Knjiga dr. Marijana Sivrića Migracije iz Hercegovine na dubrovačko područje od potresa 1667. do pada Republike 1808. godine konačno je popunila veliku prazninu u našem poznavanju kako sudbine brojnih iseljenika s područja Hercegovine, tako i stvaranja njihovih novih naraštaja u Dubrovniku, koji i hercegovačko pučanstvo trajno zove, jednostavno, “Grad”, uključujući u taj pojam sve ono što je veliko i vrijedno
Značenje ovoga djela za oba spomenuta temata doista je vrlo veliko. Niz Humski zbornik je dosadašnjim edicijama u natprosječnoj mjeri povijesno i kulturno istražio ovo dubrovačko zaleđe, tj. drevne humske i trebinjske, a danas hercegovačke prostore. U dosadašnjih 5 svezaka ovog zbornika doneseni su vrijedni rezultati istraživanja stručnjaka s raznih područja uljudbe i života uopće, od pretpovijesti do najnovijih vremena. U pripremi je još nekoliko djela koja će se posebno pozabaviti određenim segmentima iz prošlosti i sadašnjosti ovih krajeva, pa se nadamo da će većina tih vrijednih znanstvenih doprinosa doskora ugledati svjetlo dana u ovom nizu.
Knjiga dr. Sivrića puna je dragocjenih podataka o Dubrovniku i njegovu zaleđu u spomenutom razdoblju. Fluktuacija je pučanstva na ovim prostorima trajna. Ratovi, pobune i ustanci, s jedne strane, a škrtost hercegovačkog krša, s druge, mijenjali su populacijsku sliku ovog prostora. U opisima životne sudbine pojedinaca i rodova iz kojih su oni potekli susrećemo u ovoj knjizi brojne i veoma vrijedne podatke i o Dubrovniku i o ovim krajevima u tom vremenu. Na vidjelo su izišli mnogi tragovi koje su oluje prošlosti već odavno bile zamele i mrak zaborava prekrio.
S obzirom na sam Dubrovnik, grad i njegova predgrađa, knjiga je dragocjena studija o jednom od najvažnijih oblika obnove života i svega što ga prati u vremenu nakon najveće kataklizme ovoga grada koja je doista podijelila njegovu povijest u dva, međusobno u velikoj mjeri, različita razdoblja. Dubrovački potres bio je tako razoran da se može, u nekoj mjeri, doista usporediti s rušenjem staroga Epidaura, koji se sve do novijeg vremena često i zvao, jednostavno, Ragusa vecchia, Stari Dubrovnik, a danas Cavtat.
Nakon potresa opet se moralo umalo sve započeti s kamena, s hridi, kao i u samim početcima Grada. U tom stvaranju novoga, nakon razorenoga, Dubrovnika velik doprinos dao je nikad neprekidani dotok svježe krvi iz zaleđa. Hercegovački katolici – Hrvati – bili su, što autor posebno naglašava, u Dubrovniku najpoželjniji doseljenici. Prije svega, oni nisu značili opasnost po sudbinu ovoga Gada i Republike. Zato su uživali znatne povlastice u usporedbi s doseljenicma drugih vjera. Zbog siromašnog podrijetla, bez teškoća su prihvaćali deficitarna zanimanja i time su omogućivali normalan razvoj i život u Gradu, koji su doista odmah doživljavali novim zavičajem i domom, što ga i sami moraju izgrađivati, prema svojim mogućnostima.
Katolički hercegovački doseljenici su se, osim toga, srcem i voljom marno uklapali u cjelokupnu dubrovačku tradiciju, veliku svetinju ovog Grada, prihvaćajući sve ono što je Dubrovniku bilo od neprocjenjive vrijednosti. Prenosili su to zdušno na svoje nove naraštaje pa su mnogi već u drugoj generaciji postajali čak i predvodnici dubrovačke kulture i prosperiteta. Dostatno je ovdje spomenuti rod Boškovića, koji je upravo već drugom generacijom proslavio Grad ne samo u domovini nego i u svijetu. Dr. Sivrić je u ovom radu zavirio u dubine tog procesa i donio je mnoge zorne dokaze kako su, s jedne strane, katolici iz dubrovačkog zaleđa ovdje širokogrudno primani i kako su oni, s druge strane, svojom radišnošću, životnošću i ljubavlju zahvaljivali na tom širokogrudnom prijemu, ovom Gradu. Nema zanimanja u koja se nisu uključili i u kojima nisu svojom prirodnom bistrinom, otpornošću i upornošću pokretali kotač Dubrovnika naprijed.
