PROFESOR GORDAN LAUC TVRDI
Tek nakon što veći dio populacije preboli virus i postane na njega otporan, možemo očekivati da će prestati njegovo eksponencijalno širenje. A i to samo pod pretpostavkom da će oboljeli razviti trajnu imunost, u što još uvijek ne možemo biti sigurni
Redoviti profesor biokemije i molekularne biologije sa zagrebačkog PMF-a Gordan Lauc već danima intrigira javnost vrlo plastičnim i vrlo praktičnim objašnjenjima oko koronavirusa, stoga smo s njim razgovarali u kojem smjeru može ići ova epidemija, a i kako sam živi u doba korone.
Pratimo vaše objave zadnjih dana, u čemu je »kvaka« s ovlaživanjem prostora, možete li objasniti zašto to može biti presudno važno u borbi protiv koronavirusa?
– Primarno mjesto ulaska svih respiratornih virusa je sluznica nosa, usta i oka. U normalnom stanju ona je zaštićena debelim sluzavim slojem koji se naziva mukoza, a sastoji se od jako hidratiranih glikana koji predstavljaju prirodnu obranu protiv virusa i bakterija. No, ako dulje vrijeme udišemo suhi zrak, ta barijera gubi funkciju i virusi imaju širom otvorena vrata. Svi znamo da suhi zrak šteti, no nažalost nedovoljno toga poduzimamo da to spriječimo. Temeljni problem je činjenica da hladni zrak sadrži jako malo vlage, tako da kad ga zagrijemo zrak u grijanim prostorima postaje jako suh. Istraživanje u Americi pokazalo je da je tijekom zime vlažnost zraka u zatvorenim grijanim prostorima oko 20 posto, što je jako malo i jako potiče širenje virusa.
Ovlaživanje zraka
Koje još praktične mjere čovjek može poduzeti u svom domu ili vani da bi se zaštitio? Cijelo vrijeme je pitanje pomažu li uopće one »obične« maske – na primjeru Japana i Koreje vidimo da su itekako efikasne, ali to je kod njih već postalo dio opće kulture, nositi masku.
– Maska je jako važna ako je osoba bolesna, jer ta maska spriječava širenje virusa. Zdravu osobu maska ne štiti previše, jer većina zraka koji udišemo i kada imamo masku zapravo prolazi pored, a ne kroz masku.
Napisali ste ovih dana među ostalim da »vičete o mjeri ovlaživanja zraka, ali da nitko odgovoran to ne doživljava« – na koga ste mislili, bi li Nacionalni stožer to trebao preporučivati kao dio mjera? Doduše, meni se čini da vas javnost čuje, ne poznajem nikoga tko nema vodu na radijatoru.
– U posljednjih nekoliko dana situacija se doista promijenila i velik broj ljudi je počeo o tome razmišljati. Ono što me žalosti jest što se to još uvijek ne događa u javnim i poslovnim prostorima i zato se nadam da će uputa o nužnosti ovlaživanja zraka uskoro postati i dio službenih preporuka.
Upravo smo iz medija mogli čuti za slučaj liječnice iz Splita koja ima i koronavirus i gripu istovremeno – kako je to moguće?
– Koronavirus i gripa su dva različita virusa. Ne postoji razlog zašto ih ne bismo imali istovremeno. Zbog toga je iznimno važno cijepiti se protiv gripe, jer doista ne želimo istovremeno imati gripu i Covid-19.
Drugi val epidemije
Provodi li Hrvatska dovoljno testiranja? Upravo ovih dana Nacionalni stožer je priznao da se među medicinskim radnicima treba provesti puno više testova.
