Antroponimija i toponimija Zažablja, mikroregije na granici Hrvatske i Bosne i Hercegovine, središta srednjovjekovne humske župe Žapsko doktorska je disertacija Domagoja Vidovića
U ovome radu, ponajprije na temelju arhivskoga i terenskoga istraživanja, obrađuje se antroponimija i toponimija Zažablja, mikroregije na granici Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Područje današnjega Zažablja središte je srednjovjekovne humske župe Žapsko (Yabsco), koju u 12. stoljeća spominje Grgur Barski, a njegova bogata antroponomijska i toponimijska građa nije dosada bila primjereno istražena i obrađena. Zažapski su mjesni govori dijalektološki i sociolingvistički veoma zanimljivi. Na temelju povijesnih vrela i toponimije razvidno je da je riječ o iskonski ikavskome prostoru koji je migracijama poijekavljen, ali je zadržao čitav niz drugih, jezikoslovno važnijih, starijih crta (npr. šćakavizme, dočetno l, skupinu čьr-) koji u mnogome mogu pomoći u slaganju hrvatskoga dijalektnog mozaika u prošlosti, a s obzirom na činjenicu da je riječ o živome prostoru u kojemu se i danas događaju brojne promjene, zavrjeđuje i istraživanja druge vrste.
Zažapska antroponimija pokazuje neke osobitosti u odnosu na druge antroponomastički obrađene punktove na hrvatskome povijesnom prostoru, poglavito u fondu osobnih imena u kojemu su se do danas uščuvala neka narodna (npr. Boja, Rade, Stoja, Stojan, Vujana, Vuk i Vukašin) i kršćanska imena (npr. Đuro, Lazar, Mihajlo, Mitar i Spasoje) koja su u hrvatskome antroponimijskom fondu veoma rijetko uščuvana. U hercegovačkome dijelu Zažablja uščuvana su i neka osobna imena u kojima se ogledaju i dijalektološke značajke mjesnih govora (npr. Ćetko, Neđeljka i Šćepo). U zažapskoj se antroponimiji ogledaju teške povijesne okolnosti u kojima je živjelo mjesno stanovništvo te njegove tjelesne i duševne osobine.
U zažapskim se pak toponimima odražava reljefna te biljna i životinjska raznolikost toga kraja, na temelju toponimije doznajemo za postojanje poganskih i starokršćanskih svetišta te se upoznajemo s temeljnim gospodarskim djelatnostima kojima su se bavili Zažapci. Velik je broj toponima mjesnome pučanstvu posve neproziran, što je posljedicom čestih migracija te prožimanja različitih jezičnih sustava (ilirskoga, avarskoga, dalmatskoga, albanskoga, vlaškoga, turskoga, talijanskoga, njemačkoga i dr.) koji su ostavili trag na obrađenome području.
Domagoj Vidović
Rođen je 20. studenoga 1979. u Metkoviću. Osnovnu je školu pohađao u Metkoviću i Pučišćima na otoku Braču, a gimnaziju u Metkoviću. Diplomu profesora lingvistike i hrvatskoga jezika i književnosti stekao je u ožujku 2004. na Filozofskome fakultetu u Zagrebu obranivši rad Nacrt za vidonjsku antroponimiju i toponimiju. Od 1. rujna 2004. zaposlen je u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Iste je godine upisao poslijediplomski znanstveni studij lingvistike te doktorirao u travnju 2011. s temom Antroponimija i toponimija Zažablja pod mentorstvom Dunje Brozović Rončević. Danas radi na projektima Odjela za onomastiku i etimologiju te projektu Hrvatski mrežni rječnik (MREŽNIK) koji podupire HRZZ. Ujedno je voditeljem metkovske podružnice Instituta. Predmetom je njegova užega zanimanja onomastika na rubnim hrvatskim prostorima i akcentologija, a bavi se i prevođenjem s esperanta. Objavio je tri samostalne knjige i tri u