Knjiga dr. Marijana Sivrića Migracije iz Hercegovine na dubrovačko područje od potresa 1667. do pada Republike 1808. godine konačno je popunila veliku prazninu u našem poznavanju kako sudbine brojnih iseljenika s područja Hercegovine, tako i stvaranja njihovih novih naraštaja u Dubrovniku, koji i hercegovačko pučanstvo trajno zove, jednostavno, “Grad”, uključujući u taj pojam sve ono što je veliko i vrijedno
Značenje ovoga djela za oba spomenuta temata doista je vrlo veliko. Niz Humski zbornik je dosadašnjim edicijama u natprosječnoj mjeri povijesno i kulturno istražio ovo dubrovačko zaleđe, tj. drevne humske i trebinjske, a danas hercegovačke prostore. U dosadašnjih 5 svezaka ovog zbornika doneseni su vrijedni rezultati istraživanja stručnjaka s raznih područja uljudbe i života uopće, od pretpovijesti do najnovijih vremena. U pripremi je još nekoliko djela koja će se posebno pozabaviti određenim segmentima iz prošlosti i sadašnjosti ovih krajeva, pa se nadamo da će većina tih vrijednih znanstvenih doprinosa doskora ugledati svjetlo dana u ovom nizu.
Knjiga dr. Sivrića puna je dragocjenih podataka o Dubrovniku i njegovu zaleđu u spomenutom razdoblju. Fluktuacija je pučanstva na ovim prostorima trajna. Ratovi, pobune i ustanci, s jedne strane, a škrtost hercegovačkog krša, s druge, mijenjali su populacijsku sliku ovog prostora. U opisima životne sudbine pojedinaca i rodova iz kojih su oni potekli susrećemo u ovoj knjizi brojne i veoma vrijedne podatke i o Dubrovniku i o ovim krajevima u tom vremenu. Na vidjelo su izišli mnogi tragovi koje su oluje prošlosti već odavno bile zamele i mrak zaborava prekrio.
S obzirom na sam Dubrovnik, grad i njegova predgrađa, knjiga je dragocjena studija o jednom od najvažnijih oblika obnove života i svega što ga prati u vremenu nakon najveće kataklizme ovoga grada koja je doista podijelila njegovu povijest u dva, međusobno u velikoj mjeri, različita razdoblja. Dubrovački potres bio je tako razoran da se može, u nekoj mjeri, doista usporediti s rušenjem staroga Epidaura, koji se sve do novijeg vremena često i zvao, jednostavno, Ragusa vecchia, Stari Dubrovnik, a danas Cavtat.
Nakon potresa opet se moralo umalo sve započeti s kamena, s hridi, kao i u samim početcima Grada. U tom stvaranju novoga, nakon razorenoga, Dubrovnika velik doprinos dao je nikad neprekidani dotok svježe krvi iz zaleđa. Hercegovački katolici – Hrvati – bili su, što autor posebno naglašava, u Dubrovniku najpoželjniji doseljenici. Prije svega, oni nisu značili opasnost po sudbinu ovoga Gada i Republike. Zato su uživali znatne povlastice u usporedbi s doseljenicma drugih vjera. Zbog siromašnog podrijetla, bez teškoća su prihvaćali deficitarna zanimanja i time su omogućivali normalan razvoj i život u Gradu, koji su doista odmah doživljavali novim zavičajem i domom, što ga i sami moraju izgrađivati, prema svojim mogućnostima.
Katolički hercegovački doseljenici su se, osim toga, srcem i voljom marno uklapali u cjelokupnu dubrovačku tradiciju, veliku svetinju ovog Grada, prihvaćajući sve ono što je Dubrovniku bilo od neprocjenjive vrijednosti. Prenosili su to zdušno na svoje nove naraštaje pa su mnogi već u drugoj generaciji postajali čak i predvodnici dubrovačke kulture i prosperiteta. Dostatno je ovdje spomenuti rod Boškovića, koji je upravo već drugom generacijom proslavio Grad ne samo u domovini nego i u svijetu. Dr. Sivrić je u ovom radu zavirio u dubine tog procesa i donio je mnoge zorne dokaze kako su, s jedne strane, katolici iz dubrovačkog zaleđa ovdje širokogrudno primani i kako su oni, s druge strane, svojom radišnošću, životnošću i ljubavlju zahvaljivali na tom širokogrudnom prijemu, ovom Gradu. Nema zanimanja u koja se nisu uključili i u kojima nisu svojom prirodnom bistrinom, otpornošću i upornošću pokretali kotač Dubrovnika naprijed.