– Mislim da ovdje treba biti realan i reći da smo u uvjetima u kojima smo bili testirali onoliko koliko je bilo moguće. Ne smijemo zaboraviti da se u Hrvatskoj niz godina ne ulaže dovoljno u području genetičkog testiranja i da u tome značajno zaostajemo za ostatkom Europe. Ciljanim testiranjem spriječeno je širenje virusa u prvoj fazi i danas smo u puno boljoj situaciji od svih drugih zemalja koje graniče s Italijom. U posljednjih nekoliko tjedana pokrenuto je još nekoliko laboratorija koji provode testiranje i vjerujem da će se tu situacija značajno popraviti. No, tu treba voditi računa i o cijeni testa, koji danas iznosi od 500-700 kuna. Jedan od prvih zadataka koji stoji pred Znanstvenim savjetom kojeg je osnovao premijer jest izraditi strategiju testiranja koja će omogućiti omekšavanje karantene, a istovremeno spriječiti eksploziju epidemije.
Prema vašem mišljenju, kakve su mjere koje provodi Hrvatska?
– Hrvatska se jako dobro nosi s ovom situacijom. Nemam dovoljno niti znanja, niti informacija da komentiram pojedine mjere, no činjenica je da se kako sada stvari stoje nećemo naći u tragičnoj situaciji kao primjerice Italija, Španjolska ili Amerika.
Kada bi znanost mogla dati odgovor u vidu cjepiva ili bilo kakvog drugog lijeka za koronavirus? Sad se već čini da epidemija traje beskrajno dugo.
– Nažalost znanost nije dovoljno brza da riješi ovu situaciju. Novi lijekovi i cjepiva nažalost neće biti spremni za jesen kada očekujemo drugi val epidemije. No znanost vrlo brzo prikuplja informacije i sigurno ćemo na jesen biti puno pripremljeniji i moći ćemo se nositi s epidemijom bez da moramo blokirati pola planete.
Zašto se spominje zadnjih dana da bi se drugi val epidemije mogao očekivati u kolovozu ili najesen? Zašto bi se uopće mogao ili trebao dogoditi drugi val?
– Svi respiratorni virusi se povlače s prestankom sezone grijanja i za očekivati je da će se to dogoditi i s ovim. Epidemiološki podaci upućuju da bi to doista trebalo biti tako. No iako vidimo veliki broj oboljelih, ipak se do sada samo manji dio populacije susreo s virusom. Iako će se tijekom ljeta sporije širiti, virus neće nestati i na jesen će se vratiti iz tisuća različitih žarišta. Tek nakon što veći dio populacije preboli virus i postane na njega otporan, možemo očekivati da će prestati njegovo eksponencijalno širenje. A i to samo pod pretpostavkom da će oboljeli razviti trajnu imunost, u što još uvijek ne možemo biti sigurni.
Posljedice potresa
Bez obzira čak i na potres koji se dogodio u nedjelju, broj zaraženih u Hrvatskoj izgleda kao da je pod kontrolom, od potresa je prošlo već šest dana, a broj novoobljelih je u linearnom rastu, ne eksponencijalnom. Dakle, čak i kad su ljudi u općoj panici trčali iz zgrada i nisu uspijevali držati socijalni distancu, brojke su na razini prosjeka koji se bilježi sve dane u Hrvatskoj – kako to? Je li svijet sveukupno pretjerao s reakcijom na ovu pojavu? Je li to zato što je virus bio zarazniji nego su drugi poznati virusi, pa se znanost uplašila jer je ostala bez odgovora?
– Gledajući situaciju u Italiji, Španjolskoj i Americi, osobno mislim da nismo pretjerali. Italija danas ima nešto manje od 1000 umrlih na dan, a da nisu otišli u karantenu taj broj bi vjerojatno bio značajno veći. Ovaj virus je nedvojbeno jako zarazan, iako zapravo nitko još uvijek ne zna koliko, jer ne znamo koliko je ljudi koji su bili u kontaktu s virusom doista oboljelo, a koliko ih je od početka bilo otporno na taj virus. Isto tako još uvijek nismo mogli vidjeti posljedice potresa, jer je potrebno neko vrijeme da se detektiraju eventualno novozaraženi. Posljedice potresa vidjet ćemo tek za desetak dana kad vidimo postoje li razlike u širenju bolesti u Zagrebu i drugim dijelovima Hrvatske.
