Od Justinijanove kuge u 6. stoljeću i Crne smrti u 14. stoljeću do dječje paralize i AIDS-a, pandemije su silom mijenjale civilizacije
Hernan Cortes pobjegao je 1520. pred žestokim napadom iz astečke prijestolnice Tenochtitlana i u bijegu do obale izgubio veći dio svojih vojnika. No španjolski konkvistador nije znao da je za sobom ostavio daleko razornije oružje od pušaka i mačeva – velike boginje.
Kad se vratio da ponovo pokuša osvojiti grad, Tenochtitlan se slamao u epidemiji koja će uništiti astečki narod, strukture njegove vlasti i dovesti do brutalnog poraza Astečkog Carstva.
Bio je to početak višestoljetnog propadanja domorodačkih društava od Ognjene zemlje do Beringova prolaza.
Od bolesti do napretka
Od Justinijanove kuge u 6. stoljeću i Crne smrti u 14. stoljeću do dječje paralize i AIDS-a, pandemije su silom mijenjale civilizacije otkako su ljudi počeli živjeti u gradovima prije više tisuća godina. Premda su odnijele puno ljudskih života, potaknule su i velike promjene na području medicine, tehnologije, vlasti, obrazovanja, religije, umjetnosti, društvene hijerarhije i sanitarnih uvjeta.
Prije epidemija kolere u 19. stoljeću u gradovima su se, primjerice, miješale otpadne vode i vode za piće.
Nitko ne može znati kako će pandemija covida-19, respiratorne bolesti koju uzrokuje novi koronavirus, u konačnici promijeniti svijet. Nepredvidljive posljedice dovest će do još više nepredvidljivih posljedica. Ali neke naznake se već vide. Nacije se zatvaraju. Vladari teže većim autoritarnim ovlastima. Ubrzava se urušavanje američkog liderstva. Gospodarstvo očekuje recesija. Ljudi žive u strahu i nepovjerenju, mnogi ostaju bez posla i mogli bi iskusiti siromaštvo kakvo nisu nikada.
Istodobno, znanstvenici, tehnokrati i neke tvrtke grozničavo rade ne bi li zaustavili ovu pandemiju i bolje nas pripremili za novu. Nema sumnje da će od ove epske krize nastati nova tehnologija.
Pandemije nisu slične
Pandemije su poznate po tome da uzrokuju kaos, ali i po sposobnosti čovjeka da se prilagodi promijenjenim okolnostima. Među onima koji proučavaju pandemije postoji izreka: „Ako ste vidjeli jednu pandemiju, vidjeli ste jednu pandemiju”. Nema sličnih.
Pandemije i epidemije dovele su do velikog napretka na području javnog zdravlja što je omogućilo gradovima i civilizacijama da rastu i napreduju. To su primjerice teorija da neke bolesti uzrokuju mikroorganizmi, zatim sustavi gradske kanalizacije i vodoopskrbe, cijepljenje, penicilin, bolja higijena, odjeli za izolaciju oboljelih i znanstvena metoda koja je u modernu medicinu uvela racionalnost.
Nacije i društva rasli su i padali na valovima pandemija.
Pandemija kuge u 14. stoljeću, koja je života stajala pola stanovništva Europe, nanijela je smrtne udarce feudalnom poretku. Valovi kuge koji su slijedili još stoljećima uzdrmali su vjeru u Rimokatoličku Crkvu i, kako sugeriraju neki povjesničari, omogućili renesansu i reformaciju.
Ali i promjene koje su izazvale manje epidemije, čak i jedva zabilježene u povijesti, također su imale goleme posljedice.
Žuta groznica Amerikancima donijela pola države
Sjetite se samo kako su Sjedinjene Države stekle golemi srednji dio teritorija, što im je omogućilo širenje na zapad prema Kaliforniji i prerastanje u najbogatiju zemlju na svijetu.
Godine 1802., Napoleon je poslao najveću svjetsku vojsku na Karibe kako bi ugušio pobunu robova i obnovio francusku vladavinu u najprofitabilnijoj francuskoj koloniji, Saint-Domingueu. Ali epidemija žute groznice usmrtila je gotovo 50.000 vojnika i prisilila vojsku na povlačenje.