Vrijedno poglavlje rada je i ono o inovjercima u Dubrovniku i o odnosu Grada prema njima. Na temelju izvorne arhivske građe dr. Sivrić je ne samo obradio činjenice s tog područja života Dubrovnika nego je i povijesno obrazložio stav ovog Grada prema doseljenicima drugih konfesija. Dubrovnik je bio prije svega Republika; doduše, Republika prema shvaćanjima spomenutog razdoblja u Europi, i kao takav grad Europe i svijeta. Diskriminacije u pravom smislu te riječi prema onodobnim mjerilima bilo je doista malo. Drugačiji odnos prema inovjernim doseljenicima bio je uvjetovan pogledom na budućnost Grada i skrb za njegovu sigurnost. Nije bio bezrazložan strah za identitet Grada jer Dubrovčani su trajno pred očima imali za njih nepoželjnu transformaciju susjednoga Kotora. Zato, ne samo povjesničar, određene poteze dubrovačkih vlasti svatko mora procjenjivati u okrilju onoga vremena kad je takav postupak bio motiviran predostrožnošću u čuvanju vlastitog identiteta.
Knjiga dr. Sivrića je metodološki veoma dobro stručno i zamišljena i ostvarena. Pisana je stilom i načinom prihvatljivima svakom čitatelju. Doima se kao vrlo ugodna lektira koja ne zamara, nego stalno potiče na čitanje. Brojni naslovi i podnaslovi omogućuju da se gradivo čita logičnim slijedom, bez nedoumica i nejasnoća, koje je teško izbjeći u stručnim knjigama ovog stila. Ilustracije: grafikoni, rodoslovlja, tabele, karte… uvijek su veliko pomagalo čitatelju. Rad dr. Sivrića njima upravo obiluje.
Hercegovina je ovim vrijednim djelom dobila prve dragocjene spoznaje o sudbini brojne djece kojima nije mogla pružiti dostatnu materinsku skrb. Dubrovnik je dobio, u nizu djela što pronose njegovu svjetsku veličinu, jedno djelo koje, poput kamenčića u njegovim zidinama, zorno prikazuje kako se i od čega, među ostalim, gradila i sagradila njegova veličina u svjetskim razmjerima. A niz Humski zbornik je ovom knjigom dosegnuo sami vrh znanstvenoga, kojemu je od pokretanja težio, nastojeći ovom kraju i narodu pružiti podatke o dubini njegovih korijena na ovim prostorima, pa time i nadu i snagu za daljnji rast u budućnosti koja stoji pred njim.
dr. Ivica Puljić
Marijan Sivrić je dugogodišnji muzealac i arhivist. Magistar je pomoćnih povijesnih znanosti i doktor je povijesnih znanosti. Objavljivao je radove u više stručnih i znanstvenih časopisa i publlikacija, iz povijesti i s područja graničnih disciplina – pomoćnih povijesnih znanosti: paleografije, sfragistike, te arhivistike, muzeologije i srednjovjekovne arheologije. Bio je pokretač i urednik časopisa Tribunia (broj 1-9). Prvenstveno se bavi temama vezanima za Hercegovinu i susjedna joj područja. U posljednje vrijeme objavio je monografiju “Srednjovjekovne humske župe” (u koautorstvu), 2000., i “Oporuke Kancelarije stonskog kneza od sredine 15. stoljeća do 1808. godine”, u 2002. godini.