Na kraju, kako vi osobno provodite dane, izlazite li, imate li stalno masku i rukavice, radite li normalno u svom uredu?
– Ja već preko dva tjedna radim od kuće jer sam među prvima donio odluku da sve svoje zaposlenike pošaljem da rade od kuće. Tada sam mislio da Hrvatska treba brže donijeti tu odluku, pa sam htio i osobnim primjerom potaknuti radikalnije mjere. Kako nemam simptome, ne nosim masku, a niti rukavice. Rukavice nemaju smisla ako se ne mijenjaju često. Štoviše samo daju osjećaj lažne sigurnosti. Virus ne može ući kroz ruke, već samo ako rukom na kojoj je virus dodirnemo nos, usta ili oči. Pranje ruku jednako je učinkovito kao i nošenje rukavica. Kad izlazim, trudim se držati dalje od drugih ljudi i izbjegavati kontakt sa stvarima koje su drugi ljudi mogli dodirivati. Osobno mislim da su stvari koje kupujemo najveći rizik, pa pokušavam sve što kupimo prvih par dana »držati u karanteni«, tj. ne dodirivati dok ne prođe onih nekoliko dana koliko virus preživljava na većini površina.
Autor: Tihana Tomičić – novilist.hr

- Luksuz čistog postojanja – Zašto je prelistavanje dana bez ekrana najveći prestiž 21. stoljeća?Živimo u eri u kojoj nas tehnologija locira u milimetar, a pametni uređaji pedantno broje svaki naš udisaj. Kako svjesno „gledanje u prazno”, okretanje ekrana prema dolje i digitalni detoks vraćaju duši njezine izvorne, renesansne postavke? Ušli smo u doba u kojemu se društveni i poslovni uspjeh pogrešno mjeri isključivo brzinom prijenosa podataka, stotinama nepročitanih… Read More »Luksuz čistog postojanja – Zašto je prelistavanje dana bez ekrana najveći prestiž 21. stoljeća?
- Iva Lulić: HOD KROZ GODINU – susret fotografije, mitologije i prirodeIzložba Hod kroz godinu fotografkinje Ive Lulić donosi jedinstvenu vizualnu interpretaciju staroslavenske mitologije kroz umjetničku fotografiju. Inspiriran istoimenom knjigom etnologa Vitomira Belaja, projekt oživljava svijet slavenskih božanstava i drevnih vjerovanja, povezujući ih s prirodnim ciklusima, krajolikom i vječnim izmjenama života i smrti. Hod kroz godinu Izložba „Hod kroz godinu“ donosi priču o staroslavenskim božanstvima kroz medij režirane fotografije, povezujući… Read More »Iva Lulić: HOD KROZ GODINU – susret fotografije, mitologije i prirode
- Život posvećen pričama: Srebrenka Peregrin među najpoznatijim hrvatskim pripovjedačicamaSrebrenka Peregrin: Žena koja živi od priča Venina Markuš Kao pripovjedačica, spisateljica i prevoditeljica, Srebrenka Peregrin živi od priča. Točnije, od njihova stvaranja, prevođenja i dijeljenja s publikom svih generacija. Godinama nastupa na festivalima bajki, konvencijama spekulativne fikcije, u knjižnicama, školama i na radionicama, gdje prenosi ljubav prema umjetnosti pripovijedanja. Rođena u Zadru, a odrasla… Read More »Život posvećen pričama: Srebrenka Peregrin među najpoznatijim hrvatskim pripovjedačicama
