Papa Franjo je danas, u petak petoga korizmenog tjedna, odnosno Žalosni petak, misu slavljenu u Domu svete Marte posvetio Žalosnoj Gospi
Na početku je svoje misli upravio prema vremenu nakon pandemije te istaknuo da ima ljudi koji već sada počinju misliti na to vrijeme, na sve probleme koji će se pojaviti, na siromaštvo, probleme s poslom, na glad…
Molimo za sve ljude koji pomažu danas, ali misle i na sutra kako bi pomogli svima nama – rekao je Sveti Otac. Posvetivši propovijed Žalosnoj Gospi Papa je rekao da će nam dobro činiti misliti danas na Gospine boli i zahvaliti joj zato što je prihvatila biti Majka.
Kršćanska pobožnost govori o sedam Marijinih žalosti – istaknuo je Papa. Prva je, samo 40 dana nakon Isusova rođenja, Šimunovo proroštvo koje govori o maču koji će joj probosti dušu (usp. Lk 2, 35). Druga je žalost bijeg iz Egipta kako bi Sinu spasila život (usp. Mt 2, 13-23). Treća se žalost odnosi na tri dana tjeskobe kada je dječak ostao u hramu (usp. Lk 2, 41-50).
Četvrta je žalost Gospin susret s Isusom na Križnom putu (usp. Iv 19, 25). Peta je Gospina žalost Isusova smrt; Marija pod križem gleda Sina raspetoga, gologa, kako umire. Šesta je žalost skidanje Isusova mrtvog tijela s križa te ga ona uzima u svoje ruke kao što ga je uzela u ruke u Betlehemu prije više od 30 godina. Sedma je žalost polaganje Isusova tijela u grob.
Tako se kršćanska pobožnost spominje Marije koja prati Isusa na tom putu – rekao je Papa te dodao da kasno navečer, kada moli molitvu Anđeo Gospodnji, rado moli i molitvu uz pobožnost sedam Marijinih žalosti kao spomen na Majku Crkve, kako je Majka Crkve, uz mnogo boli, rodila sve nas. Gospa nije nikada tražila nešto za sebe, nikada; dok za druge jest. Sjetimo se Kane, kada ide razgovarati s Isusom.
Nikada nije rekla: „Ja sam majka, pogledajte me; bit ću kraljica majka“. Nije to nikada rekla – ponovio je Papa. Ona jedino prihvaća biti Majka. Pratila je Isusa kao učenica, jer Evanđelje nam pokazuje da je slijedila Isusa, s prijateljicama, pobožnim ženama, slijedila je Isusa, slušala ga. (…) Slijedila je Isusa sve do Kalvarije. Tamo su ljudi sigurno govorili: ‘Jadna žena, koliko sigurno trpi’, a oni zlonamjerni sigurno su govorili: ‘Ali, i ona je kriva, jer da ga je dobro odgojila, ne bi on tako završio’. Bila je tamo, sa Sinom, u Sinovljevu ponižavanju.
Gospu valja častiti i reći: ‘To je moja Majka’, jer ona jest Majka – napomenuo je Papa. To je naslov koji je primila od Isusa, upravo tamo, uz križ (usp. Iv 19, 26-27). To su tvoja djeca, ti si Majka. Nije ju učinio premijerom ili joj dao „funkcionalne“ naslove. Jedino „Majka“. Poslije ju u Djelima apostolskim opisuju kao Majku u molitvi s apostolima (usp. Dj 1, 14). Gospa nije htjela oduzeti Isusu nijedan naslov; primila je dar da bude Njegova Majka i dužnost da nas prati kao Majka, da bude naša Majka.
Nije tražila za sebe da bude pseudootkupiteljica ili suotkupiteljica. Ne, Otkupitelj je samo jedan i taj se naslov ne može udvostručiti. Ona je samo učenica i Majka. I na nju kao takvu, kao Majku, trebamo misliti, trebamo ju tražiti, moliti joj se. Ona je Majka, u Majci Crkvi. U Gospinu majčinstvu vidimo majčinstvo Crkve koja prima sve ljude, dobre i zle – istaknuo je Papa te dodao da će nam činiti dobro malo se danas zaustaviti i misliti na Marijinu bol i njezine žalosti. Kako ih je podnijela, snažno i plačući; nije to bio lažni plač, bilo je to upravo srce slomljeno bôlju. Dobro će nam činiti zaustaviti se malo i reći Gospi: „Hvala što si prihvatila biti Majka kada Ti je anđeo to rekao, i hvala što si prihvatila biti majka kada Ti je Isus to rekao“ – potaknuo je papa Franjo te slavlje završio euharistijskim klanjanjem i blagoslovom, pozivajući vjernike na duhovnu pričest.
