Od Justinijanove kuge u 6. stoljeću i Crne smrti u 14. stoljeću do dječje paralize i AIDS-a, pandemije su silom mijenjale civilizacije
Hernan Cortes pobjegao je 1520. pred žestokim napadom iz astečke prijestolnice Tenochtitlana i u bijegu do obale izgubio veći dio svojih vojnika. No španjolski konkvistador nije znao da je za sobom ostavio daleko razornije oružje od pušaka i mačeva – velike boginje.
Kad se vratio da ponovo pokuša osvojiti grad, Tenochtitlan se slamao u epidemiji koja će uništiti astečki narod, strukture njegove vlasti i dovesti do brutalnog poraza Astečkog Carstva.
Bio je to početak višestoljetnog propadanja domorodačkih društava od Ognjene zemlje do Beringova prolaza.
Od bolesti do napretka
Od Justinijanove kuge u 6. stoljeću i Crne smrti u 14. stoljeću do dječje paralize i AIDS-a, pandemije su silom mijenjale civilizacije otkako su ljudi počeli živjeti u gradovima prije više tisuća godina. Premda su odnijele puno ljudskih života, potaknule su i velike promjene na području medicine, tehnologije, vlasti, obrazovanja, religije, umjetnosti, društvene hijerarhije i sanitarnih uvjeta.
Prije epidemija kolere u 19. stoljeću u gradovima su se, primjerice, miješale otpadne vode i vode za piće.
Nitko ne može znati kako će pandemija covida-19, respiratorne bolesti koju uzrokuje novi koronavirus, u konačnici promijeniti svijet. Nepredvidljive posljedice dovest će do još više nepredvidljivih posljedica. Ali neke naznake se već vide. Nacije se zatvaraju. Vladari teže većim autoritarnim ovlastima. Ubrzava se urušavanje američkog liderstva. Gospodarstvo očekuje recesija. Ljudi žive u strahu i nepovjerenju, mnogi ostaju bez posla i mogli bi iskusiti siromaštvo kakvo nisu nikada.
Istodobno, znanstvenici, tehnokrati i neke tvrtke grozničavo rade ne bi li zaustavili ovu pandemiju i bolje nas pripremili za novu. Nema sumnje da će od ove epske krize nastati nova tehnologija.
Pandemije nisu slične
Pandemije su poznate po tome da uzrokuju kaos, ali i po sposobnosti čovjeka da se prilagodi promijenjenim okolnostima. Među onima koji proučavaju pandemije postoji izreka: „Ako ste vidjeli jednu pandemiju, vidjeli ste jednu pandemiju”. Nema sličnih.
Pandemije i epidemije dovele su do velikog napretka na području javnog zdravlja što je omogućilo gradovima i civilizacijama da rastu i napreduju. To su primjerice teorija da neke bolesti uzrokuju mikroorganizmi, zatim sustavi gradske kanalizacije i vodoopskrbe, cijepljenje, penicilin, bolja higijena, odjeli za izolaciju oboljelih i znanstvena metoda koja je u modernu medicinu uvela racionalnost.
Nacije i društva rasli su i padali na valovima pandemija.
Pandemija kuge u 14. stoljeću, koja je života stajala pola stanovništva Europe, nanijela je smrtne udarce feudalnom poretku. Valovi kuge koji su slijedili još stoljećima uzdrmali su vjeru u Rimokatoličku Crkvu i, kako sugeriraju neki povjesničari, omogućili renesansu i reformaciju.
Ali i promjene koje su izazvale manje epidemije, čak i jedva zabilježene u povijesti, također su imale goleme posljedice.
Žuta groznica Amerikancima donijela pola države
Sjetite se samo kako su Sjedinjene Države stekle golemi srednji dio teritorija, što im je omogućilo širenje na zapad prema Kaliforniji i prerastanje u najbogatiju zemlju na svijetu.
Godine 1802., Napoleon je poslao najveću svjetsku vojsku na Karibe kako bi ugušio pobunu robova i obnovio francusku vladavinu u najprofitabilnijoj francuskoj koloniji, Saint-Domingueu. Ali epidemija žute groznice usmrtila je gotovo 50.000 vojnika i prisilila vojsku na povlačenje.
Ostavši bez bogate kolonije kojom bi financirao svoje velike planove na američkom kontinentu, Napoleon se usredotočio na Europu kako bi se obračunao s Engleskom.
Saint-Domingue je postao Haiti, prva slobodna crnačka republika na svijetu, a predsjednik Thomas Jefferson jeftino je kupio golem francuski teritorij koji se protezao od New Orleansa sve do Stjenjaka i Kanade.
Zaboravljena pandemija
No još veća biološka katastrofa, pandemija španjolske gripe 1918., koja je odnijela između 20 i 50 milijuna ljudskih života na kraju Prvog svjetskog rata, bila je gotovo beznačajna u smislu većih društvenih promjena.
Neki povjesničari nazvali su je „zaboravljenom pandemijom”, a čak su je i veliki američki pisci koji su živjeli u to vrijeme, kao što su Hemingway, Faulkner i Fitzgerald, ili ignorirali ili jedva spomenuli u svojim djelima.
– Ništa drugo, nikakva infekcija, rat ili glad, nisu nikad prije ubili toliko puno ljudi u tako malo vremena. A ipak nikada nije izazvala strahopoštovanje, ni 1918. ni poslije – istaknuo je Crosby u knjizi „Zaboravljena američka pandemija”.
Kako će ovaj novi virus, SARS-CoV-2, utjecati na ljudsko društvo, ne može se znati. Pandemija je tek na početku. Ali zahvaljujući modernoj medicini i svemu što do sada znamo o virusu, nitko ne očekuje novu španjolsku gripu ili Crnu smrt.
