Švicarska farmaceutska tvrtka Novartis polaže najviše nade u borbi protiv koronavirusa u antimalarik hidroksiklorokin, izjavio je u nedjeljnom intervjuu za švicarske medije izvršni direktor Vas Narasimhan
Novartis je najavio donaciju 130 milijuna doza lijeka za malariju, lupus i artritis, koji proizvodi njegov odjel za generičke lijekove Sandoz a namjerava poduprijeti i klinička istraživanja nužna za odobrenje njegove upotrebe za liječenje COVID-a 19.
Donaciju hidroksiklorokina i sličnih lijekova najavile su i druge farmaceutske tvrtke, uključujući njemački Bayer i izraelsku Tevu, vlasnicu hrvatske Plive.
Izraelski Gilead Sciences pak ispituje eksperimentalni remdesivir kao potencijalni lijek za COVID-19.
“Predklinička istraživanja na životinjama i prvi podaci iz kliničkih istraživanja pokazuju da hidroksiklorokin ubija koronavirus”, kazao je Narasimhan u razgovoru za nedjeljno izdanje švicarskog lista SonntagsZeitung.
“Surađujemo sa švicarskim bolnicama na mogućim protokolima liječenja za kliničku upotrebu lijeka ali je još prerano za bilo kakve konkretne procjene”, dodao je čelnik Novartisa.
Kompanija po njegovim riječima trenutno razmatra i upotrebu dodatnih aktivnih sastojaka lijeka kako bi se omogućila veća proizvodnja hidroksiklorokina ako klinička istraživanja pokažu da je učinkovit.
Pokušava se utvrditi i ublažavaju li Novartisov lijek za rak Jakavi, lijek za multiplusklerozu Gilenya i lijek za groznicu Ilaris komplikacije povezane sa Covidom-19, prenosi Sonntagszeitung riječi čelnika Novartisa.
Slična su istraživanja već pokrenule i druge farmaceutske tvrtke, poput Rochea i Sanofija, navodi Reuters.
Podsjetimo, Malarija je u Hrvatskoj iskorijenjena 1964. godine i danas se bilježe samo tzv. importirani slučajevi, nastali u raznim malaričnim područjima svijeta kamo naši ljudi odlaze radi posla, turizma ili drugih razloga.
Lijek iz kore kininovca
Hidroksiklorokin i klorokin tvari su koje predstavljaju sintetski oblik kinina iz kore drva kininovca koji se stoljećima koristio u liječenju malarije.
Kininovac je porijeklom iz južnoameričkih Anda, a danas se uzgaja i u drugim dijelovima svijeta, posebno na Javi, te u Africi i Indiji.
Sintetski oblik kinina hidroksiklorokin manje je toksičan od klorokina i osim za liječenje malarije koristi se i kao protupalni lijek u liječenju stanja poput reumatoidnog artritisa i lupusa.
Ta su dva lijeka u prvim istraživanjima u Francuskoj i Kini pokazala obećavajuće rezultate u borbi protiv COVIDA-19.
Tako su francuski znanstvenici prošlog tjedna izvijestili o istraživanju koje je pokazalo da je hidroksiklorokin znatno smanjio koncentraciju virusa kod testirane skupine 36 oboljelih.
Kina je iskušala klorokin na 134 pacijenta u veljači i utvrdila da je učinkovit u smanjivanju težine bolesti, prema kineskim dužnosnicima. Rezultati tog istraživanja trebali bi biti objavljeni uskoro.
Čelnik indijskog udruženja za promociju izvoza lijekova upozorio je pak da se klorokin kod nekih pacijenata pokazao toksičnim
“Oprez je nužan jer nema sveobuhvatnih podataka koji bi dokazali njegovu djelotvornost”, naglasio je Dinesh Dua prošlog tjedna u izjavi za Reuters.
Mađarska i Indija zabranile izvoz
Rasprava o mogućoj djelotvornosti i činjenica da ga neke zemlje već koriste u liječenju komplikacija povezanih sa COVID-om 19 već je potaknula neke velike proizvođače na radikalne poteze.
Mađarska je tako prošlog tjedna zabranila izvoz hidroksiklorokin sulfata i lijekova koji ga sadrže kako bi osigurala opskrbu vlastitog stanovništva.
“Mađarska spada među najveće izvoznike tog sastojka u svijetu ali prioritet je sada zaštita i opskrba lijekovima mađarskih građana”, stoji u priopćenju objavljenom na internetskoj stranici vlade.
Indija, najveći dobavljač generičkih lijekova u svijetu, također je prošlog tjedna zabranila izbor hidroksiklorokina, poručivši da ga ima dovoljno ali kompanije nemaju dovoljno radnika za proizvodnju. AUTOR: Hina
- Globalni obzori i autohtoni korijeni – Kako sačuvati vlastiti kod u eri planetarnog ubrzanja?Dok se europski i svjetski prostori suočavaju s krizom identiteta i administrativnom tromošću, neovisne platforme postaju jedini stvarni čuvari baštine. Zašto je lokalna autentičnost naš najbolji globalni štit i kako vlastita pamet nadrasta suhoparni matrix birokracije? Suvremeni globalni matrix sve više teži uniformiranosti i brisanju autentičnih ljudskih tragova. Veliki svjetski i europski sustavi prečesto postaju… Read More »Globalni obzori i autohtoni korijeni – Kako sačuvati vlastiti kod u eri planetarnog ubrzanja?
