tvojim očima,
daleke i prašnjave civilizacije
iz koje potječu tvoje prve sjene,
putuje zaboravljen,
nošen vjetrom, izgubljen
kroz jutra
natopljena znojem
prvih pokreta.
Putuje
stazama koje ne vidiš,
koje ne razumiješ,
jer odavno više nisu dio tvog mišljenja,
tvoje misaone premise
o značenju izgubljenih sadržaja,
davno sanjanih snova,
ljudskih sjećanja, maštanja.
Komadić planete,
poput svjetionika,
uronjen u ocean
nepotrebnih riječi,
odašilje imaginarne signale,
nošene nemirnim vjetrom,
kroz noćno nebo
presvučeno koloritom
nepostojećeg crnila
vlastitog vriska,
sjećanja,
ludila.
Komadić planete
u tvojim očima
zauvijek ostat će
zarobljen mislima,
osuđen na tvoje postojanje,
prenoseći nemirne titraje
nošene vjetrom
odavno preraslih iluzija,
novim naraštajima
humanoidnih strojeva
…
Astronaut na godišnjem
Što bi bilo kad bi bilo drugačije
od ovoga sada
i ljudi ne bi ljudima kopali oči
zbog pogrešnog pogleda
ili riječi?
Što bi bilo kad bi bilo isto
ovome sada
i ljudi bi pozdravljali jedni druge
sa smiješkom na licima
bez fige u džepu?
Što bi bilo kad bi bilo
i drugačije i isto
od onog jučer i ovog sada za mene?
Kad bih barem mogao
osjetiti
tvoj dodir
na svojoj koži?
Kad bih barem mogao
još jednom
vidjeti te noćas.
O, što bi bilo kad bi bilo…?
Ne znam!
Možda bih otišao.
Pustio suzu jednu!
Možda bih se sakrio i čekao
onaj trenutak o kojem svi pričaju
samo što ga nikad ne bih dočekao,
jer ljudi su i dalje zavidni,
filmski se smiju
i drže fige u džepu.
O, što bi bilo kad bih bio
Astronaut.

- SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (26): Sv. Duje – Solinski mučenik i vječni čuvar splitske tradicije
Serijal o hrvatskim svecima i nebeskim zaštitnicima kroz sinergiju tradicije i AI umjetnosti na portalu Akademija Art U dvadeset šestom nastavku našeg serijala „Svetost u svjetlu budućnosti” ponosno predstavljamo lik i duhovnu ostavštinu svetog Duje (Dujma), biskupa, mučenika i nebeskog zaštitnika grada Splita. Ovaj ranokršćanski pastir iz drevne Salone, koji je podnio mučeničku smrt za… Read More »SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (26): Sv. Duje – Solinski mučenik i vječni čuvar splitske tradicije - Gastro-psihologija stola – Kako ženski diplomatski šarm i estetika tanjura brišu svakodnevni stres
Stol ukrašen jarkim jesenskim koloritom i poslužena prva popodnevna kava nisu luksuz, već naša posljednja linija obrane od digitalnog ludila Suvremeni čovjek svakodnevno vodi tihe bitke s kognitivnim preopterećenjem, hitnim administrativnim rokovima i uštogljenim pregradama instalirane većine. Često se čini da je naša pažnja potpuno rascjepkana u oblaku podataka. No, u psihologiji svakodnevice postoji jedno… Read More »Gastro-psihologija stola – Kako ženski diplomatski šarm i estetika tanjura brišu svakodnevni stres - Kultura domaćeg kruha – Renesansni povratak korijenima i taboru obiteljskog zajedništva
Pečenje kruha iz srca i duše nadrasta obični recept. Zašto su ruke u brašnu i miris toplog kvasca najmoćniji digitalni štit baštine? Postoji jedna drevna, bezvremenska vještina koja u sebi krije savršenu sintezu znanosti, prirode i čiste ljudske emocije, a to je umijeće pečenja domaćeg kruha. U eri u kojoj nas mediokriteti pokušavaju uvjeriti da… Read More »Kultura domaćeg kruha – Renesansni povratak korijenima i taboru obiteljskog zajedništva - Filozofija toplog ognjišta – Kako miris jesenskog cimeta i klinčića liječi moderan um
Zaboravite na brzu hranu i suhoparne kalorijske tablice. Povratak toplim začinima i polaganom ritmu stola naša je najljepša obrana od svakodnevnog ubrzanja U suvremenom društvenom i tehnološkom pejzažu, u kojem se hrana prečesto promatra isključivo kroz prizmu brzine, kalorijskih vrijednosti i strogo programiranih laboratorijskih tablica, lako je izgubiti iz vida njezinu stvarnu, iskonsku bit. Prehrana… Read More »Filozofija toplog ognjišta – Kako miris jesenskog cimeta i klinčića liječi moderan um - Hrvatski umjetnici i umjetnice predstavljeni na najvećem umjetničkom festivalu u Sloveniji