- Komentar 11. kola: Bodovi postaju sve skupljiJedanaesto kolo SuperSport HNL-a dodatno je potvrdilo koliko je prvenstvo izjednačeno. Vodeći Hajduk nije uspio kapitalizirati status favorita u Puli, dok je Dinamo pobjedom nad Rijekom napravio možda i najvažniji korak kola jer se uključio u još ozbiljniji pritisak na vrh ljestvice. Boris Markuš Posebno je zanimljivo da su bodove gubile ili teško osvajale gotovo… Read More »Komentar 11. kola: Bodovi postaju sve skuplji
- KUSTOSI BEZ GRANICA: CENTAR ZA PROMICANJE TOLERANCIJE OTVARA ZAGREBAČKU BAŠTINU NOVIM PERSPEKTIVAMAU dane 6. i 7. studenoga osam žena s migrantskim iskustvom vodit će građane kroz Muzej grada Zagreba i Tehnički muzej Nikola Tesla Ana Petričić Gojanović Kako osobama koje su se doselile u Zagreb približiti povijest i kulturu grada, ali im istodobno omogućiti da u njegovu kulturnom životu sudjeluju aktivno, kao ravnopravne sugovornice? Upravo se… Read More »KUSTOSI BEZ GRANICA: CENTAR ZA PROMICANJE TOLERANCIJE OTVARA ZAGREBAČKU BAŠTINU NOVIM PERSPEKTIVAMA
- Rade bez koristi za sebe, a koriste svima: Ljudi koji drže na životu povijest, običaje i sjećanjaVolonteri koji troše vlastiti novac i slobodno vrijeme postali su tihi čuvari lokalne povijesti, tradicije i događaja koje veliki mediji često zaobilaze Venina Markuš Tihi kroničari zajednice U vremenu kada se vrijednost gotovo svega mjeri brojem klikova, pregleda i financijskom dobiti, postoje ljudi koji prkose toj logici. Volonteri. To su oni koji će o vlastitom… Read More »Rade bez koristi za sebe, a koriste svima: Ljudi koji drže na životu povijest, običaje i sjećanja
- Prilog o knjizi NIČIJI SINYan Martel NIČIJI SIN Miroslav Pelikan U Biblioteci posebnih izdanja nedavno je Ljevak objavio u vrlo lijepom tvrdo ukoričenom izdanju knjigu NIČIJI SIN Yana Martela u prijevodu s engleskog Deana Trdaka, na 367 stranica. Pred nama je nova legenda, Psoada, starogrčki ep u slobodnom stihu koji prati sina Psoasa iz Mideje, koji jostavlja svoju ženu… Read More »Prilog o knjizi NIČIJI SIN
- Vitalitet boja u novom ciklusu Krešimira IvićaMotivi Krešimira Ivića izrazito su razigrani, iznimnog vitaliteta i nose golemi optimizam Miroslav Pelikan Akademski slikar i glazbenik Krešimir Ivić, istaknuti je suvremeni hrvatski likovni umjetnik, autor je zapaženog i cijenjenog ciklusa ulja, akrila, akvarela, crteža na doista svim mogućim formatima. Osobitost njegova rada jest i kontinuirano slikanje, svakodnevno druženje s kistom, bojama, papirom, platnom.… Read More »Vitalitet boja u novom ciklusu Krešimira Ivića
- Tkanje tihih pobjeda – Kako obiteljski sklad i nevidljivi rad drže ravnotežu našeg svijetaDaleko od blještavila, površne buke i bjesomučnog ekranskog matrixa, autohtona tradicija i ljudska dobrota svakodnevno stvaraju mala čuda. Zašto su obiteljski tabori naša najsigurnija luka i kako mirisi jesenskih plodova redefiniraju istinsku ljepotu življenja? Suvremeni društveni pejzaž prečesto je fokusiran serves na spektakl, administrativne protokole i glasne najave koje iza sebe ne ostavljaju nikakav stvarni… Read More »Tkanje tihih pobjeda – Kako obiteljski sklad i nevidljivi rad drže ravnotežu našeg svijeta