Autor metro-portal.hr
- Zaprešić: Večer Don Dantea u znaku riječi, glazbe i humanosti za malu Nives / FOTO
U Zaprešiću je održana promocija zbirke pjesama „Planina suza bogova“ autora Željka Lovrića – Don Dantea, koja je u dvorani Pučkog otvorenog učilišta okupila brojne posjetitelje u večeri ispunjenoj emocijom, umjetnošću i ljudskošću Lidija Zečević Večer je bila prožeta snažnim spojem književnosti i glazbe, ali i humanitarnim karakterom koji je obilježio cijeli program – sav prihod od… Read More »Zaprešić: Večer Don Dantea u znaku riječi, glazbe i humanosti za malu Nives / FOTO - Otvorena retrospektivna izložba Ivančice Cvitić Znidarčić: ‘1976. – 2026.’
U Galeriji grada Krapine u petak, 19. lipnja 2026. godine, svečano je otvorena retrospektivna izložba naziva ‘1976. – 2026.’ istaknute hrvatske keramičarke Ivančice Cvitić Znidarčić, kojom magistrica umjetnosti obilježava 50 godina svog stvaralaštva Okupljene je uvodno pozdravila ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Krapina Grozdana Pavlović, dok je čast službenog otvorenja pripala predsjedniku Gradskog vijeća Grada Krapine… Read More »Otvorena retrospektivna izložba Ivančice Cvitić Znidarčić: ‘1976. – 2026.’ - U Koprivnici predstavljena AURORA I JA Zdenke Čavić
U nadaleko poznatoj Galeriji Mijo Kovačić u Koprivnici, 23. lipnja 2026. godine, održano je predstavljanje knjige eseja AURORA I JA književnice i esejistice Zdenke Čavić. U ozračju ispunjenom književnošću, glazbom i promišljanjem o čovjeku i suvremenom društvu, brojni posjetitelji imali su priliku pobliže upoznati novo djelo iznimno plodne autorice Večer je otvorena pozdravnim riječima predsjednika Gradskog… Read More »U Koprivnici predstavljena AURORA I JA Zdenke Čavić - Ljeto na bečkom Dunavu – besplatne plaže, odmor i rekreacija
Bečanima potpuno besplatno na raspolaganju stoji više od 63 kilometra dunavske obale, moderna kupališta te mnogo prostora za predah i rekreaciju Lara Kuš Austrijska prijestolnica i ovog ljeta nudi atraktivan i besplatan pristup vodenim površinama te nastavlja širiti ponudu različitih sadržaja za dva milijuna stanovnika. Nove platforme za pristup plivanju u Dunavu, dodatne površine za… Read More »Ljeto na bečkom Dunavu – besplatne plaže, odmor i rekreacija - Neven Otavijević – Od gradskih veduta, pejzaža sa stablima i skupine zgrada u Zadru
Otavijević jednostavno slika trenutke života, u kome nema euforije, nema ni tuge ili žalosti, to je život koji protječe iz dana u dana… Miroslav Pelikan Slikar iz Zadra Neven Otavijević u posljednjih nekoliko godina osobito se istakao svojom zanimljivom likovnom produkcijom u suvremenoj hrvatskoj umjetnosti, rado tretirajući motive mora, priobalne teme, ali i prostore grada… Read More »Neven Otavijević – Od gradskih veduta, pejzaža sa stablima i skupine zgrada u Zadru - Veliki jubilej slavonskog ponosa: Otvoreni 60. Đakovački vezovi!
Šest desetljeća ponosa: Đakovo u zlatnom sjaju 60. Đakovačkih vezova Priredila: Venina Markuš Đakovo je ponovno raširilo ruke i otvorilo vrata jedne od najvećih i najprepoznatljivijih tradicijskih manifestacija u Hrvatskoj. Jubilarni, 60. Đakovački vezovi, koji se održavaju od 19. lipnja do 5. srpnja 2026. godine, ove godine slave impresivan rođendan. Kroz više od dva tjedna… Read More »Veliki jubilej slavonskog ponosa: Otvoreni 60. Đakovački vezovi! - ZAVRŠIO TREĆI SLANO FILM DAYS
Gosti i sudionici trećeg Slano Film Days odlaze inspirirani za nove projekte Ana Petričić Gojanović Završio je treći Slano Film Days, jedinstven format filmskog događanja koje u Slanom okuplja renomirane svjetske filmske autore i talentirane redatelje i glumce iz regije. Program je posvećen filmu i filmskom stvaralaštvu, a obuhvaća projekcije odabranih filmova, razgovore o filmu… Read More »ZAVRŠIO TREĆI SLANO FILM DAYS - Niz aktova Damira Medvešeka
Pred nama je niz nepoznatih, zagonetnih žena u trenutcima potpune tišine, samoće, dok razmišljaju… Miroslav Pelikan Jedan od čestih motiva u atelijeru akademskog slikara Damira Medvešeka, istaknutog suvremenog hrvatskog likovnog umjetnika jest akt ili skica obnaženog, uznemirenog tijela ,kao u ovom ciklusu ili kao složeni portret žene. Nekoliko snažnih skica posvećenih aktu Damir Medvešek dovodi… Read More »Niz aktova Damira Medvešeka - LJETO NA ZAGREBAČKOM VELESAJMU 2026
10 dana programa, 5.000 posjetitelja i najveće izdanje dosad Daniel Badanjak Festival će se održati od 28. kolovoza do 6. rujna 2026., a publici donosi deset dana glazbenog, kulturnog i zabavnog programa na prostoru Zagrebačkog velesajma.