- IN MEMORIAM: JOSIP PEČARIĆ (1947-2026)JOSIP PEČARIĆ- HRVATSKOJ ODAN, CRNOJ GORI BLIZAK Tin Ujević -„Pobratimstvo lica u svemiru“„Ja sam ipak ja, svojeglav i onda kad me nema…“ Piše: Božidar PROROČIĆ, književnik Nikada me ništa ne rastuži i ne pogodi kao smrt dragog prijatelja. Pred takvim gubitkom zastanem, nemoćan da pronađem riječ koja bi mogla ublažiti ono što ośećam. A šta… Read More »IN MEMORIAM: JOSIP PEČARIĆ (1947-2026)
- Novi kombinirani ciklus akrila na platnu Duška ŠiblaSvijet izrazitog kolora i u novom ciklusu akrila na platnu srednjeg i većeg formata Duška Šibla uzbuđuje i uznemiruje ljudsku radoznalost… Miroslav Pelikan U novijoj produkciji akademskog slikara Duška Šibla, istaknutog suvremenog hrvatskog likovnog umjetnika, kontinuirano se prepliće stvaranje izazovnih i vrlo sugestivnih figurativnih ciklusa s apstrakcijom. I jedna i druga skupina motiva i figuracija… Read More »Novi kombinirani ciklus akrila na platnu Duška Šibla
- Luksuz čistog postojanja – Zašto je prelistavanje dana bez ekrana najveći prestiž 21. stoljeća?Živimo u eri u kojoj nas tehnologija locira u milimetar, a pametni uređaji pedantno broje svaki naš udisaj. Kako svjesno „gledanje u prazno”, okretanje ekrana prema dolje i digitalni detoks vraćaju duši njezine izvorne, renesansne postavke? Ušli smo u doba u kojemu se društveni i poslovni uspjeh pogrešno mjeri isključivo brzinom prijenosa podataka, stotinama nepročitanih… Read More »Luksuz čistog postojanja – Zašto je prelistavanje dana bez ekrana najveći prestiž 21. stoljeća?
- Iva Lulić: HOD KROZ GODINU – susret fotografije, mitologije i prirodeIzložba Hod kroz godinu fotografkinje Ive Lulić donosi jedinstvenu vizualnu interpretaciju staroslavenske mitologije kroz umjetničku fotografiju. Inspiriran istoimenom knjigom etnologa Vitomira Belaja, projekt oživljava svijet slavenskih božanstava i drevnih vjerovanja, povezujući ih s prirodnim ciklusima, krajolikom i vječnim izmjenama života i smrti. Hod kroz godinu Izložba „Hod kroz godinu“ donosi priču o staroslavenskim božanstvima kroz medij režirane fotografije, povezujući… Read More »Iva Lulić: HOD KROZ GODINU – susret fotografije, mitologije i prirode
- Život posvećen pričama: Srebrenka Peregrin među najpoznatijim hrvatskim pripovjedačicamaSrebrenka Peregrin: Žena koja živi od priča Venina Markuš Kao pripovjedačica, spisateljica i prevoditeljica, Srebrenka Peregrin živi od priča. Točnije, od njihova stvaranja, prevođenja i dijeljenja s publikom svih generacija. Godinama nastupa na festivalima bajki, konvencijama spekulativne fikcije, u knjižnicama, školama i na radionicama, gdje prenosi ljubav prema umjetnosti pripovijedanja. Rođena u Zadru, a odrasla… Read More »Život posvećen pričama: Srebrenka Peregrin među najpoznatijim hrvatskim pripovjedačicama
- Komentar 11. kola: Bodovi postaju sve skupljiJedanaesto kolo SuperSport HNL-a dodatno je potvrdilo koliko je prvenstvo izjednačeno. Vodeći Hajduk nije uspio kapitalizirati status favorita u Puli, dok je Dinamo pobjedom nad Rijekom napravio možda i najvažniji korak kola jer se uključio u još ozbiljniji pritisak na vrh ljestvice. Boris Markuš Posebno je zanimljivo da su bodove gubile ili teško osvajale gotovo… Read More »Komentar 11. kola: Bodovi postaju sve skuplji
- KUSTOSI BEZ GRANICA: CENTAR ZA PROMICANJE TOLERANCIJE OTVARA ZAGREBAČKU BAŠTINU NOVIM PERSPEKTIVAMAU dane 6. i 7. studenoga osam žena s migrantskim iskustvom vodit će građane kroz Muzej grada Zagreba i Tehnički muzej Nikola Tesla Ana Petričić Gojanović Kako osobama koje su se doselile u Zagreb približiti povijest i kulturu grada, ali im istodobno omogućiti da u njegovu kulturnom životu sudjeluju aktivno, kao ravnopravne sugovornice? Upravo se… Read More »KUSTOSI BEZ GRANICA: CENTAR ZA PROMICANJE TOLERANCIJE OTVARA ZAGREBAČKU BAŠTINU NOVIM PERSPEKTIVAMA
- Rade bez koristi za sebe, a koriste svima: Ljudi koji drže na životu povijest, običaje i sjećanjaVolonteri koji troše vlastiti novac i slobodno vrijeme postali su tihi čuvari lokalne povijesti, tradicije i događaja koje veliki mediji često zaobilaze Venina Markuš Tihi kroničari zajednice U vremenu kada se vrijednost gotovo svega mjeri brojem klikova, pregleda i financijskom dobiti, postoje ljudi koji prkose toj logici. Volonteri. To su oni koji će o vlastitom… Read More »Rade bez koristi za sebe, a koriste svima: Ljudi koji drže na životu povijest, običaje i sjećanja