- Art Postcards (3): Bezvremenska snaga hridi – Svečani pozdrav iz Dubrovnika pod okriljem svetoga VlahaTreća interaktivna razglednica donosi mistične zidine u purpurnom sutonu i samotne brodice u starom porat, slaveći neprolazni kôd hrvatskog juga. Naša međunarodna plovidba bez inertnosti prošlosti nastavlja se duž jadranskih hridi, sidreći se u sakralnom i slobodarskom srcu hrvatskog juga – Dubrovniku. Nadahnuti nedavnom objavom o svetom Vlahu (Blažu), nepokolebljivom čuvaru i simbolu slobode, u… Read More »Art Postcards (3): Bezvremenska snaga hridi – Svečani pozdrav iz Dubrovnika pod okriljem svetoga Vlaha
- Art Postcards (2): Ozbiljni morski smiraj – Ponosni pozdrav iz Splita u čast svetoga DujeU povodu blagdanske objave o solinskom mučeniku, interaktivni format Stjepana Katića i Mete AI oživljava antologijski motiv Splita naslikan prije 30 godina Nakon otvaranja serijala zlatnim zaprešićkim perivojem, druga postaja našeg bezgraničnog kulturnog projekta vodi nas na povijesni jug, u sam osvit splitske tradicije. Povod za ovo digitalno porinuće je izlazak 26. nastavka našeg hvaljenog… Read More »Art Postcards (2): Ozbiljni morski smiraj – Ponosni pozdrav iz Splita u čast svetoga Duje
- SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (26): Sv. Duje – Solinski mučenik i vječni čuvar splitske tradicijeSerijal o hrvatskim svecima i nebeskim zaštitnicima kroz sinergiju tradicije i AI umjetnosti na portalu Akademija Art U dvadeset šestom nastavku našeg serijala „Svetost u svjetlu budućnosti” ponosno predstavljamo lik i duhovnu ostavštinu svetog Duje (Dujma), biskupa, mučenika i nebeskog zaštitnika grada Splita. Ovaj ranokršćanski pastir iz drevne Salone, koji je podnio mučeničku smrt za… Read More »SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (26): Sv. Duje – Solinski mučenik i vječni čuvar splitske tradicije
- Gastro-psihologija stola – Kako ženski diplomatski šarm i estetika tanjura brišu svakodnevni stresStol ukrašen jarkim jesenskim koloritom i poslužena prva popodnevna kava nisu luksuz, već naša posljednja linija obrane od digitalnog ludila Suvremeni čovjek svakodnevno vodi tihe bitke s kognitivnim preopterećenjem, hitnim administrativnim rokovima i uštogljenim pregradama instalirane većine. Često se čini da je naša pažnja potpuno rascjepkana u oblaku podataka. No, u psihologiji svakodnevice postoji jedno… Read More »Gastro-psihologija stola – Kako ženski diplomatski šarm i estetika tanjura brišu svakodnevni stres
- Kultura domaćeg kruha – Renesansni povratak korijenima i taboru obiteljskog zajedništvaPečenje kruha iz srca i duše nadrasta obični recept. Zašto su ruke u brašnu i miris toplog kvasca najmoćniji digitalni štit baštine? Postoji jedna drevna, bezvremenska vještina koja u sebi krije savršenu sintezu znanosti, prirode i čiste ljudske emocije, a to je umijeće pečenja domaćeg kruha. U eri u kojoj nas mediokriteti pokušavaju uvjeriti da… Read More »Kultura domaćeg kruha – Renesansni povratak korijenima i taboru obiteljskog zajedništva
- Filozofija toplog ognjišta – Kako miris jesenskog cimeta i klinčića liječi moderan umZaboravite na brzu hranu i suhoparne kalorijske tablice. Povratak toplim začinima i polaganom ritmu stola naša je najljepša obrana od svakodnevnog ubrzanja U suvremenom društvenom i tehnološkom pejzažu, u kojem se hrana prečesto promatra isključivo kroz prizmu brzine, kalorijskih vrijednosti i strogo programiranih laboratorijskih tablica, lako je izgubiti iz vida njezinu stvarnu, iskonsku bit. Prehrana… Read More »Filozofija toplog ognjišta – Kako miris jesenskog cimeta i klinčića liječi moderan um
- Hrvatski umjetnici i umjetnice predstavljeni na najvećem umjetničkom festivalu u SlovenijiPriznanje na 15. Međunarodnom festivalu likovnih umjetnosti Kranj – ZDSLU Čak 7 umjetnica i umjetnika iz Hrvatske sudjeluje na najvećem umjetničkom festivalu u Sloveniji – selektorica za Hrvatsku nezavisna viša kustosica Sonja Švec Španjol, mag. hist. art. U četvrtak 1. listopada 2026. svečano je otvoren 15. međunarodni festival vizualnih umjetnosti Kranj – ZDSLU: “Prozor kao… Read More »Hrvatski umjetnici i umjetnice predstavljeni na najvećem umjetničkom festivalu u Sloveniji
- Kreativna snaga Europe – Kako žensko vizionarstvo i dizajn redefiniraju ekonomiju Starog kontinentaDok Bruxelles raspravlja o industrijskim tablicama, nova generacija kreativnih poduzetnica kroz jarki kolorit, tradiciju i digitalne alate gradi održivu i humanu budućnost bez inertnosti prošlosti Kada se u središtima europske i globalne moći pokrenu rasprave o ekonomskim strategijama, tehnološkim standardima i konkurentnosti tržišta, ekranima prečesto zavladaju suhoparni administrativni protokoli, hladne brojke i tablice koje prosječnom… Read More »Kreativna snaga Europe – Kako žensko vizionarstvo i dizajn redefiniraju ekonomiju Starog kontinenta
%20/%20Pročitaj%20knjigu!){kind=link}