suautorstvu, tridesetak izvornih znanstvenih radova i sudjelovao na desetak međunarodnih znanstvenih skupova. Objavljuje i popularnoznanstvene radove u mjesnim časopisima (Glas Hutova, Metkovski vjesnik, Vrutak, Veselje svetog Jere i Zupci Times), na portalima (metkovic.hr, likemetkovic.hr) te na društvenim mrežama (stranice Pučišća i Radija Narona na Facebooku), urednikom je antroponomastičke rubrike Od Mile do Drage u časopisu Hrvatski jezik te je članom uredništva Hrvatskoga neretvanskog zbornika (od 2014. i glavnim urednikom) i povremenim članom uredništva Humskoga zbornika. Godine 2013. i 2014. bio je članom Organizacijskoga odbora Neretvanskih književnih, znanstvenih i kulturnih susreta, a 2019. njihovim voditeljem te je bio članom programskih odbora međunarodnih skupova E-rječnici i e-leksikografija (2019.) i Enciklopedika 2020 (2020.). Stalnim je kolumnistom Hrvatskoga slova bio od lipnja 2012. do srpnja 2015. i ponovno od ožujka 2018. Jezikoslovnu kolumnu objavljuje na e-stranicama BK Neretva (podstranica Rodu o jeziku). Članom je Hrvatskoga filološkog društva, Odbora za onomastiku HAZU-a i Odbora za dijalektologiju HAZU-a, ICOS-a (Međunarodnoga vijeća za onomastičke znanosti) i Hrvatskoga saveza za esperanto, članom je suradnikom Južnohrvatskoga ogranka Društva hrvatskih književnika, surađuje s Društvom dubrovačkih pisaca te književne tekstove objavljuje u časopisima Hrvatsko slovo, Literat i Stolačko kulturno proljeće. Kao jedan od autora Školskoga rječnika hrvatskog jezika dobitnik je Nagrade Grada Zagreba 2013. Dobitnik je godišnje državne nagrade za popularizaciju i promidžbu znanosti u području humanističkih znanosti Hrvatskoga sabora za 2014. godinu. Godine 2016. dobio je nagradu Narona u području znanosti koju dodjeljuje Grad Metković. Članom je Radne skupine Odbora za imenovanje naselja, ulica i trgova Gradske skupštine Grada Zagreb bio od svibnja 2014. do travnja 2017. te je u nju ponovno imenovan 28. listopada 2019. Od 2020. vanjski je član Povjerenstva za standardizaciju geografskih imena.
- Kako ukloniti bol i patnju čovječanstva – novi ciklus Petera WeiszaSlikati stvarnost ljudske patnje, boli, rastanka, iščeznuća može samo izvanredan umjetnik, nadahnut.. Miroslav Pelikan Slikar Peter Weisz iznimno je ime u suvremenoj likovnoj umjetnosti. Kontinuirano slika uspješno niz desetljeća, izlažući u mnogim svjetskim galerijama, organizirajući različita art događanja. Pred nama je novi ciklus, u kombiniranoj tehnici, ulja i akrila na platnu ,80 x 60 cm.… Read More »Kako ukloniti bol i patnju čovječanstva – novi ciklus Petera Weisza
- MG NAJAVLJUJE PRVU PROIZVODNU TVORNICU NA EUROPSKOM KOPNUVažna prekretnica za marku MG – najava prve proizvodne tvornice na europskom kopnu, koja će biti izgrađena u Galiciji, u Španjolskoj Klara Novosel Projekt vrijedan oko 200 milijuna eura dio je strategije „U Europi, za Europu“, a donijet će više od 2.000 novih radnih mjesta te godišnji proizvodni kapacitet do 120.000 vozila… MG s ponosom… Read More »MG NAJAVLJUJE PRVU PROIZVODNU TVORNICU NA EUROPSKOM KOPNU
- Simon Reeve na Greencajtu nadahnutim predavanjem završio svoju svjetsku turnejuDrugi dan šestog izdanja Greencajta obilježila su predavanja i razgovori o održivom poslovanju, inovacijama i odnosu čovjeka prema planetu, a posebnu pažnju publike privuklo je ekskluzivno gostovanje Simona Reeva powered by HTZ, jednog od najpoznatijih svjetskih putopisaca, autora i BBC-jevih dokumentarista Paola Osrečki U sklopu Greencajta, Simon Reeve nadahnutim je predavanjem završio svoju svjetsku turneju… Read More »Simon Reeve na Greencajtu nadahnutim predavanjem završio svoju svjetsku turneju