Ostavši bez bogate kolonije kojom bi financirao svoje velike planove na američkom kontinentu, Napoleon se usredotočio na Europu kako bi se obračunao s Engleskom.
Saint-Domingue je postao Haiti, prva slobodna crnačka republika na svijetu, a predsjednik Thomas Jefferson jeftino je kupio golem francuski teritorij koji se protezao od New Orleansa sve do Stjenjaka i Kanade.
Zaboravljena pandemija
No još veća biološka katastrofa, pandemija španjolske gripe 1918., koja je odnijela između 20 i 50 milijuna ljudskih života na kraju Prvog svjetskog rata, bila je gotovo beznačajna u smislu većih društvenih promjena.
Neki povjesničari nazvali su je „zaboravljenom pandemijom”, a čak su je i veliki američki pisci koji su živjeli u to vrijeme, kao što su Hemingway, Faulkner i Fitzgerald, ili ignorirali ili jedva spomenuli u svojim djelima.
– Ništa drugo, nikakva infekcija, rat ili glad, nisu nikad prije ubili toliko puno ljudi u tako malo vremena. A ipak nikada nije izazvala strahopoštovanje, ni 1918. ni poslije – istaknuo je Crosby u knjizi „Zaboravljena američka pandemija”.
Kako će ovaj novi virus, SARS-CoV-2, utjecati na ljudsko društvo, ne može se znati. Pandemija je tek na početku. Ali zahvaljujući modernoj medicini i svemu što do sada znamo o virusu, nitko ne očekuje novu španjolsku gripu ili Crnu smrt.
Autor metro-portal.hr
- Luksuz čistog postojanja – Zašto je prelistavanje dana bez ekrana najveći prestiž 21. stoljeća?
Živimo u eri u kojoj nas tehnologija locira u milimetar, a pametni uređaji pedantno broje svaki naš udisaj. Kako svjesno „gledanje u prazno”, okretanje ekrana prema dolje i digitalni detoks vraćaju duši njezine izvorne, renesansne postavke? Ušli smo u doba u kojemu se društveni i poslovni uspjeh pogrešno mjeri isključivo brzinom prijenosa podataka, stotinama nepročitanih… Read More »Luksuz čistog postojanja – Zašto je prelistavanje dana bez ekrana najveći prestiž 21. stoljeća? - Iva Lulić: HOD KROZ GODINU – susret fotografije, mitologije i prirode
Izložba Hod kroz godinu fotografkinje Ive Lulić donosi jedinstvenu vizualnu interpretaciju staroslavenske mitologije kroz umjetničku fotografiju. Inspiriran istoimenom knjigom etnologa Vitomira Belaja, projekt oživljava svijet slavenskih božanstava i drevnih vjerovanja, povezujući ih s prirodnim ciklusima, krajolikom i vječnim izmjenama života i smrti. Hod kroz godinu Izložba „Hod kroz godinu“ donosi priču o staroslavenskim božanstvima kroz medij režirane fotografije, povezujući… Read More »Iva Lulić: HOD KROZ GODINU – susret fotografije, mitologije i prirode - Život posvećen pričama: Srebrenka Peregrin među najpoznatijim hrvatskim pripovjedačicama
Srebrenka Peregrin: Žena koja živi od priča Venina Markuš Kao pripovjedačica, spisateljica i prevoditeljica, Srebrenka Peregrin živi od priča. Točnije, od njihova stvaranja, prevođenja i dijeljenja s publikom svih generacija. Godinama nastupa na festivalima bajki, konvencijama spekulativne fikcije, u knjižnicama, školama i na radionicama, gdje prenosi ljubav prema umjetnosti pripovijedanja. Rođena u Zadru, a odrasla… Read More »Život posvećen pričama: Srebrenka Peregrin među najpoznatijim hrvatskim pripovjedačicama - Komentar 11. kola: Bodovi postaju sve skuplji