Priznanje na 15. Međunarodnom festivalu likovnih umjetnosti Kranj – ZDSLU Čak 7 umjetnica i umjetnika iz Hrvatske sudjeluje na najvećem umjetničkom festivalu u Sloveniji – selektorica za Hrvatsku nezavisna viša kustosica Sonja Švec Španjol, mag. hist. art. U četvrtak 1. listopada 2026. svečano je otvoren 15. međunarodni festival vizualnih umjetnosti Kranj – ZDSLU: “Prozor kao… Read More »Hrvatski umjetnici i umjetnice predstavljeni na najvećem umjetničkom festivalu u Sloveniji - Kreativna snaga Europe – Kako žensko vizionarstvo i dizajn redefiniraju ekonomiju Starog kontinenta
Dok Bruxelles raspravlja o industrijskim tablicama, nova generacija kreativnih poduzetnica kroz jarki kolorit, tradiciju i digitalne alate gradi održivu i humanu budućnost bez inertnosti prošlosti Kada se u središtima europske i globalne moći pokrenu rasprave o ekonomskim strategijama, tehnološkim standardima i konkurentnosti tržišta, ekranima prečesto zavladaju suhoparni administrativni protokoli, hladne brojke i tablice koje prosječnom… Read More »Kreativna snaga Europe – Kako žensko vizionarstvo i dizajn redefiniraju ekonomiju Starog kontinenta - Akademska umjetnica Doria Valković otvorila jesensku sezonu ZILIK
Kakav svijet ostavljamo djeci? Sonja Švec Španjol U četvrtak 8. listopada 2026. otvorena je intrigantna, duhovita i duboko angažirana samostalna izložba “Došlo je iz smeća” akademske umjetnice Dorije Valković u Galeriji ZILIK u Karlovcu. Doriji Valković pripala je čast da upravo njezinom izložbom započne jesenska sezona ZILIK izložbi! Umjetnica se predstavila recentnim ciklusom radova koji… Read More »Akademska umjetnica Doria Valković otvorila jesensku sezonu ZILIK - Refleksije prisutnosti – Opatijska umjetnica Kristina Kinkela Valčić predstavila se zagrebačkoj publici
Osobni fragmenti vizualne stvarnosti i poetika unutarnje tišine u radovima opatijske umjetnice Kristine Kinkele Valčić zaintrigirali zagrebačku publiku Sonja Švec Španjol U utorak 6. listopada 2026. u 18 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice Zagreb (Starčevićev trg 6) svečano je otvorena samostalna izložba “Refleksije prisutnosti” akademske umjetnice Kristine Kinkele Valčić. Autorica se predstavila s ukupno… Read More »Refleksije prisutnosti – Opatijska umjetnica Kristina Kinkela Valčić predstavila se zagrebačkoj publici - Arhetip ljudskoj svijesti – novi ciklus Julije Kršlović
Zaranjanje u duboku prošlost i nepregledne dubine čovjekove memorije donosi Juliji Kršlović mnoštvo raznolikih mogućnosti kao u odabiru motivike tako i u načinu realizacije Miroslav Pelikan Akademska slikarica Julia Kršlović, suvremena je hrvatska likovna umjetnica, autorica je zanimljivog i izazovnog opusa koji je na samom početku njezine karijere imao izniman odjek. Od novih radova osobito… Read More »Arhetip ljudskoj svijesti – novi ciklus Julije Kršlović - SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (25): Sv. Anastazija (Stošija) – Trijumf slobodnog duha nad okovima tamnice
Serijal o hrvatskim svecima i nebeskim zaštitnicima kroz sinergiju tradicije i AI umjetnosti na portalu Akademija Art U dvadeset petom nastavku našeg serijala „Svetost u svjetlu budućnosti” ponosno predstavljamo lik i duhovnu ostavštinu svete Anastazije (Stošije), ranokršćanske mučenice čije se relikvije s ljubavlju čuvaju u zadarskoj katedrali. Ova plemenita Rimljanka iz 4. stoljeća, koja je… Read More »SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (25): Sv. Anastazija (Stošija) – Trijumf slobodnog duha nad okovima tamnice