- Krpama, prstima, kistom i osjećajem – Izložba Ivana Midžića otvorena u Galeriji GalženicaIzložba poznatog hrvatskog dizajnera nakita i akademskog kipara Ivana Midžića naziva Krpama, prstima, kistom i osjećajem svečano je otvorena 2. lipnja 2026. godine u Galeriji Galženica Sonja Švec Španjol Autor se predstavio s dvije impresivne prostorne ambijentalne instalacije izvedene u metalu, jednom skulpturom u glini, 16 slika u kombiniranoj tehnici te 24 crteža u pastelu. Ciklus obuhvaća radove nastale od 2013.… Read More »Krpama, prstima, kistom i osjećajem – Izložba Ivana Midžića otvorena u Galeriji Galženica
- ZAPREŠIĆ: LIPANJ U ZUK-uZaprešićka kulturna scena u lipnju radi punom parom! Članovi Zajednice u kulturi grada Zaprešića pripremili su raznovrstan program koji spaja tradiciju, suvremenu umjetnost i edukaciju. Bilo da želite posjetiti izložbu, uživati u koncertima, proslaviti velike obljetnice ili potaknuti dječju kreativnost na besplatnim ljetnim radionicama – ovaj mjesec nudi ponešto za svakoga Naše udruge neće mirovati… Read More »ZAPREŠIĆ: LIPANJ U ZUK-u
- Premijera glazbenog videospota ZELENA TRAVA i nove izvedbe predstave SOLARIS DVA u ZKM-uSOLARIS DVA širi svoj svijet izvan kazališne pozornice Ivana Perlain Premijera glazbenog videospota “ZELENA TRAVA” i nove izvedbe predstave SOLARIS DVA u Zagrebačkom kazalištu mladih Autorski projekt Boruta Šeparovića, nastao u koprodukciji umjetničkog kolektiva MONTAŽSTROJ i Istarskog narodnog kazališta – Gradskog kazališta Pula, ponovno se izvodi 9. i 10. lipnja u 20 sati u Dvorani Istra Zagrebačkog kazališta mladih. Povratak predstave u… Read More »Premijera glazbenog videospota ZELENA TRAVA i nove izvedbe predstave SOLARIS DVA u ZKM-u
- Glazbeni spektakl u Zmajevom vrtu obitelji ValkajOperne arije i međimurske popevke odzvanjat će Železnom Gorom u subotu, 27. lipnja Pripremio: Tomislav Radić Koncert „Voices and Strings – Riječka opera u Zmajevom vrtu“ održat će se u okviru 16. Umjetničke kolonije Štrigova Jedna od najljepših pozornica na otvorenom i ove godine postaje mjesto vrhunskog glazbenog doživljaja. U subotu, 27. lipnja 2026. godine,… Read More »Glazbeni spektakl u Zmajevom vrtu obitelji Valkaj
- Vinogradi s pogledomStiže peto izdanje Vinograda s pogledom u organizaciji Turističke zajednice Krapinsko-zagorske županije! Pripremio: Tomislav Radić Vikend u jednom od najljepših zagorskih vinograda – u Vinariji Kota, u petak, 12. lipnja 2026., od 17 sati. Okupljanje u Vinariji Kota kako bi se uživalo u vinima zagorskih vinara uz gastro ponudu, a uz pogled na zagorske brege. Vina… Read More »Vinogradi s pogledom
- Elemental: “Nek’ dignu bunu, al’ može bez mene”“Nek’ dignu bunu, al’ može bez mene”: Elemental objavio spot za pjesmu “Zamisli” i najavio koncertnu promociju albuma “Dobra djeca” Ivana Lulić Elemental nastavlja predstavljati pjesme s posljednjeg studijskog albuma “Dobra djeca”. Dok su prethodni singlovi bili više usmjereni na mentalno zdravlje, novi singl “Zamisli” otvara pitanje koje pogađa samu srž društvene apatije: imamo li… Read More »Elemental: “Nek’ dignu bunu, al’ može bez mene”
