Papa Franjo je danas, u petak petoga korizmenog tjedna, odnosno Žalosni petak, misu slavljenu u Domu svete Marte posvetio Žalosnoj Gospi
Na početku je svoje misli upravio prema vremenu nakon pandemije te istaknuo da ima ljudi koji već sada počinju misliti na to vrijeme, na sve probleme koji će se pojaviti, na siromaštvo, probleme s poslom, na glad…
Molimo za sve ljude koji pomažu danas, ali misle i na sutra kako bi pomogli svima nama – rekao je Sveti Otac. Posvetivši propovijed Žalosnoj Gospi Papa je rekao da će nam dobro činiti misliti danas na Gospine boli i zahvaliti joj zato što je prihvatila biti Majka.
Kršćanska pobožnost govori o sedam Marijinih žalosti – istaknuo je Papa. Prva je, samo 40 dana nakon Isusova rođenja, Šimunovo proroštvo koje govori o maču koji će joj probosti dušu (usp. Lk 2, 35). Druga je žalost bijeg iz Egipta kako bi Sinu spasila život (usp. Mt 2, 13-23). Treća se žalost odnosi na tri dana tjeskobe kada je dječak ostao u hramu (usp. Lk 2, 41-50).
Četvrta je žalost Gospin susret s Isusom na Križnom putu (usp. Iv 19, 25). Peta je Gospina žalost Isusova smrt; Marija pod križem gleda Sina raspetoga, gologa, kako umire. Šesta je žalost skidanje Isusova mrtvog tijela s križa te ga ona uzima u svoje ruke kao što ga je uzela u ruke u Betlehemu prije više od 30 godina. Sedma je žalost polaganje Isusova tijela u grob.
Tako se kršćanska pobožnost spominje Marije koja prati Isusa na tom putu – rekao je Papa te dodao da kasno navečer, kada moli molitvu Anđeo Gospodnji, rado moli i molitvu uz pobožnost sedam Marijinih žalosti kao spomen na Majku Crkve, kako je Majka Crkve, uz mnogo boli, rodila sve nas. Gospa nije nikada tražila nešto za sebe, nikada; dok za druge jest. Sjetimo se Kane, kada ide razgovarati s Isusom.
Nikada nije rekla: „Ja sam majka, pogledajte me; bit ću kraljica majka“. Nije to nikada rekla – ponovio je Papa. Ona jedino prihvaća biti Majka. Pratila je Isusa kao učenica, jer Evanđelje nam pokazuje da je slijedila Isusa, s prijateljicama, pobožnim ženama, slijedila je Isusa, slušala ga. (…) Slijedila je Isusa sve do Kalvarije. Tamo su ljudi sigurno govorili: ‘Jadna žena, koliko sigurno trpi’, a oni zlonamjerni sigurno su govorili: ‘Ali, i ona je kriva, jer da ga je dobro odgojila, ne bi on tako završio’. Bila je tamo, sa Sinom, u Sinovljevu ponižavanju.
Gospu valja častiti i reći: ‘To je moja Majka’, jer ona jest Majka – napomenuo je Papa. To je naslov koji je primila od Isusa, upravo tamo, uz križ (usp. Iv 19, 26-27). To su tvoja djeca, ti si Majka. Nije ju učinio premijerom ili joj dao „funkcionalne“ naslove. Jedino „Majka“. Poslije ju u Djelima apostolskim opisuju kao Majku u molitvi s apostolima (usp. Dj 1, 14). Gospa nije htjela oduzeti Isusu nijedan naslov; primila je dar da bude Njegova Majka i dužnost da nas prati kao Majka, da bude naša Majka.
Nije tražila za sebe da bude pseudootkupiteljica ili suotkupiteljica. Ne, Otkupitelj je samo jedan i taj se naslov ne može udvostručiti. Ona je samo učenica i Majka. I na nju kao takvu, kao Majku, trebamo misliti, trebamo ju tražiti, moliti joj se. Ona je Majka, u Majci Crkvi. U Gospinu majčinstvu vidimo majčinstvo Crkve koja prima sve ljude, dobre i zle – istaknuo je Papa te dodao da će nam činiti dobro malo se danas zaustaviti i misliti na Marijinu bol i njezine žalosti. Kako ih je podnijela, snažno i plačući; nije to bio lažni plač, bilo je to upravo srce slomljeno bôlju. Dobro će nam činiti zaustaviti se malo i reći Gospi: „Hvala što si prihvatila biti Majka kada Ti je anđeo to rekao, i hvala što si prihvatila biti majka kada Ti je Isus to rekao“ – potaknuo je papa Franjo te slavlje završio euharistijskim klanjanjem i blagoslovom, pozivajući vjernike na duhovnu pričest.