Vrijedno poglavlje rada je i ono o inovjercima u Dubrovniku i o odnosu Grada prema njima. Na temelju izvorne arhivske građe dr. Sivrić je ne samo obradio činjenice s tog područja života Dubrovnika nego je i povijesno obrazložio stav ovog Grada prema doseljenicima drugih konfesija. Dubrovnik je bio prije svega Republika; doduše, Republika prema shvaćanjima spomenutog razdoblja u Europi, i kao takav grad Europe i svijeta. Diskriminacije u pravom smislu te riječi prema onodobnim mjerilima bilo je doista malo. Drugačiji odnos prema inovjernim doseljenicima bio je uvjetovan pogledom na budućnost Grada i skrb za njegovu sigurnost. Nije bio bezrazložan strah za identitet Grada jer Dubrovčani su trajno pred očima imali za njih nepoželjnu transformaciju susjednoga Kotora. Zato, ne samo povjesničar, određene poteze dubrovačkih vlasti svatko mora procjenjivati u okrilju onoga vremena kad je takav postupak bio motiviran predostrožnošću u čuvanju vlastitog identiteta.
Knjiga dr. Sivrića je metodološki veoma dobro stručno i zamišljena i ostvarena. Pisana je stilom i načinom prihvatljivima svakom čitatelju. Doima se kao vrlo ugodna lektira koja ne zamara, nego stalno potiče na čitanje. Brojni naslovi i podnaslovi omogućuju da se gradivo čita logičnim slijedom, bez nedoumica i nejasnoća, koje je teško izbjeći u stručnim knjigama ovog stila. Ilustracije: grafikoni, rodoslovlja, tabele, karte… uvijek su veliko pomagalo čitatelju. Rad dr. Sivrića njima upravo obiluje.
Hercegovina je ovim vrijednim djelom dobila prve dragocjene spoznaje o sudbini brojne djece kojima nije mogla pružiti dostatnu materinsku skrb. Dubrovnik je dobio, u nizu djela što pronose njegovu svjetsku veličinu, jedno djelo koje, poput kamenčića u njegovim zidinama, zorno prikazuje kako se i od čega, među ostalim, gradila i sagradila njegova veličina u svjetskim razmjerima. A niz Humski zbornik je ovom knjigom dosegnuo sami vrh znanstvenoga, kojemu je od pokretanja težio, nastojeći ovom kraju i narodu pružiti podatke o dubini njegovih korijena na ovim prostorima, pa time i nadu i snagu za daljnji rast u budućnosti koja stoji pred njim.
dr. Ivica Puljić
Marijan Sivrić je dugogodišnji muzealac i arhivist. Magistar je pomoćnih povijesnih znanosti i doktor je povijesnih znanosti. Objavljivao je radove u više stručnih i znanstvenih časopisa i publlikacija, iz povijesti i s područja graničnih disciplina – pomoćnih povijesnih znanosti: paleografije, sfragistike, te arhivistike, muzeologije i srednjovjekovne arheologije. Bio je pokretač i urednik časopisa Tribunia (broj 1-9). Prvenstveno se bavi temama vezanima za Hercegovinu i susjedna joj područja. U posljednje vrijeme objavio je monografiju “Srednjovjekovne humske župe” (u koautorstvu), 2000., i “Oporuke Kancelarije stonskog kneza od sredine 15. stoljeća do 1808. godine”, u 2002. godini.