Vatican News
- NAJAVA: Prva međunarodna likovna kolonija „Zagorje Art“ – Umjetnost u službi humanosti i zajedništva
Od 25. do 27. rujna 2026. godine, Dom za odrasle osobe Lobor-grad i Udruga likovnih umjetnika „Zlatarska paleta“ postat će središte međunarodnog likovnog stvaralaštva. Prva međunarodna likovna kolonija „Zagorje Art“ okupit će 46 renomiranih umjetnika iz Hrvatske i inozemstva oko plemenitog, humanitarnog cilja Piše: Akademija Art Ova trodnevna manifestacija, koja započinje okupljanjem autora u petak,… Read More »NAJAVA: Prva međunarodna likovna kolonija „Zagorje Art“ – Umjetnost u službi humanosti i zajedništva - Nagrađen film o Samostalnom vodu umjetnika Zadar
Dokumentarni film Silvija Mirošničenka o zadarskom Samostalnom vodu umjetnika nagrađen za originalan pogled na Domovinski rat kroz umjetnost, kulturu i stvaralaštvo kao oblik otpora SLATINA – Dugometražnom dokumentarnom filmu „Čuvari duše grada“, redatelja i scenarista Silvija Mirošničenka, dodijeljeno je posebno priznanje na 3. festivalu domoljubnog filma „Stjepan Mlakar“, održanom od 14. do 16. rujna u… Read More »Nagrađen film o Samostalnom vodu umjetnika Zadar - Uvertira u 51. Samoborsku glazbenu jesen – program posvećen Ferdi Livadiću
Program posvećen Ferdi Livadiću, jednom od najvažnijih skladatelja hrvatskoga narodnog preporoda, bio je uvertira u 51. Samoborsku glazbenu jesen. Upravo u Livadićevoj kući, danas prostoru Samoborskog muzeja, prikazana je dokumentarna emisija HRT-a „Ferdo Livadić – požuda domovine“ iz 1994. godine, nakon čega je održan okrugli stol „Ferdo Livadić: baština koja živi!“. Razgovor je donio manje… Read More »Uvertira u 51. Samoborsku glazbenu jesen – program posvećen Ferdi Livadiću - Prilog o knjizi LJUBAV I ŠUME
Eric Reinhardt LJUBAV I ŠUME Miroslav Pelikan Nedavno je Ljevak u Biblioteci Cicero objavio roman Erica Reihardta LJUBAV I ŠUME, u izvrsnoj tvrdo ukoričenoj opremi,, na 357 stranica, u prijevodu s francuskog Lee Kovacs. Benedicte Ombredanne zarobljena je u toksičnom braku s prijetvornim suprugom Jean- Francoisom. Benedicte upoznaje Christiana koji je sušta suprotnost njezinom mužu..… Read More »Prilog o knjizi LJUBAV I ŠUME - Prilog o knjizi ZAŠTO CARSTVA PROPADAJU
Peter Heather i John Ripley ZAŠTO CARSTVA PROPADAJU – Rim, Amerika i budućnost Zapada Miroslav Pelikan Nedavno je Ljevak objavio zanimljivu knjigu dvojice autora, povjesničara i ekonomista, Petera Heathera i John Ripleya ZAŠTO CARSTVA PROPADAJU- Rim, Amerika i budućnost Zapada, u Biblioteci kultura i civilizacija, u izvrsnom tvrdom uvezu, na 320 stranica, u prijevodu s… Read More »Prilog o knjizi ZAŠTO CARSTVA PROPADAJU - OD MEĐUVRŠJA DO VUČJEG DOLA – OBNOVLJENA STAZA KROZ POVIJEST LOVĆENA
Uoči Dana ekološke države Crne Gore Piše: Božidar PROROČIĆ, istraživač prirodne i kulturne baštine Lovćena Uoči predstojećeg Dana ekološke države Crne Gore, koji nas svake godine podsjeća na povijesni 20. rujan 1991. godine, željeli smo ovaj značajan datum obilježiti konkretnim djelom. Tog dana, prije trideset pet godina, na Žabljaku je usvojena Deklaracija o ekološkoj državi… Read More »OD MEĐUVRŠJA DO VUČJEG DOLA – OBNOVLJENA STAZA KROZ POVIJEST LOVĆENA