Vatican News
- Poziv na 15. Cu’fus – Cirkuski ulični festival u Samoboru
Cu’fus je međunarodni festival cirkuske umjetnosti koji se od 2011. godine održava u Samoboru pod sloganom „Svi pod mus’ na Cu’fus!“ Matija Vuletić Ovogodišnje izdanje održava se od 21.- 24.5.2026. na tri lokacije – u Kinu Samobor, na Trgu Matice Hrvatske i na Trgu kralja Tomislava. Nositelj projekta samoborska je cirkuska udruga Cirkultura, a program… Read More »Poziv na 15. Cu’fus – Cirkuski ulični festival u Samoboru - Graševine Slavonije i hrvatskog Podunavlja na Vinistri
Vinistra, jedno od najuglednijih vinskih događanja u Hrvatskoj, održano je od 8. do 10. svibnja 2026. u dvorani Žatika u Poreču, okupivši više od stotinu izlagača, brojne vinske stručnjake, ugostitelje, distributere i ljubitelje vina iz Hrvatske i inozemstva. Među istaknutim sudionicima, ove su se godine uspješno predstavili i vinari Slavonije i hrvatskog Podunavlja, okupljeni u… Read More »Graševine Slavonije i hrvatskog Podunavlja na Vinistri - Pjenušavi doručak u Pavlomiru
U subotu, 6. lipnja, vinarija Pavlomir i Novi Vinodolski bit će domaćin Pjenušavog doručka u vinogradu – Kvarner Pripremio: Tomislav Radić – Foto: Matej Paluh Posjetitelji će od 10:00 do 12:00 sati uživati u doručku uz vrhunske kvarnerske pjenušce, koje će pratiti ponuda lokalnih slanih i slatkih delicija. Hedonistički će doživljaj pojačati zvuci jazz… Read More »Pjenušavi doručak u Pavlomiru - u Dvoru Trakošćan susret Istoka i Zapada kroz povijest i umjetnost
Čudesno putovanje na Istok Izložba je otvorena za posjetitelje do 5. srpnja 2026. Pripremio: Tomislav Radić – Fotografije: Dubravko Hrupa Svečanim otvorenjem u Dvoru Trakošćan predstavljena je međunarodna izložba „Čudesno putovanje na Istok / A Magical Journey to the East“, ostvarena u suradnji Muzeja Dvor Trakošćan i regionalnog Muzeja Yangzhou. Riječ je o iznimnom izložbenom projektu… Read More »u Dvoru Trakošćan susret Istoka i Zapada kroz povijest i umjetnost - Bečki superblok – prva klimatski prilagođena gradska četvrt
Manje prometa, više zelenila i prostora za susrete: u bečkom okrugu Favoriten dovršen je prvi superblok, moderan i klimatski prilagođen gradski kvart po uzoru na barcelonske superblokove Sandra Knežević Grad Beč je otvorio svoju prvu veliku prometno smirenu gradsku četvrt Supergrätzl Favoriten nastaloj po uzoru na poznate barcelonske superblokove. U području oko ulice Herzgasse u… Read More »Bečki superblok – prva klimatski prilagođena gradska četvrt - Prilog o knjizi VIDIMO SE NA PAPIRU
Đurđica Čilić VIDIMO SE NA PAPIRU Miroslav Pelikan Nedavno je VBZ objavio knjigu kratkih proznih zapisa, u biblioteci Ambrozija (knjiga 712.), VIDIMO SE NA PAPIRU, Đurđice Čilić, na 152 stranice. Postoji određena sličnost između knjiga Maktuba Paula Coelha i Vidimo se na papiru Đurđice Čilić, vrlo emotivni, delikatni zapisi o fragmentima života, o stvarima… Read More »Prilog o knjizi VIDIMO SE NA PAPIRU