- Umjetnost u srcu Prekodravlja: Održana prva likovna kolonija u ŽdaliU idiličnom ambijentu Ateliera i Galerije Kolarić tridesetak umjetnika iz pet županija utemeljilo novu kulturnu tradiciju U subotu, 11. srpnja 2026. godine, prekodravsko mjesto Ždala postalo je središte likovnog stvaralaštva. Atelier i Galerija Kolarić uspješno su ugostili prvu likovnu koloniju pod nazivom „Ždala – Prekodravlje 2026.“. Inspirativan ambijent Repaške šume Na poziv organizatora i domaćina,… Read more: Umjetnost u srcu Prekodravlja: Održana prva likovna kolonija u Ždali
- Četiri guste priče u ulju i akrilu u novom ciklusu Mladena Žunjića…I u ovom ciklusu vrlo nazočan je element oka, pogleda, širom otvorenih očiju kako izvire iz mase zbivanja… Miroslav Pelikan Novi ciklus od četiri ulja i akrila na platnu, 100 x 90 cm, slikara Mladena Žunjića, istaknutog suvremenog hrvatskog likovnog umjetnika, najavljuje tretiranje ponešto drugačijih motiva. U novom ciklusu nailazimo na četiri gusto ispisane priče,… Read more: Četiri guste priče u ulju i akrilu u novom ciklusu Mladena Žunjića
- Počinju događanja na Martinskoj u ŠibenikuSea Sound festival otvara bogato glazbeno ljeto U četvrtak 16. srpnja počinje Sea Sound festival i osma sezona ljeta na Martinskoj u Šibeniku! U idućim tjednima očekuje nas čak osam događanja – četiri festivalska i četiri jednodnevna. Spomenuti Sea Sound traje četiri dana i na Martinsku dovodi sound system kulturu i brojne izvođače iz Europe, regije i zemlje. Svi programi… Read more: Počinju događanja na Martinskoj u Šibeniku
- Rekordan interes za “Cinehill Mini-score 2026”: među 86 prijavljenih radova odabrano 18 najboljihNatječaj “Cinehill Mini-score 2026”, koji zajednički organiziraju Hrvatsko društvo skladatelja i njegova stručna služba ZAMP, filmski festival Cinehill te ovogodišnji partner Zagreb film, uspješno je zaključen uz dosad najveći odaziv autora. Drugo izdanje projekta potvrdilo je velik interes domaćih skladatelja za filmsku i primijenjenu glazbu te potencijal ovog jedinstvenog natječaja koji povezuje dvije autorske scene.… Read more: Rekordan interes za “Cinehill Mini-score 2026”: među 86 prijavljenih radova odabrano 18 najboljih
- MBF – najprestižniji poslovni događaj u Adria regijiMBF 2026 u Rovinju okuplja lidere hrvatskog i regionalnog gospodarstva Od 8. do 11. listopada 2026. Rovinj će treću godinu zaredom biti domaćin Master Business Foruma (MBF), najprestižnijeg poslovnog događaja u Adria regiji. MBF okuplja predsjednike i članove uprava, vlasnike kompanija, investitore i predstavnike institucija iz Hrvatske, Adria regije te odabranih europskih tržišta.Potvrđena su prva… Read more: MBF – najprestižniji poslovni događaj u Adria regiji
- Pučišća ponovno postaju međunarodno središte mladih glazbenih talenataPočela je Međunarodna ljetna glazbena škola Vesna Vrandečić Više od tri desetljeća Međunarodna ljetna glazbena škola Pučišća i Jazz radionice u Bolu okupljaju učenike, studente i mlade umjetnike iz Hrvatske i inozemstva, koji uz vrhunske profesore usavršavaju svoje glazbeno umijeće u jedinstvenom ambijentu otoka Brača. Pučišća, srpanj 2026. – U Pučišćima je započela nova sezona… Read more: Pučišća ponovno postaju međunarodno središte mladih glazbenih talenata
- RIJEČKI HOSPICIJ DOBIO RELIKVIJU BL. KLEMENTA AUGUSTA VON GALENAHospicij „Marija Krucifiksa Kozulić“ u Rijeci trajno je dobio relikviju bl. Klementa von Galena, a kancelar Riječke nadbiskupije Goran Žan Lebović Casalonga, povodom dolaska relikvije, održao je u nedjelju, 12. srpnja predavanje „Život (ne)vrijedan življenja: Münsterski lav, eutanazija i eugenika“ „Postoji velika razlika između uklanjanja patnje i uklanjanja osobe koja pati. To nije igra riječi,… Read more: RIJEČKI HOSPICIJ DOBIO RELIKVIJU BL. KLEMENTA AUGUSTA VON GALENA
- DOMINIKANAC FR. IVAN DOMINIK ILIČIĆ IMENOVAN GLAVNIM UREDNIKOM RADIO MARIJEUpravni odbor imenovao je fr. Ivana Dominika Iličića, OP glavnim urednikom Radio Marije Rođen je 1985. u Slavonskom Brodu. Nakon što je diplomirao na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu stupio je u Dominikanski red. Prve zavjete položio je 2011., a polaganjem svečanih zavjeta postao je punopravni član Hrvatske dominikanske provincije. Za đakona je zaređen 2016.… Read more: DOMINIKANAC FR. IVAN DOMINIK ILIČIĆ IMENOVAN GLAVNIM UREDNIKOM RADIO MARIJE
%20/%20Pročitaj%20knjigu!){kind=link}