Jedanaesto kolo SuperSport HNL-a dodatno je potvrdilo koliko je prvenstvo izjednačeno. Vodeći Hajduk nije uspio kapitalizirati status favorita u Puli, dok je Dinamo pobjedom nad Rijekom napravio možda i najvažniji korak kola jer se uključio u još ozbiljniji pritisak na vrh ljestvice. Boris Markuš Posebno je zanimljivo da su bodove gubile ili teško osvajale gotovo… Read More »Komentar 11. kola: Bodovi postaju sve skuplji - KUSTOSI BEZ GRANICA: CENTAR ZA PROMICANJE TOLERANCIJE OTVARA ZAGREBAČKU BAŠTINU NOVIM PERSPEKTIVAMA
U dane 6. i 7. studenoga osam žena s migrantskim iskustvom vodit će građane kroz Muzej grada Zagreba i Tehnički muzej Nikola Tesla Ana Petričić Gojanović Kako osobama koje su se doselile u Zagreb približiti povijest i kulturu grada, ali im istodobno omogućiti da u njegovu kulturnom životu sudjeluju aktivno, kao ravnopravne sugovornice? Upravo se… Read More »KUSTOSI BEZ GRANICA: CENTAR ZA PROMICANJE TOLERANCIJE OTVARA ZAGREBAČKU BAŠTINU NOVIM PERSPEKTIVAMA - Rade bez koristi za sebe, a koriste svima: Ljudi koji drže na životu povijest, običaje i sjećanja
Volonteri koji troše vlastiti novac i slobodno vrijeme postali su tihi čuvari lokalne povijesti, tradicije i događaja koje veliki mediji često zaobilaze Venina Markuš Tihi kroničari zajednice U vremenu kada se vrijednost gotovo svega mjeri brojem klikova, pregleda i financijskom dobiti, postoje ljudi koji prkose toj logici. Volonteri. To su oni koji će o vlastitom… Read More »Rade bez koristi za sebe, a koriste svima: Ljudi koji drže na životu povijest, običaje i sjećanja - Prilog o knjizi NIČIJI SIN
Yan Martel NIČIJI SIN Miroslav Pelikan U Biblioteci posebnih izdanja nedavno je Ljevak objavio u vrlo lijepom tvrdo ukoričenom izdanju knjigu NIČIJI SIN Yana Martela u prijevodu s engleskog Deana Trdaka, na 367 stranica. Pred nama je nova legenda, Psoada, starogrčki ep u slobodnom stihu koji prati sina Psoasa iz Mideje, koji jostavlja svoju ženu… Read More »Prilog o knjizi NIČIJI SIN - Vitalitet boja u novom ciklusu Krešimira Ivića
Motivi Krešimira Ivića izrazito su razigrani, iznimnog vitaliteta i nose golemi optimizam Miroslav Pelikan Akademski slikar i glazbenik Krešimir Ivić, istaknuti je suvremeni hrvatski likovni umjetnik, autor je zapaženog i cijenjenog ciklusa ulja, akrila, akvarela, crteža na doista svim mogućim formatima. Osobitost njegova rada jest i kontinuirano slikanje, svakodnevno druženje s kistom, bojama, papirom, platnom.… Read More »Vitalitet boja u novom ciklusu Krešimira Ivića - Tkanje tihih pobjeda – Kako obiteljski sklad i nevidljivi rad drže ravnotežu našeg svijeta
Daleko od blještavila, površne buke i bjesomučnog ekranskog matrixa, autohtona tradicija i ljudska dobrota svakodnevno stvaraju mala čuda. Zašto su obiteljski tabori naša najsigurnija luka i kako mirisi jesenskih plodova redefiniraju istinsku ljepotu življenja? Suvremeni društveni pejzaž prečesto je fokusiran serves na spektakl, administrativne protokole i glasne najave koje iza sebe ne ostavljaju nikakav stvarni… Read More »Tkanje tihih pobjeda – Kako obiteljski sklad i nevidljivi rad drže ravnotežu našeg svijeta
